SOFIJA
Hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul u ponedjeljak je u Sofiji rekao kako vjeruje da će Hrvatska na sastanku Europskog vijeća 17. i 18 prosinca dobiti datum početka pregovora s EU o punopravnom članstvu i da će pregovori početi najkasnije u travnju 2005. "Nakon svih razgovora, ja sam još veći optimist i vjerujem da ćemo dobiti datum te da ćemo u rano proljeće, najkasnije od 4. mjeseca, započeti pregovore", rekao je Žužul hrvatskim novinarima nakon što je tijekom dana imao bilateralne sastanke s ministrima vanjskih poslova Španjolske, Portugala, Mađarske, Belgije i Švedske. Ministar Žužul u glavnom gradu Bugarske predstavlja Hrvatsku na 12. ministarskoj konferenciji OESS-a, a poslijepodne je svojim govorom otvorio drugu plenarnu sjednicu. Ministar ne vjeruje da će Europsko vijeće donijeti skupnu odluku za sve četiri zemlje kandidate, nego da će se "svaka zemlja tretirati pojedinačno, a to je nama važno". Također je ustvrdio kako nije važno hoće li Hrvatska datum za početak pregovora dobiti uz nekakav uvjet. Ministarska konferencija završit će u utorak trećom plenarnom sjednicom na kojoj bi trebali biti usvojeni svi dokumenti koji su dogovoreni prethodnih dana i, u slučaju da se postigne konsenzus oko najtežih pitanja, zajedničkom Ministarskom izjavom.
BEČ
"Hrvatska je zemlja u koju se isplati ulagati" rekao je austrijski trgovački savjetnik u Hrvatskoj Wilhelm-Peter Hasslacher u ponedjeljak poslijepodne u Beču u raspravi o izgledima i rizicima tržišta na konferenciji pod naslovom "Hrvatska-Austrija-Europa". Austrijske tvrtke su u Hrvatskoj uložile 2,6 milijarda američkih dolara, a i dalje postoji velik interes za ulaganja na svim područjima jer je hrvatsko tržište atraktivno i dinamično, rekao je Hasslacher i dodao da Hrvatska i Austrija "imaju mnogo zajedničkog u povijesti, u sadašnjosti, a i u budućnosti u zajedničkoj europskoj kući". Rasprava o Istraživanju i inovaciji bila je prigoda da se pozove buduće investitore da ulažu u razvoj znanosti. Konferencija "Hrvatska-Austrija-Europa" koja u utorak završava u Beču održava se u organizaciji Europskog foruma Alpbach, austrijske Savezne gospodarske komore, Instituta za dunavski prostor i Srednju Europu i Austrijsko-hrvatskog društva u Beču.
MADRID
U ponedjeljak je u raznim dijelovima Španjolske odjeknulo sedam eksplozija, pri čemu su ozlijeđene najmanje tri osobe, nakon što je baskijska separatistička grupe ETA ostvarila prijetnje objavljene nešto ranije na internetskim stranicama baskijskog lista Gara. Na tim stranicama koje ETA uvijek koristi za najavu svojih napada, u ponedjeljak ujutro objavljeno je da će u 12.30 po GMT-u u raznim dijelovima zemlje biti podmetnuto sedam bombi, izvijestili su službeni izvori. Dužnosnici su izvijestili da su ozlijeđeni stanovnici mjesta Santillana del Mar na sjeveru zemlje, a ostale su bombe eksplodirale u mjestu Ciudad Real južno od Madrida, u Leonu na sjeveru, Malagi na jugu zemlje, te u Avili, sjeverno od Madrida. Mediji izvješćuju o eksplozijama još dviju bombi. Nijedna od njih nije eksplodirala u Baskiji.
LONDON
Napad na američko veleposlanstvo u Džedi u Saudijskoj Arabiji pokazuje još jednom da teroristi pokušavaju djelovati u svim zemljama svijeta, izjavio je u ponedjeljak britanski premijer Tony Blair. "Zato je vrlo važno da ih mi nastavimo goniti i pokušavamo se boriti protiv njih svim mogućim vojnim sredstvima, priznajući da terorizam ima duboke korijene koje pokušavamo ukloniti", rekao je Blair na konferenciji za novinare koju je održao s pakistanskim predsjednikom Pervezom Musharrafom u Londonu. Ukupno je osmero ljudi poginulo u napadu na američki konzulat u ponedjeljak ujutro, od kojih tri među napadačima i petero među djelatnicima konzulata, od kojih ni jedan nije američki državljanin.
WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush rekao je u ponedjeljak da napad na američki konzulat u Džedi u Saudijskoj Arabiji svjedoči da su "teroristi još u pokretu" nastojeći zastrašiti Amerikance i istjerati ih iz Saudijske Arabije i Iraka. "Napadi u Saudijskoj Arabiji podsjećaju nas da su teroristi još u pokretu", rekao je Bush novinarima u Bijeloj kući nakon susreta s privremenim iračkim predsjednikom Ghazi al-Yawerom. "Oni žele da napustimo Saudijsku Arabiju, žele da napustimo Irak, žele da postanemo plašljivi i umorimo se suočeni s njihovom spremnošću da ubijaju nasumce, da ubijaju nedužne ljude ", rekao je Bush. I Bush i al-Yawer žele da se izbori u Iraku predviđeni za 30. siječnja održe na vrijeme, ali čelnici Sunita žele odgodu zbog nesigurnosti u zemlji.
ZAGREB
Veleposlanik SAD-a za pitanja ratnih zločina Pierre Richard Prosper izjavio je u ponedjeljak u Den Haagu da bi zbog nesuradnje Beograda, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) mogao produljiti rad i nakon 2008. godine. Nakon razgovora sa zamjenikom glavne tužiteljice ICTY-a Davidom Tolbertom, Prosper je izjavio da Srbija uopće ne surađuje sa sudom, pripisujući odgovornost za to premijeru Vojislavu Koštunici, izvijestila je iz Den Haaga srbijanska agencija Beta. Potvrdio je da se u Srbiji ne nalaze samo najtraženiji optuženici, nego i veći broj drugih haških bjegunaca. Poručivši premijeru Koštunici kako je rješenje problema u slanju bjegunaca u Den Haag, Prosper je rekao da zbog nesuradnje nisu moguća ni suđenja pred domaćim sudovima, već svi optuženi moraju biti prebačeni u Den Haag, uključujući i četvoricu vojnih i policijskih generala optuženih zbog ratnih zločina na Kosovu.
ZAGREB
Suđenje bivšem jugoslavenskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću pred Haškim sudom (ICTY) u ponedjeljak je nastavljeno iskazom stručnog svjedoka obrane, prof. Slavenka Terzića, o povijesnom kontekstu ratova na Balkanu. Prof. Terzić (55), direktor Povijesnog instituta Srpske akademije znanosti i umjetnosti (SANU), stručnjak za modernu povijest srpskog naroda, opisao je kako su Titovi komunisti poslije 1945. vodili "politiku slabljenja Srbije", dajući autonomiju Vojvodini i Kosovu, ali ne i Srbima u Hrvatskoj ili Albancima u Makedoniji. Opširno je analizirao albansku politiku na Balkanu, uz zaključak kako je stvaranje "Velike Albanije" dugoročni cilj nacionalnih vođa i na Kosovu i u Tirani. Terzić je ustvrdio da "velikoalbanska ideja, koja počiva na panislamizmu, panilirizmu, etničkom čišćenju i osporavanju granica", danas ugrožava Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i Grčku.
SARAJEVO
Više od deset tisuća osoba pod istragom je zbog moguće umiješanosti u ratne zločine počinjene na teritoriju Bosne i Hercegovine, potvrdio je u ponedjeljak državni tužitelj BiH Marinko Jurčević. Na konferenciji za novinstvo što ju je u Sarajevu održao zajedno s predsjednicom Suda BiH Medžidom Kreso, Jurčević je kazao da će istraga o svih tisuću slučajeva koji se odnose na ovoliki broj osumnjičenih od siječnja biti pod nadzorom posebnog tužiteljskog odjela pri Vijeću za ratne zločine unutar Suda BiH. Taj odjel preuzet će i dalje vođenje postupka protiv oko 600 osoba za koje je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) na temelju dosadašnje istrage ocijenio da postoji dovoljno dokaza za podizanje optužnica i početak suđenja. Haški tribunal već u siječnju će, kako je najavila tužiteljica Carla del Ponte, Sudu BiH prepustiti procesuiranje tri slučaja koji se odnose na osam već optuženih osoba. Tužitelj Jurčević je izjavio da je rječ o osobama umiješanim u ratne zločine na području Foče i Prijedora.
