Politika/Beograd - "Politika" o posjetu Ive Sanadera Beogradu
Beogradska "Politika" od srijede u komentaru na posjet predsjednika hrvatske vlade Beogradu i "Danas" u svojim komentarima u srijedu ocjenjuje da je, unatoč problemima iz prošlosti, susret Sanadera i Vojislava Koštunice pokazao da su dobrosusjedski odnosi Srbije i Hrvatske neizbježni i da obje zemlje imaju isti cilj, put u Europu.
"Odnosi Srbije i Hrvatske moraju biti dobri, moraju krenuti dalje, a da se pri tome ne zaborave ni Jasenovac, niti 'Oluja'", kaže se u komentaru "Politike", te dodaje da "kako su naglasila dvojica premijera, Ivo Sanader i Vojislav Koštunica, odnosi tih zemalja od izuzetnog su značenja za stabilnost i napredak u regiji i krajnji cilj obiju država - približavanje europskim integracijama".
"Drugim riječima, dobrosusjedstvo je neizbježno", konstatira list, naglašavajući nadu da će povratak imovine izbjeglim Srbima i povlačenje vojske s granice, kako su to obećale dvije strane, pridonijeti tome da se i ostali problemi riješe mirno.
"Možda će ova nova stranica u odnosima, inicirana međuregionalnim povezivanjem koje već uveliko traje, zaista biti početak istinske normalizacije i prvi korak ka europskoj budućnosti dva susjeda koji su povezani i zemljopisom i poviješću", zaključuje "Politika".
Danas/Beograd - "Danas" o susretu Sanadera i Koštunice
Iako ne treba zaboraviti na prošlost, kako kažu svi učesnici beogradskih razgovora, budućnost je ono čemu teže i SCG i Hrvatska, a ta je budućnost Europska unija, buduća zajednička država u kojoj će ponovo živeti Srbi i Hrvati, piše beogradski "Danas" u komentaru na susret hrvatskog premijera Ive Sanadera s predsjednikom srbijanske vlade Koštunicom u Beogradu."Posebno je bitna činjenica da razgovor najviših državnika dviju, donedavno neprijateljskih, zemalja nisu inicirale zapadne sile, koje su često u prošlosti znale 'zavrtati uši' i postavljati Miloševića, Tuđmana i ostalo živo i neživo haaško bratstvo za stol kako bi ih urazumili. Ta činjenica - da Zagrebu i Beogradu nije više potreban tutor za izgradnju budućeg trajnog mira na ovoj našoj bačvi baruta - jest onaj kamen temeljac na kojem valja graditi budućnost balkanske regije", kaže list i konstatira da je za obje zemlje budućnost EU, "buduća zajednička država u kojoj će ponovo živjeti Srbi i Hrvati".
"Uz malo sreće, dvije zemlje bit će ponovo pod istom zastavom 2010. godine, možda malo kasnije, ali sasvim sigurno uskoro - samo dva desetljeća poslije najkrvavijeg pira u modernoj povijesti Europe čiji su one bili sudionici", zaključuje "Danas".
Dnevnik "Danas" se u komentaru osvrće i na anketu u kojoj se tri četvrtine gledatelja HRT-a izjasnilo protiv Sanaderova posjeta Beogradu i konstatira da bi možda slično bilo i u Srbiji da je provedena takva anketa. "Sanader je, međutim, odavno raskrstio s jeftinim politikanstvom i populizmom, ne libeći se otvoreno pozvati Srbe natrag na svoja ognjišta, poslati svoje heroje rata u Den Haag, konačno i odbrusiti hrvatskom 'vox populi' da njegov posjet pridonosi 'normalizaciji odnosa sa Srbijom, koja nema alternativu'", kaže se u komentaru.
"Danas" u srijedu prenosi i reakcije političara i javnih ličnosti nakon posjeta hrvatskog premijera Ive Sanadera Beogradu, kojega mnogi ocjenjuju povijesnim.
