FT/London - Del Ponte će pred UN-om napasti Hrvatsku zbog Gotovine
Glavna tužiteljica Haškoga suda (ICTY) Carla del Ponte u utorak će pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih naroda napasti Hrvatsku jer je propustila uhititi odbjegloga generala, haškog optuženika Antu Gotovinu, piše britanski list Financial Times (FT).
Takvo izvješće o Hrvatskoj pred Vijećem sigurnosti moglo bi rapršiti nade službenog Zagreba u početak pregovora o članstvu s Europskom unijom početkom 2005., piše FT u svom internetskom izdanju.
Del Ponte u utorak poslijepodne po srednjoeuropskom vremenu podnosi Vijeću sigurnosti izvješće o suradnji zemalja bivše Jugoslavije s ICTY-jem, što je osobito važno za Hrvatsku koja očekuje da joj EU u prosincu odredi datum za početak pregovora.
Hrvatska je usporila napore da pronađe i uhiti Gotovinu od ljeta kada joj je EU dodijelio status kandidata za članstvo, piše u nacrtu tužiteljičina izvješća.
"Unatoč očekivanjima da će se stvar uskoro riješiti, napori vlade usporeni su tijekom ljeta", stoji u nacrtu izvješća u koje je FT imao uvid.
"Danas ne možemo izvijestiti niti o rezultatima niti o znatnijem napretku. Ozbiljno nas brine da bi neuhićenje Gotovine moglo utjecati na uhićenje (navodnih srpskih ratnih zločinaca Radovana) Karadžića i (Ratka) Mladića", piše u tekstu.
U svome tekstu FT piše da hrvatske napore brani Njemačka, no da su na suradnju s haškim sudom osobito osjetljive Velika Britanija i neke nordijske zemlje.
Hrvatska tvrdi da čini sve što može kako bi riješila ovo jedino preostalo otvoreno pitanje suradnje s Den Haagom, ali da Gotovinu ne može uhititi jer nije u Hrvatskoj, no del Ponte drži da Hrvatska ne čini dovoljno.
"Suradnja se ne može smatrati potpunom sve dok Ante Gotovina nije u Haagu", stoji u nacrtu izvješća.
TOL/Prag - Hrvatsko-srpski odnosi obilježeni usponom i incidentima
Dobri odnosi između Beograda i Zagreba tijekom posljednjih osam desetljeća bili su od središnje važnosti za stabilnost zapadnog Balkana, a s obzirom na nedavna srpsko-hrvatska neprijateljstva ugodno iznenađuje međusobna pozitivna retorika koja se čuje u posljednje vrijeme, ocjenjuje češki internet magazin Transitions Online (TOL) no upozorava i da posljednji incidenti otkrivaju krhkost srpsko-hrvatskih odnosa.
"Psihološka plima" između Hrvata i Srba počela se mijenjati krajem devedesetih godina od kada se bilježi stalan rast kulturalne razmjene, međusobnih posjeta pojedinaca i organizacija kao i gospodarske suradnje, primjećuje TOL. To se međutim još uvijek ne može nazvati ponovnom uspostavom srdačnih odnosa, napominje TOL podsjećajući da su se za medije dvije zemlje od Sanaderova posjeta Beogradu mnogo zanimljivijima pokazali "emotivno nabijeni incidenti vrlo velikog simbolizma ali siromašni sadržajem". TOL u tom smislu podsjeća na slučajeve košarkaša Guroviću, beogradskih studenata osuđenih u Zagrebu te paljenje kombija beogradskog plivačkog kluba u Zagrebu, no dodaje kako je "dobra vijest da ti incidenti, premda su dominirali vijestima, nisu odvratili vlade od njihovih poslova".
"Još više ohrabruje gotovo potpuni izostanak histeričnih reakcija javnosti na obje strane granice", napominje TOL objašnjavajući kako su mnogi Srbi shvatili da je pokazivanje slike Draže Mihailovića u Zagrebu provokacija dok je u Zagrebu jedan dio komentatora i običnih ljudi primijetio da ni Gurović ni studenti nisu dobili veliku potporu u Srbiji.
"Proturječje oko Mihajlovića je, međutim, pokazalo krhkost odnosa Beograda i Zagreba. Premda se ozračje između dvije zemlje nije ponovno zatrovalo, razumno je pretpostaviti da će biti više opreza na obje strane i da će mnogi sada čekati da vide hoće li sljedeći zajednički simbolički čin biti pozitivan ili negativan. Paljenje kombija u Zagrebu pokazalo je da regiji postoji još pohranjene negativne energije. Nije teško zamisliti kako bi niz banalnih incidenata mogao pokrenuti niz većih ispada takve energije te da će ih biti vrlo teško nadzirati. Stoga je vrlo važno da hrvatska vlada počinitelje paleža privede pravdi što prije. Zapravo se i ne može dovoljno naglasiti koliko je i za srpske i za hrvatske vlasti važno da pokažu da rabe jednaka mjerila i budu učinkoviti u ovakvim slučajevima. One moraju shvatiti i naviknuti se na činjenicu da će u skoroj budućnosti djelovati u okruženju koje u svakom trenutku može pokvariti nepredviđeni incident. Njihov je posao da spriječe da takav incident postane međunarodni problem", piše TOL.
