KABUL
Afganistanski predsjednik Hamid Karzai službeno je prisegnuo i postao predsjednik Islamske Republike Afganistan, u prisutnosti stotinjak visokih stranih dužnosnika, među kojima su bili zamjenik američkog predsjednika Dick Cheney i ministar obrane Donald Rumsfeld, izvješćuju agencije. U pratnji dvojice zamjenika Ahmeda Zie Masuda i Mohamada Karima Halilija, Karzai je prisegnuo pred predsjednikom afganistanskog Vrhovnog suda Fazelom Hadijem Shinwarijem u predsjedničkoj palači u Kabulu. Ceremonija svečane prisege uslijedila je tri godine nakon pada uporišta fundamentalističkog talibanskog režima Kandahara na jugu zemlje. Karzai je na povijesnim demokratskim izborima održanim u listopadu pobijedio s 55 posto glasova. Preživio je dva atentata, pa se za njegovu sigurnost sada brinu američki tjelohranitelji. Unatoč tomu što ga mnogi Afganistanci smatraju američkim čovjekom, rezultati izbora pokazali su da je Karzai najbolji ključ za stabilnost zemlje nakon četvrt stoljeća sukoba između ratnih vođa, komunista i vjerskih fundamentalista.
WASHINGTON
Direktor ureda CIA-e u Iraku i savjetnik šefa američke obavještajne agencije prenijeli su svojim nadređenima vrlo pesimistične zaključke u pogledu stanja u toj zemlji, prenio je New York Times. U tajnom izvješću potkraj studenoga direktor ureda u Iraku upozorio je da bi se stanje moglo pogoršati te da bi moglo izbiti još veće nasilje, ne uspije li iračka vlada učvrstiti vlast i obnoviti gospodarstvo, tvrdi dužnosnik upoznat sa sadržajem izvješća čiji identitet nije otkriven. Usto, u Iraku je boravio i savjetnik novoga šefa CIA-e Portera Grossa, Michael Kostiew koji je podnio prilično pesimistično izvješće drugim američkim obavještajnim agencijama, tvrde isti izvori. Oba izvješća prikazuju mnogo pesimističniju sliku od one koju daje američka administracija, što bi moglo značiti da je Porter Goss spreman saslušati različita stajališta o Iraku, tvrdi New York Times.
BAGDAD
Američke vojne snage u tri su akcije provedene u području Tikrita u noći s ponedjeljka na utorak uhitile i privele na razgovor 18 osoba za koje sumnjaju da su militanti, izvijestili su vojni izvori. U prvoj je akciji uhićeno sedam osoba, nakon što su u njihovu skloništu pronađene tri bombe koje se postavljaju na cestama. U drugoj akciji uhićene su četiri osobe osumnjičene za pripadnost pobunjeničkoj ćeliji koja djeluje u selu Quiyi, blizu Tikrita, rodnog grada Sadama Huseina i jednog od glavnih središta otpora. Treća je akcija izvedena u blizini grad Baijija, sjeverno od Bagdada gdje je uhićeno sedam sumnjivih osoba za koje se vjeruje da su članovi skupine koja organizira napade automobilima-bombama. Svih osamnaest osumnjičenih privedeno je na razgovor u američku vojnu bazu. Vojska je izvijestila kako je cilj organiziranih akcija bilo "uhićenje ili likvidacija" pobunjenika. U vojnom priopćenju ne stoji je li u akcijama bilo poginulih pobunjenika.
NEW YORK
Sjedinjene Države i još neke zemlje platile su bivšem čileanskom diktatoru Augustu Pinochetu najmanje 12,3 milijuna dolara u vrijeme njegova režima, izvijestio je New York Times. Novac je isplaćen za "usluge i putovanja u inozemstvo", kako navodi New York Times. Američka je vlada Pinochetu platila 3 milijuna dolara 1976., a u drugim razdobljima 23-godišnje diktature Paragvaj mu je platio 1,5 milijuna dolara, Španjolska 1 milijun, Kina 2,5 milijuna, Britanija i Kina zajedno 2,5 milijuna te Britanija, Malezija i Brazil zajedno 3 milijuna, navodi NY Times pozivajući se na dokumente koji su nedavno otkriveni u istrazi koju je senatski odbor pokrenuo u Riggs banci zbog sumnji u pranje novca. Riggs banka je u svibnju pristala patiti globu pod optužbom da nije prijavljivala sumnjive transakcije, a nova istraga senatskog odbora pokazala je početkom godine da su Pinochet i njegova žena u razdoblju od 1994. i 2002. u toj banci imali 8 milijuna dolara te da su u Čileu unovčili nekoliko čekova koje im je izdala ta banka. Tijekom Pinochetove diktature koja je trajala od 1973. do 1990. ubijeno je ili nestalo više od 3000 ljudi, a nova su istraživanja pokazala da je više od 28.000 ljudi pretrpjelo mučenja.
GAZA
Palestinski gerilci aktivirali su u utorak bombu kraj jedne izraelske vojne baze u središnjem dijelu pojasa Gaze i ranili nekoliko Izraelaca, objavili su palestinski i izraelski izvori. Najmanje su dvojica vojnika prevezena na liječenje u izraelsku bolnicu, objašnjavaju ti izvori. Palestinski izvori iz snaga sigurnosti kažu da je iza napada gerilska skupina Hamas. Zasad se o napadu ne zna ništa više, samo da se dogodio na cesti koja voti prema židovskome naselju Netzarim.