"Vrlo je važno stalno unapređivanje odnosa SCG i Hrvatske i posebno Srbije i Hrvatske. Vrlo cijenim i radujem se pomacima i onome što se događalo u posljednje vrijeme na unapređenju odnosa i vjerujem da će ovaj posjet utjecati na uzvratni posjet predsjednika vlade Srbije Hrvatskoj. Mi smo 2000. godine naslijedili vrlo dugačak popis otvorenih pitanja, koji je naporima u ove četiri godine značajno sužen. Suradnja je korisna i zbog iskustva koje Hrvatska ima u pridruživanju Europskoj uniji, jer razgovorima možemo unaprijediti našu poziciju u odnosu na EU", stajalište je bivšeg ministra vanjskih poslova SCG Gorana Svilanovića, koje u srijedu objavljuje beogradski dnevnik "Danas".
Josip Ivanović, predsjednik Nacionalnog savjeta hrvatske manjine u SCG, u izjavi istom listu kaže da to "smatra prvorazrednim i povijesnim događajem, jer je to put ka rješavanju mnogih problema koji su ostali otvoreni još od vremena ratnih sukoba". "Isto tako, ovaj događaj je značajan za normalizaciju života kako srpskocrnogorske zajednice u Hrvatskoj, tako i hrvatske zajednice u SCG", kazao je Ivanović. On je dodao da se samo dobro uređenim odnosima između dviju država mogu očekivati i uređeni uvjeti za život manjinskih zajednica. U tom smislu, ističe Ivanović, "pozdravljamo dolazak premijera Sanadera u Beograd i njegovu spremnost da uđe u sve te procese i da ih rješava na obostranu korist".
Sasvim drukčije je mišljenje Dušana Sekulovića iz nevladinog Centra za komunikaciju "Pravda", koji se bavi i problemima izbjeglih Srba iz Hrvatske: "Zatečeni smo izjavom da će se Srbima vratiti imovina do kraja godine. Naime, nakon 14 godina nije vraćeno 53 tisuće stanarskih prava, pokretna imovina, mirovine nisu isplaćene, nisu vraćene dionice, telefonski brojevi. Nisu spomenuti poslovni prostori, ništa se de facto nije pomaknulo, osim što je bilo nekih kozmetičkih poteza. Ne možemo govoriti o dobroj namjeri nakon 14 godina, nas je 21 posto umrlo", kazao je Sekulović "Danasu" komentirajući najavu premijera Sanadera u Beogradu da će u skladu sa sporazumom sa zastupnicima SDSS-a u Saboru srpska imovina biti vraćena do kraja godine. Sanader je s tim u vezi rekao da do mogućeg produljenja tog roka može doći samo iz financijskih, ali ne i političkih razloga.
Danas/Beograd - Staničić: Posjet hrvatskog premijera - povijestan
Susret hrvatskog premijera Ive Sanadera s predsjednikom državne zajednice SCG Svetozarom Marovićem, srbijanskim premijerom Vojislavom Koštunicom i predsjednikom Skupštine SCG Zoranom Šamijem je povijestan zbog vrlo važnih dokumenata koji su potpisani, ali i zbog atmosfere i rezultata koji će nakon posjeta slijediti, izjavio je hrvatski veleposlanik u Beogradu Tonči Staničić.
"Ključni trenutak je potpisivanje Sporazuma o zaštiti prava hrvatske manjine u SCG i crnogorske manjine u Hrvatskoj", kazao je veleposlanik Staničić za beogradski dnevnik "Danas" od srijede, naglasivši da je "sama simbolika posjeta značajna".
"To je prvi službeni posjet hrvatskog premijera Srbiji i Crnoj Gori; u obratnom smjeru nije bilo posjeta te vrste. On dolazi u vrijeme kad su dvije države spremne učiniti veliki iskorak u razvoju bilateralnih odnosa i u trenutku kad više nema zapreka da se odnosi u svakom pogledu, političkom, gospodarskom, kulturnom, mogli bolje razvijati", kazao je hrvatski veleposlanik, dodajući da su spomenuta sva otvorena pitanja i da je "dogovoren način njihova rješavanja".