Dvije strane neće u skorije vrijeme riješiti proturječna pitanja, te se političari i ostali moraju naviknuti živjeti s njima, piše TOL i napominje da to posebice vrijedi za pitanja poput onih vezanih uz ulogu Draže Mihajlovića i četničkog pokreta. Za Hrvate i Bošnjake Mihajlović i četnici su simbol zločina iz Drugog svjetskog rata i doista su bili odgovorni za neke od najgorih zločina protiv civilnog stanovništva, no za mnoge Srbe oni su simbol rojalističke tradicije i borci protiv, kako se misli u Srbiji, i fašizma i komunizma, objašnjava TOL. Te Srbe posebice smetaju usporedbe između četnika i ustaša, "pronacističkog hrvatskog pokreta odgovornog za genocid iz Drugog svjetskog rata nad hrvatskim i bosanskim Srbima".
"Takve suprostavljene ocjene neće biti uskoro pomirene. No mnogi dobri europski susjedi žive skladno unatoč različitih verzija povijesti. Zapravo se u Europskoj uniji umnogome upravo o tome i radi. Njen posao nije razrješavati proturječja iz prošlosti već da odlučuje koja se proturječja mogu sa sigurnošću prepustiti prošlosti jer više nisu relevantna za bitna pitanja današnjice i budućnosti. Ostavljena u prošlosti takva pitanja mogu zauvijek počinuti sretno neriješena. Mihajlović i njegovi četnici bili bi savršeni, ali nikako ne i jedini, kandidati regije za takav status", zaključuje svoj osvrt TOL.
Danas/Beograd - "Danas" o slučaju troje studenata
Beogradski "Danas" u tekstu pod naslovom "Što će četnici i ustaše u 21. stoljeću" objavljuje reakcije na slučaj troje beogradskih studenta koji su se na središnjem zagrebačkom trgu fotografirali sa slikom četničkog vođe Draže Mihailovića, te konstatira da su "reakcije oprečne" i ističe da su "Koštunica i Sanader opredijeljeni za nastavak suradnje".
"Možda su neki mladi ljudi zaista mislili da je štos slikati se s Dražom usred Zagreba, ali se onda mora računati s time da 'duhovitost' te vrste nosi i određene rizike, kao što je bliski kontakt s isprovociranim domaćinima i posjet prekršajnom sucu. Što se, pak, ozbiljne javnosti i dužnosnika iz SCG tiče, njihova solidarnost sa "žrtvama" hrvatske antičetničke represije nije prihvatljiva. Na mikro razini ovdje se ponavlja sindrom "ničim izazvanih sankcija". Neće biti da u paradiranju s četničkim simbolima po Zagrebu nema baš ničega. Tvrdoglava uvjerenost da smo mi u pravu i da nam to pravo drugi moraju priznati, koštala je ovu zemlju teških sankcija od kojih se do danas nije oporavila", ističe se u redakcijskom komentaru lista "Danas".
"Dokazivati srpstvo, pa još četničke provencijencije, na proputovanju kroz Zagreb je glupost s kojom se nema šta solidarizirati. Kazna zagrebačkog suca za prekršaje, za koju mnogi misle da je prestroga, ne potire taj utisak", zaključuje se u redakcijskom komentaru "Danasa".
Večernje novosti/Beograd - Večernje novosti o slučaju uhićenih beogradskih studenata
Suđenje beogradskim studentima bilo je nepravedno i nabijeno emocijama, izjavio je za agenciju Beta visoki, dobro informirani izvor koji je želio da ostati neimenovan, pišu beogradske Večernje novosti od utorka u prilogu o slučaju beogradskih studenata koji su se na središnjem zagrebačkom trgu fotografirali sa slikom četničkog vođe Draže Mihailovića.
Večernje novosti navode da je isti izvor rekao Beti da je jedan dva svjedoka iznio niz neistinitih činjenica i nepouzdanih informacija, uplićući u svoju priču veliki broj nepotvrđenih pojedinosti, spominjući čak i zločine počinjene u vrijeme Domovinskog rata. "Svjedok je nerealno proširio svoju priču, iznoseći sve i svašta uz teatralan nastup, tako da su se u jednom trenutku na njegove riječi nasmijali čak i neki novinari, poslije čega je sudac dvoje novinara udaljio iz sudnice, a svjedoka je pustio da govori", rekao je izvor, prenosi list.
