ZAGREB
Ministar vanjskih poslova Miomir Žužul izrazio je u četvrtak u Bruxellesu uvjerenje da će Hrvatska na predstojećem summitu EU-a dobiti konkretan datum za početak pristupnih pregovora i izrazio očekivanje da će se u toj odluci spomenuti obveze u pogledu suradnje s Haškim sudom. "Postoji čvrsto uvjerenje kod nas i kod Europske komisije da će Europsko vijeće odrediti datum za početak pristupnih pregovora", izjavio je novinarima Žužul nakon sastanka s povjerenikom Europske komisije za proširenje Olliem Rehnom. Upitan hoće li Hrvatska biti zadovoljna eventualnim uvjetovanim datumom za početak pregovora, Žužul je rekao da je "svaki datum uvjetovan bez obzira kako je tekst formuliran, jer sljedeći korak za početak pregovora jest da Europsko vijeće mora jednoglasno prihvatiti platformu za pregovore". Hrvatski ministar je dodao da "to uvjetovanje ne bi trebalo prevladati nad pozitivnim razvojem događaja. Očekujem da ćemo dobiti konkretan datum, a također predviđam da će se u određenom dijelu teksta referirati i na obvezu Hrvatske da nastavi suradnju s Haškim sudom".
TIRANA
Predsjednik Republike Stjepan Mesić sudjelovao je u četvrtak na summitu posvećenog ulozi međuetničkog i međureligijskog dijaloga u razvoju stabilnosti i napretka jugoistočne Europe koji je u Tirani održan u organizaciji UNESCO-a i pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Albanije. Summit je okupio, uz predsjednika Mesića, još šest šefova država i vlada uključujući i predsjednike BiH, SCG i Makedonije te oko stotinu političkih i vjerskih vođa, stručnjaka i predstavnika međunarodnih i vjerskih organizacija iz čitavog svijeta. Predsjednik Mesić je u svom govoru istaknuo da svaki dijalog da bi imao smisla i da bi mogao donijeti rezultate i pomake mora polaziti od istine. On mora svoje ishodište imati u našoj hrabrosti da se suočimo s istinom ma kakva ona bila, poručio je Mesić ističući da dijalog stvara pretpostavke uključenja zemalja sudionica skupa u EU. "Mi s ovog susreta moramo poslati jasnu poruku da smo iskreno privrženi izgradnji dobrih međusobnih odnosa, da prihvaćamo dijalog na platformi demokracije, pravne države i promicanja poštivanja i zaštite ljudskih prava kao jedine vrste komunikacije između naših zemalja i da zaključno uklanjamo sve oblike totalitarizma jer on nije spojiv s dijalogom, ali i osuđujemo sve pokušaje revidiranja povijesti u funkciji rehabilitiranja poraženih i odbačenih ideja i ideologija." I drugi govornici na skupu održanom u novootvorenom Sheraton hotelu u glavnom gradu Albanije istaknuli su potrebu intenziviranja međuetničkog i međureligijskog dijaloga u cilju uklanjanja predrasuda radi većeg razumijevanja.
ZAGREB
Najveći dio Hrvata, njih 90 posto, nije u prošloj godini platilo mito u bilo kojem obliku, kao ni bilo tko iz njihovog domaćinstva, kažu rezultati studije Transparency Internationala (TI) objavljene u četvrtak. To istraživanje, u kojem je sudjelovalo više od 50.000 ljudi iz 62 zemlje, proveo je za TI, udrugu koja se bavi borbom protiv korupcije, institut Gallup International, između lipnja i rujna ove godine. Rezultati su predstavljeni u četvrtak u Parizu prigodom inauguracije 9. prosinca kao Međunarodnog dana UN-a za borbu protiv korupcije u spomen na donošenje Konvencije UN-a protiv korupcije koju je među prvima lani potpisala i Hrvatska. Najveći dio ispitanika u Hrvatskoj, njih 34 posto, smatra da će razina korumpiranosti u društvu u sljedeće tri godine ostati ista, 13 posto da će se jako povećati, a 7 posto da će se znatno smanjiti. Što se tiče sektora koji su u Hrvatskoj najkorumpiraniji, pravosuđe je na tabeli od 1 do 5 dobilo razinu 3.8 i ispitanici su ga ocijenili kao najkorumpiranije, ispred političkih stranaka, parlamenta i liječničkih službi koji su dobili razinu 3.6. Korupcija ima najveći učinak na poslovni sektor u Hrvatskoj, potom na politički život i na kraju na osobni i obiteljski život, smatraju ispitanici. TI ocjenjuje da je razina korumpiranosti, s obzirom na sve rezultate studije, relativno niska u nekim srednjeeuropskim i istočnoeuropskim zemljama kao što su Bugarska, Hrvatska, Gruzija i Poljska.