"Politička poruka svih sudionika u razgovorima je da se Hrvatska i SCG ne smiju opterećivati prošlošću, nego razvijati odnose u svim područjima, rješavati istodobno sva otvorena pitanja", smatra Staničić. On je istaknuo da je potaknut nastavak rada međudržavnog povjerenstva s ciljem da se identificira međudržavna granica, da je dogovorena suradnja u sklopu atlanskih integracija, te rečeno da su Hrvatska i SCG "zrele države koje mogu svoje odnose rješavati same, bez međunarodnog tutorstva".
Vraćanje zemljišnih knjiga i dokumentacije odnesene iz Dvora na Uni je "velika gesta", kao i vraćanje zbirke knjiga franjevačkog samostana u Vukovaru, kazao je veleposlanik Staničić, dodajući da je dogovoren i način postupanja oko započinjanja transfera osuđenika za ratne zločine "što je iznimno pozitivno".
Večernje novosti/Beograd - Izbjegli Srbi iz Hrvatske nezadovoljni posjetom
Mnogobrojni problemi izbjeglih Srba iz Hrvatske, ostali su po strani u razgovorima hrvatskog premijera Ive Sanadera s dužnosnicima Srbije i SCG u Beogradu, stajalište je više udruga hrvatskih Srba u Srbiji i Crnoj Gori, pišu beogradske "Večernje novosti" od srijede.
"Razočarani smo, jer u izvještajima o razgovorima Sanadera u Beogradu nema ni riječi o Sporazumu o sukcesiji imovine SFRJ, u kojem je jasno precizirana obveza svih država nastalih na tlu Jugoslavije da vrate stanarska prava. Hrvatska je jedina koja izbjegava vraćanje stanarskih prava, što onemogućava povratak više od sto tisuća Srba koji su živjeli prije rata u takvim stanovima", kazao je tom listu Branko Lubovac, predsjednik Upravnog odbora Demokratske inicijative za Knin.
"Hrvatski premijer je u Beogradu tražio podršku za rješavanje sudbine 1200 nestalih Hrvata u prošlim ratnim sukobima, pri čemu je zaboravio još i 2700 Srba, koji su u vrijeme nestanka također bili državljani Hrvatske. Za očekivati je, međutim, bilo da netko od dužnosnika SCG i Srbije s kojima se Sanader sastao, istakne i taj težak problem, jer su obitelji nestalih Srba u Hrvatskoj više od deset godina u izbjeglištvu u Srbiji", kaže se u priopćenju beogradskog Udruženja Srba nestalih iz Krajine, te dodaje da u razgovorima u ponedjeljak "nije bilo ni riječi o pravima izbjeglica na zaostale mirovine, konvalidaciju radnog staža u Krajini, kao i nesudjelovanju Srba u privatizaciji društvene imovine koju su stvarali".
"Osim dogovora da se konačno počne s transferom zatočenih Srba iz zatvora u Lepoglavi u Srbiju, malo toga je što bi se moglo pozdraviti u pregovorima. Pored stanarskih prava, istrage, optužbe i presude nad više tisuća Srba za navodna djela ratnog zločina, i dalje su najveća prepreka za povratak Srba kojima stoga potpisani Sporazum o zaštiti nacionalnih manjina neće biti od veće koristi", izjavio je Savo Štrbac, direktor Dokumentacijskog centra "Veritas" u Beogradu.
Delo/Ljubljana - "Sudbinske veze" hrvatske i srpske politike
Srpska i hrvatska politika uvijek su bile sudbinski povezane, pa i onda kad su za njene interese i ciljeve krvarili pripadnici njihovih naroda, napominje se u komentaru ljubljanskog Dela od srijede na posjet predsjednika hrvatske vlade Ive Sanadera Beogradu.
"Sanaderov posjet Beogradu postavlja hrvatsko-srpske odnose na nove, europske temelje, pomaže zacjeljivanju otvorenih poratnih rana i dokidanju iluzija o vraćanju u navodna zlatna vremena nekadašnje zajedničke federacije", ocjenjuje u komentator Peter Potočnik. Slovenski komentator pojašnjava da takva nostalgija prema "zlatnim vremenima" bivše Jugoslavije zbog općih društvenih prilika postoji samo u današnjoj Srbiji. To je međutim refleks sjećanja na emocije koji su kod Srba prevladavali u vrijeme kad je Jugoslavija već bila pretvorena u Srboslaviju, odnosno pred sam raspad nekadašnje federacije, tumači Potočnik.
