DEN HAAG
Godišnji summit Europska unija-Kina, u čijem će središtu biti odluka EU-a da ne ukine Pekingu embargo na oružje, počeo je u srijedu u Den Haagu. Kineski premijer Wen Jiabao i njegov nizozemski kolega Jan Peter Balkenende, čija zemlja trenutačno predsjeda EU-om, nisu dali izjave prije početka skupa. Međutim, nizozemski ministar vanjskih poslova Bernard Bot izjavio je neposredno prije početka summita da Europska unija nije spremna ukinuti embargo na oružje nametnut Pekingu nakon masakra na trgu Tiananmen prije 15 godina, ali je rekao kako se nada da će do toga doći iduće godine. Europski dužnosnici nekoliko su puta izjavili da će Peking dobiti "pozitivan signal" od EU-a na summitu, ali su istaknuli da neće biti donesena odluka o ukidanju embarga. Povjerenica EU-a za vanjske poslove Benita Ferrero-Waldner rekla je da Peking mora postići napredak na području ljudskih prava. "Mislim da ćemo im poslati pozitivan signal, ali isto tako se nadamo da će Kina nastaviti raditi, i to posebice po pitanju ljudskih prava", rekla je po dolasku u Binnenhof, gdje se održava summit.
ZAGREB
Neki europski lideri, među kojima se ističe francuski predsjednik Jacques Chirac, žele da se ostavi otvorena mogućnost da početak pristupnih pregovora s Turskom ne mora nužno voditi do punopravnog članstva te da se kao alternativa ponudi "privilegirano partnerstvo". Recep Tayyip Erdogan u intervjuu za La Stampu od srijede, ocijenio je da "nema govora" da Turska prihvati "privilegirano partnerstvo" s EU. Werner Langen i Armin Laschet iz njemačkog CDU-a, članovi Europskog parlamenta objavili su u utorak da su francuski i njemački članovi Europske pučke stranke i europskih demokrata odlučili sljedećeg tjedna u Strasbourgu predstaviti zajedničke amandmane na izvješće o Turskoj u kojima će prije svega biti naglašen prijedlog za uspostavu "privilegiranog partnerstva" s Ankarom kao alternativu pristupu EU. Kako piše Agence Europe, to partnerstvo pokrivalo bi zajedničku trgovinsku politiku, suradnju na uspostavi pravne države, poštivanja ljudskih prava, priznavanja prava manjinama, zajedničku imigracijsku kontrolu i mirno rješenje za Cipar, suradnju na polju kulture i obrazovanja, te zajedničke ciljeve u vanjskoj i obrambenoj politici. Europski parlament trebao bi 14. prosinca izglasati izvješće o napretku Turske prema EU, uoči sastanka Europskog vijeća 16. i 17. prosinca.
KIJEV
Zastupnici ukrajinskog parlamenta usvojili su reformu ustava čiji je cilj bio smanjiti predsjedničke ovlasti i povećati ovlasti parlamenta te amandmane na izborni zakon kojim će se smanjiti opasnost od neregularnosti na ponovnom drugom krugu predsjedničkih izbora koji će se održati 26. prosinca. "Ovaj potez dokazuje da je Ukrajina jedinstvena i da ne želi podjele", komentirao je predsjednik parlamenta Volodimir Litvin. Oba zakona usvojena su s 402 glasa od ukupno 450. Objavio ih je predsjednik Leonid Kučma koji je u parlament stigao neposredno prije glasovanja, pozvavši zastupnike da zbog dobrobiti zemlje usvoje prijedloge.
VARŠAVA
Rusko odbijanje suradnje sa Zapadom na osiguranju pravednih izbora u Ukrajini znak je da se Moskva vraća sovjetskoj taktici, izjavio je u srijedu visoki poljski diplomat. Na sastanku ministara vanjskih poslova u Sofiji u utorak, Rusija je blokirala planiranu rezoluciju OESS-a u kojoj se pozivalo da predsjednički izbori u Ukrajini budu pravedni. "U Sofiji smo vidjeli povratak Rusije starim stajalištima... iz hladnog rata, kada je Sovjetski Savez takav međunarodni interes tumačio kao miješanje u svoja unutarnja pitanja", rekao je zamjenik poljskog ministra vanjskih poslova Adam Rotfeld za dnevnik Gazeta Wyborcza. "Rusija je velika sila, no ponekad velike sile čine velike pogreške", dodao je.