MILANO
Predsjednik milanskog sudskog vijeća Francesco Castellano, koji se zajedno s još dva suca povukao u četvrtak na vijećanje oko donošenja presude talijanskom premijeru Silviju Berlusconiju u procesu SME u vezi s optužbom za korupciju u privatizaciji te tvrtke, najavio je u četvrtak da bi presuda mogla biti donesena u petak. "Za sutra poslije podne, ali možda i kasnije, može se očekivati presuda u procesu SME protiv Silvija Berlusconija", rekao je predsjednik sudskog vijeća. Berlusconi je jedini optuženik u ovom dijelu procesa, s obzirom da je dio već završio presudama protiv rimskog suca Renata Squilantea, kažnjenog s osam godina zatvora zbog primanja mita, bivšeg ministra obrane i odvjetnika Cesara Previtija, kažnjenog s pet godina zatvora zbog podmićivanja suca i odvjetnika Attilea Pacifica, kažnjenog na četiri godine zatvora sudionika u korumpiranju rimskih sudaca. Tužiteljica Ilda Boccassini je zatražila osam godina zatvora za Berlusconija, a njegovi branitelji su zatražili oslobađanje, jer tvrde da čin korupcije nije postojao. Postoji najmanje pet mogućih odluka sudskoga vijeća, od kažnjavanja do oslobađanja, pa čak i zatvaranja slučaja zbog zastarjelosti.
RIM
Talijanske snage sigurnosti uhitile su u četvrtak Lucia De Luciju (49), jednog od mafijaških šefova klana Di Lauro, u napuljskoj četvrti Secondigliano. Lucio De Lucia, za kojim potraga traje već više od godinu dana, skrivao se po selima regije Campania. De Lucia je otac Uga i stric Luigija, dvojice članova klana Di Lauro koje su snage sigurnosti uhitile prije dva dana zajedno s još 51 osobom u velikoj protumafijaškoj operaciji na periferiji Napulja. De Lucia je osuđen u odsutnosti na tri godine zatvora zbog iznuđivanja i nanošenja fizičkih ozljeda.
BRUXELLES
Predsjedništvo EU-a u četvrtak je izvijestilo da je sigurno u stanju riješiti problem nastao oko turskog odbijanja priznanja Cipra prije održavanja summita 17. prosinca kada će se odlučivati o početku pregovora o pristupu s Ankarom. "O ovome pitanju raspravljamo s Ciprom i s Turskom i pokušavamo pronaći rješenje problema. Uvjeren sam da će predsjedništvo pronaći formulu kojom će svi biti zadovoljni", rekao je nizozemski ministar vanjskih poslova Bernard Bot, čija zemlja predsjedava EU-om. Ciparska je vlada zatražila puno priznanje prije početka pristupnih pregovora s Turskom. Turska je 1974. izvršila invaziju na Cipar reagiravši na udar u Nikoziji što ga je poduprla Grčka te se od tada ondje nalazi 35.000 vojnika. Na pitanje novinara francuskog lista Le Monde o tomu hoće li Turska priznati Cipar, turski premijer Tayip Erdogan odgovorio je negativno inzistirajući da će se problem rješavati nakon summita 17. prosinca. "Samo UN od nas može tražiti da priznamo Cipar i to nema nikakve veze s EU-om. O tomu ne želimo razgovarati prije 17. prosinca", rekao je.