WASHINGTON
Čelnik Al Qaide Osama bin Laden koristi novac s afganistanskog tržišta droge kako bi financirao svoj život u bijegu i plaćao gospodare rata u Pakistanu, piše u ponedjeljak američki list The Washington Times. Kongresnik Mark Steven Kirk, koji je posjetio regiju u siječnju, rekao je u intervjuu za list, da bin Ladenova Al Qaida na godinu prikupi 28 milijuna dolara od ilegalne trgovine drogom koristeći dio tog novca za financiranje izbjegličkog života između pakistanskih plemenskih područja i afganistanskog istočnog planinskog područja. Kirk kaže da su akcije nakon terorističkih napada na SAD 11. rujna 2001. uspjele presjeći tradicionalne izvore financija za bin Ladena, obiteljsko bogatstvo i islamske dobrotvorne organizacije. Savjetnik u Pentagonu potvrdio je da pojedinci u Afganistanu nastavljaju financirati Al Qaidu prihodima od trgovine drogom. Glavni bin Ladenov financijer je Haji Bashir Noorzai koji krijumčari heroin iz područja Kandahara Al Qaidi u Pakistan. U zamjenu za novac Al Qaidini operativci dalje prenose njegovu drogu, piše WT.
RIM
Italija se zalaže za ukidanje embarga Kini koji joj je uvela Europska unija nakon događaja na Trgu Tiananmen 1989., rekao je u ponedjeljak talijanski predsjednik Carlo Azeglio Ciampi koji se nalazi u službenom posjetu Kini. Ciampi, koji će boraviti u Kini do četvrtka, u pratnji novog ministra vanjskih poslova Gianfranca Finija, sastao se s predsjednikom NR Kine, Hu Jintaom i premijerom Wen Jiabaom, te im, kako prenose talijanske agencije, potvrdio talijansku potporu za ukidanje embarga koji je uvela EU. U središtu razgovora talijanskih dužnosnika s kineskim kolegama bila je i reforma Vijeća sigurnosti UN-a. U zamjenu za talijansko držanje glede embarga, Kina će poduprijeti Italiju u njezinim prijedlozima za reformom UN-a, prenose talijanske agencije. Rim traži da u budućem sastavu Vijeća sigurnosti UN-a ne bude predviđeno stvaranje novih stalnih mjesta.
MOSKVA
Irački premijer Iyad Allawi doputovao je u ponedjeljak navečer u dvodnevni radni posjet Moskvi koji bi se trebao pozabaviti posebice ekonomskim odnosima, javlja agencija Interfax. U središtu tih razgovora, među kojima i onoga s predsjednikom Vladimirom Putinom koji se očekuje u utorak popodne, trebali bi biti više ekonomski odnosi nego diplomatske napetosti u pogledu rata u Iraku, dale su naslutiti dvije strane. Rusija bi trebala nastojati postići reaktiviranje unosnih naftnih ugovora koje je svojedobno potpisao Sadam Husein, u zamjenu za obećanje o brisanju 90 posto iračkog duga od osam milijardi dolara koji potječe iz sovjetskog razdoblja. Nekoliko sati prije Allawijeva dolaska, Rusija je u ponedjeljak potvrdila "čvrstu namjeru da učini politički napor pridonoseći rješenju u Iraku i pomogne iračkom narodu u mirnoj ponovnoj izgradnji zemlje".
KIJEV
Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana doputovao je u ponedjeljak u Kijev radi nove posredničke misije u ukrajinskoj krizi. Solana bi trebao odmah po dolasku u Kijev održati nekoliko bilateralnih razgovora, prije svega s dosadašnjim ukrajinskim predsjednikom Leonidom Kučmom. Litavski predsjednik Valdas Adamkus, predsjednik ruske Dume Boris Grizlov i poljski predsjednik Aleksandar Kwasniewski već su u Kijevu radi sudjelovanja u posredničkim naporima. Krajem dana trebao bi se održati okrugli stol s europskim i ruskim posrednicima, predsjednikom Kučmom, dvojicom suparnika iz predsjedničkih izbora, oporbenim kandidatom Viktorom Juščenkom i ukrajinskim premijerom Viktorom Janukovičem, te predsjednikom ukrajinskog parlamenta Vladimirom Litvinom.