I kod Srba i kod Hrvata danas ipak prevladava spoznaja da je "rastava" nekadašnjih republika bivše Jugoslavije bila nužnost kako bi došlo do ponovnog ujedinjavanja Europskoj uniji, ali i to da je sve moglo biti izvedeno na miran način, navodi komentator, te dodaje da je Sanaderov posjet Beogradu potvrda takve teze.
Sanaderov posjet Beogradu koji se u Srbiji tretira kao "najvažniji međunarodni događaj srpske politike i diplomacije u ovoj godini" isto tako ukazuje i na dugogodišnji specifični odnos Srba i Hrvata, ocjenjuje Potočnik. "Srpska i hrvatska politika uvijek su bile sudbonosno povezane, pa i onda kad su za njene interese i ciljeve krvarili pripadnici njihovih naroda", navodi Potočnik podsjećajući na poznatu tezu o međusobnom jačanju srpskog i hrvatskog nacionalizma "po načelu spojenih posuda" u vrijeme pred raspad Jugoslavije i nakon dolaska višestranačja i demokratskih promjena potkraj osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Potočnik se u komentaru osvrće i na izjavu direktora Radiotelevizije Srbije Aleksandra Tijanića o Slovencima kao navodnom "zajedničkom neprijatelju Hrvata i Srba", kako se prenosi Tijanićeva izjava u Stankovićevoj emisiji "Nedjeljom u dva".
"Tijanić je ožigosao Slovence kao navodne zajedničke neprijatelje i Srba i Hrvata. Neprijatelje Hrvata zbog Piranskog zaljeva i drugih neriješenih pitanja u međususjedskim odnosima, a Srba jer je slovenski kapital postao glavni kupac srbijanske poduzetničke imovine, što izaziva zavist, osobito među srpskim nacionalistima, pa i onima koji se smatraju braniteljima mirnog sređivanja najrazličitijih sporova. Put do Europske unije, koja je za Srbe i Crnogorce mnogo udaljeniji cilj nego za Hrvate, ne vodi preko savezništava na štetu trećih. To je konačno dokazao i Sanaderov posjet Beogradu", navodi Potočnik.
Srpski političari, ali i birači, dodaje komentator, spremni su preko noći "bez obzira na to tko je kriv" zaboraviti na muke kroz koje su prošli i obnoviti nekadašnje normalne odnose ili zaključivati nova savezništva na štetu trećega, a to dobro ilustrira mentalitet srpske politike i naroda, navodi Potočnik, dodajući da je Tijanić kao nekadašnji savjetnik Vojislava Koštunice svojom izjavom za hrvatsku televiziju sugerirao upravo takvu pogrešnu tezu.
Dnevnik/Novi Sad - Gurović: Tetovaža nije uperena protiv Hrvatske i Hrvata
Košarkaš beogradskog "Partizana" Milan Gurović kojem je, zbog tetovaže četničkoga generala Draže Mihailovića zabranjen ulazak u Hrvatsku, izjavio je da ta tetovaža "nije uperena ni protiv koga" i da "nikada i ničime" nije vrijeđao Hrvatsku niti Hrvate.
"Ne znam zbog čega bi nekoga pogađala tetovaža koju sam napravio na vlastitom tijelu, jer je to nešto moje, nešto što meni znači, a nikako nije upereno protiv drugih ljudi", kazao je Gurović za novosadski "Dnevnik" od srijede.
"Jedan Maradona ima istetoviran lik Che Guevare, pa mu to ne smeta da nesmetano putuje u SAD", kazao je Gurović, dodajući da su nagađanja hrvatskih medija da mu, iz istog razloga, ulazak neće dopustiti ni Grčka i Turska "gluposti".
"To su gluposti i to ne želim komentirati. Ni sam ne znam koliko sam puta bio u te dvije zemlje otkako imam tetovažu i nikada nikome to nije smetalo. A ne znam ni zašto bi", kazao je Gurović.