KABUL
Afganistanski predsjednik Hamid Karzai u četvrtak je otvorio dvodnevnu konferenciju posvećenu borbi protiv uzgoja maka, pozvavši na "sveti rat" protiv proizvodnje opijuma u Afganistanu, odakle na tržišta diljem svijeta stiže baza potrebna za proizvodnju droge. "Na način na koji smo pokrenuli sveti rat protiv ruske invazije, sada moramo pokrenuti sveti rat protiv droge", rekao je Karzai pred oko 500 okupljenih u predsjedničkoj palači u Kabulu. Kultura uzgoja maka koja je u 2004. porasla za 64 posto, "predstavlja sramotu za Afganistan kada je riječ o statusu u međunarodnoj zajednici", rekao je Karzai koji je u utorak polaganjem prisege i službeno postao prvi demokratski izabrani predsjednik Afganistana. Pozvao je sve sudionike sjednice, guvernere pokrajina, policijske dužnosnike i plemenske vođe da se uključe u borbu protiv proizvodnje maka te da se angžairanju na "uništenju polja maka u zemlji".
BERLIN
Imam berlinske Mevlana džamije, koji je u svojim propovijedima širio mržnju protiv Nijemaca te je opravdavao samoubilačke napade u Izraelu i Iraku, biti će još ove godine protjeran iz Njemačke, piše u četvrtak berlinski denvnik "Tagesspiegel" pozivajući se na izvore iz berlinskog ureda za unutarnjih poslova. Imam Yakup T., koji posjeduje tursko državljanstvo, upao je u oči javnosti nakon jednog izvještaja državne tv-postaje ZDF koja je skrivenom kamerom pratila jedno od njegovih propovijedi tijekom koje je Nijemce opisao kao "smrdljive i nekorisne", rekavši da im je kao i svim drugim "bezvjernicima" mjesto u paklu. On je, osim toga, prilikom jednog javnog skupa atentatore samoubojice u Izraelu i Iraku opisao kao mučenike te za njih zatražio "Alahovu milost". Nakon što je objavljena TV reportaža, berlinski ured za strance pozvao je imama na razgovor na što se ovaj nije odazvao. Yakup T. već 30 godina zajedno s obitelji živi u Njemačkoj. Slučaj Yakupa T. potaknuo je zahtjeve političara za pojačanom kontrolom muslimanskih vjerskih institucija. Vladajuća socijaldemokratsko-zelena koalicija zauzima se za to da se islamski propovjednici školuju u Njemačkoj, a demokršćanska oporba zahtjeva da se u njemačkim džamijama propovijedi drže na njemačkom jeziku.
KINŠASA
Svaki dan umre više od tisuću civila u Kongu i to gotovo svi od bolesti i pothranjenosti, a sve zbog sukoba u kojem je stradalo 3,8 milijuna ljudi, priopćila je u četvrtak jedna humanitarna organizacija. Premda je lani petogodišnji rat u Demokratskoj Republici Kongu proglašen završenim, Međunarodni odbor za spašavanje (IRC) priopćio je da je to i dalje "najsmrtonosnija kriza" na svijetu, a međunarodna zajednica premalo čini da je zaustavi. "U šest godina svijet je izgubio onoliko stanovnika koliko ih živi u Irskoj ili u Los Angelesu", rekao je dr. Richard Brennan, jedan od autora studije. "Koliko nedužnih Kongoanaca mora nestati da bi svijet obratio pozornost", rekao je. Studija o smrtnosti ažurira prethodnu studiju oko koje su se svi slagali, a procjenjivala je da je u ratu u koji je uvučeno šest susjednih zemalja poginulo oko tri milijuna ljudi.