List prenosi i izjavu beogradske studentice koju je sud oslobodio optužbi. "'Uplašili smo se! Ležimo na krevetu u hrvatskom zatvoru i ne znamo šta će biti. Ništa praktično nismo uradili, a uhapšeni smo', priča Danja Božanić, studentica arhitekture, koju je ni krivu ni dužnu hrvatska policija uhapsila na Trgu bana Jelačića", piše list.
"Došli smo da vidjeti Picassovu izložbu u Zagrebu, izašli smo iz autobusa i raštrkali se po Trgu da se slikamo. Okrenula sam se i vidjela jednog mladića kako udara Stevana Vraneševića. Još nekoliko ih je pritrčalo. Mislila sam da će ga ubiti. Cijela glava mu je bila krvava. U šoku sam gledala, a onda sam im prišla i oni su se nekako udaljili. Izvadila sam maramicu da obrišem Stevana. Usta su mu bila krvava, arkada polomljena... Premlatili su ga, a svjedoci su na suđenju rekli da je bilo samo guranja", rekla je Danja Božanić listu.
"Nisam vidjela kako je počelo. Trajalo je dvije-tri minute, ne mogu ni da se sjetim svega. Netko je zvao policiju i oni su nas uhapsili. U zatvoru su bili korektni prema nama, čak ljubazni. Mene su smjestili u ćeliju sa kolegicom Mirjanom Ćerković. Bilo me je strah, jer ne znam šta će dalje biti, ali sam zaspala. Valjda sam bila premorena. Sutradan smo čekali u ćeliji i odveli su nas na suđenje. Dobro sam zapamtila mladića koji je napao Stevana, bio je u zelenoj jakni i za glavu viši od mog kolege, a svjedoci su dali drugačiji opis i rekli da su istog rasta i konstitucije", rekla je listu Danja Božanić.
Neposredno prije početka prosvjeda studenata arhitekture na beogradskom fakultetu radi presude beogradskim studentima netko je na oglasnu ploču stavio plakat s likom Draže Mihailovića, piše među ostalim beogradski list i navodi izjavu jednog studenta koji tvrdi da su, nakon što je on skinuo i u koš za smeće bacio taj plakat, novinari hrvatske televizije plakat izvadili iz koša i ponovno stavili kako bi ga snimili.
RFE/Prag - Sporazum o zaštiti manjina ohrabrio HRvate u SCG-u
Posjeta hrvatskog premijera Ive Sanadera Beogradu i potpisivanje sporazuma o zaštiti manjina ohrabrila Hrvate te će "doprinijeti da se stvari na neki način unaprijede", ocjenjuje u razgovoru za postaju Radio slobodna Europa Tomislav Žigmanov, novinar i pisac koji je pripadnik hrvatske manjine u Srbiji.
Sporazum o zaštiti manjina, "bez obzira na slabosti, donosi neku vrstu jamstva koje će povećati sigurnost i bude nade članova hrvatske zajednice u Vojvodini da će se rješavanje njihovih problema unaprijediti", kaže Žigmanov za RFE no ističe da će presudnu ulogu i u tom pogledu ipak imati politička situacija u Srbiji.
"Naravno taj posjet znači ohrabrenje Hrvatima, da ako budu i dalje izloženi nekoj vrsti prijetnje, da će sada moći biti objekat zaštite ili nekih diplomatskih aktivnosti od strane Republike Hrvatske. No, mislim da će se na Hrvate, ali i na sve građane Srbije, primarnije odraziti kakva će biti politika koju će ova država, bez obzira na vrstu vlasti, voditi. Kako će se konstituirati, kakav će Ustav donijeti i hoće li, i kojom dinamikom ići u europske integracije. Kada se počnemo baviti ovim problemom a ne (...) je li problem Gurovićeva tetovaža Draže Mihajlovića na ramenu ili ne, kada to stvarno bude područje sportskih odnosa, onda očekujem da će biti bolje, na samo za Hrvate, nego i za ostale građane. To se, nažalost, kod ove vlasti ne vidi previše: ne vidi se spremnost da se odlučno krene u europske integracije, da se nastave započeti procesi tranzicije i reforme koje je uspostavio Zoran Đinđić i njegova stranka, i ide li se time prema poboljšanju položaja manjina, ide li se prema jasnijim procesima sučeljavanja s prošlošću, čine li se proaktivne afirmativne promocije vrijednosti tolerancije, da manjine budu prisutne u javnosti ne samo nakon incidenata i uglavnom negativno recipirane", kaže Žigmanov u razgovoru za postaju.