PARIZ
Ruski predsjednik Vladimir Putin otišao je predaleko u svojoj osudi intervencije Zapada u Ukrajini, ocijenio je u srijedu visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana. Putin je u ponedjeljak osudio intervenciju Zapada u Ukrajini, ocijenivši ga "kolonijalističkom kacigom" koja dijeli lekcije i mogla bi kazniti svoje neprijatelje "projektilima i bombama kao što je već učinila Beogradu". Ruski predsjednik "otišao je tom izjavom predaleko", kazao je Solana za radio Europe 1. "Europa želi valjan izborni proces, dobro proveden i bez prijevara", rekao je. "Nemamo svojeg kandidata", naglasio je, dodajući da Putin nema pravo miješanja u unutarnja pitanja Ukrajine kao ni Europa.
SARAJEVO
Vlasti Bosne i Hercegovine ne očekuju da bi Hrvatska mogla pooštriti postojeći režim ulaska u zemlju s obzirom na najavljeno približavanje Europskoj uniji, prenosi u srijedu sarajevsko "Oslobođenje". "Hrvatska ne mora još uvijek mijenjati režim ulaska za državljane BiH bez obzira na njene razgovore o ulasku u EU. Svaka zemlja može prema susjedima zadržati labaviji ulazak, čak i kada je članica EU", stoji u izjavi Ministarstva vanjskih poslova BiH koju citira sarajevski list. U izjavi se također navodi ocjena da je i u interesu Hrvatske i BiH zadržati važeće propise koji osiguravaju građanima dvije zemlje prelazak međudržavne granice samo uz predočenje osobne iskaznice. Voditeljica konzularnog odjela pri hrvatskom veleposlanstvu u Sarajevu Romana Franulović-Bušić potvrdila je kako sporazum o prelasku granice samo uz osobnu iskaznicu vrijedi do daljnjeg.
BEOGRAD
Predsjedniku Državne zajednice Srbija i Crna Gora Svetozaru Maroviću stiglo je još jedno pismo, u kojem se njemu, ministru za ljudska i manjinska prava SCG Rasimu Ljajiću i predsjedniku Srbije Borisu Tadiću prijeti smrću, pišu beogradske "Večernje novosti" od srijede. Pismo je, piše list, u ured predsjednika Marovića stiglo uz redovnu poštu, a prijeteća poruka nađena je u omotnici s oznakama jedne specijalističke liječničke ordinacije iz Beograda. Poruka je napisana pisaćom mašinom, crvenim slovima na poleđini liječničkog nalaza jedne pacijentice te ordinacije."Crvena sablja i crvena sjekira vama i Borisu Tadiću, dr Rasimu Ljajiću, određuje smrtnu kaznu koja će se izvršiti svim mogućim sredstvima", glasi poruka. "Večernje novosti" navode da je ovo treća prijeteća poruka koja je u proteklih 15 dana stigla u ured predsjednika Marovića. Prethodne dvije, pismo i razglednica, bile su upućene iz Italije, uoči nedavnog posjeta predsjednika SCG Francuskoj. Sva trojica dužnosnika zalažu se za punu suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom u Den Haagu, koja podrazumijeva i izručenje svih optuženih tom sudu.
BANJA LUKA
Bivši direktor policije Republike Srpske Dragomir Njeguš, koji je 1. prosinca neopozivom ostavkom preduhitrio vlastito smjenjivanje s ove dužnosti, imenovan je savjetnikom zamjenika ministra sigurnosti BiH Dragana Mektića, piše u srijedu banjolučki tisak. Praktično, akt o Njeguševu imenovanju datiran je 30. studenog, a on je na ovu dužnost stupio istoga dana kada je podnio ostavku na dužnost direktora policije RS. Šef MUP-a RS Darko Matijašević u više je navrata zahtijevao od premijera RS Dragana Mikerevića smjenu direktora policije prije svega zbog 'nesuradnje s haškim Tribunalom'. Rješenje o Njeguševu postavljenju na mjesto savjetnika potpisao je ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Bariša Čolak. Banjalučke Nezavisne novine od srijede prenose izjavu predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Adnana Terzića, koji najavljuje da će tražiti povlačenje odluke o imenovanju Njeguša na dužnost savjetnika u Ministarstvu sigurnosti BiH. Premijer BiH naglašava da osoba koja nije odradila dobar posao kao direktor policije RS na uhićenju optuženih za ratne zločine teško može biti dobar izbor za rad u Ministarstvu sigurnosti BiH.