BERLIN
U njemačkim pogonima Opela bi u sklopu sanacijskog programa sljedeće godine trebalo biti ukinuto 9500 radnih mjesta od čega najveći dio u glavnim pogonima u Ruesselsheimu i Bochumu. Direktor Opela Hans Demant priopćio je u četvrtak da su predstavnici vlasnika Opela General Motorsa i sindikata postigli sporazum koji je "socijalno prihvatljiv" za obje strane. Ukidanje radnih mjesta neće uzrokovati direktna otpuštanja nego će ono biti provedeno kroz različite mjere poput prijevremenih umirovljenja. Predstavnici zaposlenih izrazili su zadovoljstvo i najavljenim visokim otpremninama za koje je predviđeno 750 milijuna eura. Sanacijski program potvrdilo je i vodstvo General Motorsa u Detroitu. Cilj strukturnih reformi je godišnja ušteda od 500 milijuna eura koliko Opel mora uštedjeti kako bi ostao konkurentan na europskom tržištu. Sanacijskim planom izbjegnuta su masovna otpuštanja i zatvaranje pojednih pogona, poput onog u Bochumu gdje se proizvodi model Zafira.
ZAGREB
Institut za međunarodne odnose u Zagrebu predstavio je u četvrtak novi web-portal za pristup informacijama o Europskoj uniji na hrvatskom jeziku na kojem se mogu pronaći podaci o ustroju Europske unije, njezinoj povijesti, načinu funkcioniranja, svim politikama, državama članicama i onima koji to tek žele postati. Portal EnterEurope, koji je dostupan na adresi www.entereurope.hr, pokrenuo je Europski dokumentacijski centar Instituta za međunarodne odnose iz Zagreba (IMO), uz financijsku potporu Njemačke zaklade za međunarodnu pravnu suradnju (IRZ) i Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH (u sklopu i-Projekata). Portal predstavlja najobuhvatniji servis te vrste u Hrvatskoj i jednu ulaznu točku za internetski pristup informacijama o Europskoj uniji i na hrvatskom jeziku a ne samo engleskom, kazala je voditeljica Odjela za europske integracije IMO-a Višnja Samardžija, ističući kao njegovu posebnu prednost linkove na više od stotinu baza podataka o Europskoj uniji. Matthias Weckerling, direktor Njemačke zaklade za međunarodnu pravnu suradnju, koja je velikim dijelom financirala projekt, izrazio je nadu da će portal predstavljati značajan doprinos procesu priključenja Hrvatske Europskoj uniji. Predstavljajući portal, voditeljica projekta Sandra Čar kazala je da je portal namijenjen svima - od pravnika, ekonomista, politologa i djelatnika državne uprave do novinara, studenata, istraživača, aktivista civilnih udruga i građana koji žele saznati više o Europskoj uniji. Pristup portalu slobodan je, bez pretplate i naplate korištenja, naglasila je.
VARŠAVA
Konferencija povodom proslave 50. obljetnice Europske kulturne konvencije okupila je u četvrtak u Wroclawu europske ministre kulture, obrazovanja, mladeži i sporta, priopćilo je poljsko resorno ministarstvo. Zastupljeno je 48 zemalja članica Vijeća Europe te Bjelorusija i Vatikan. Glavni tajnik Europskog vijeća Terry Davis kao i predstavnici nevladinih udruga prisustvuju raspravama. Na raspravama sudjeluje i hrvatski ministar kulture Božo Biškupić. Europska kulturna konvencija trenutno obuhvaća sve zemlje Vijeća Europe i igra ulogu prirodne nadopune Europske konvencije o ljudskim pravima. Konferencija u Wroclawu ima za zadaću "popisati najvažnije dosad dobivene rezultate", među kojima projekte namijenjene uklanjanju političkih predrasuda u podučavanju povijesti, sudjelovanje mladih u međunarodnim aktivnostima i borbu protiv nasilja i dopinga u sportu, piše u priopćenju. Sudionici raspravljaju i o "velikim izazovima s kojima će se kulturna suradnja morati suočiti u Velikoj Europi".