Delo/Ljubljana - Ne isključiti mogućnost strateškog partnerstva Hrvatske i Slovenije
Do sporazuma o tri otvorena pitanja između Slovenije i Hrvatske ne može doći preko noći, no dvije države ipak moraju proučiti mogućnosti svog strateškog partnerstva, stajalište je koje u komentaru ljubljanskog "Dela" od utorka iznosi Davor Gjenero u osvrtu na moguću politiku mandatara nove slovenske vlade Janeza Janše spram Hrvatske.
"Spominjanje strateškog partnerstva između Slovenije i Hrvatske ne bi smjelo biti prazna fraza. Činjenica je da su tri problema koja razdvajaju te države zapravo marginalna u odnosu na zajedničke interese koje bi one mogle ostvariti", navodi Gjenero te kao mogućnosti u strateškom povezivanju Ljubljane i Zagreba navodi sporazume naslijeđene iz bivše SFRJ koje definiraju njihov međunarodnopravni položaj prema Italiji, priliku za "jaki zajednički nastup" prema Europskoj uniji, te ekonomsko i političko djelovanje u jugoistočnoj Europi.
Za razliku od liberalnih demokrata koji su u predizbornoj kampanji pred slovenske parlamentarne izbore dosta koristili otvorena pitanja s Hrvatskom, Janša ih nije zaoštravao niti zlorabio, a to bitno povećava Janšin manevarski prostor, primjećuje Gjenero te ocjenjuje da će se Janša zalagati za takav način odnosa s Hrvatskom kojim se neće "napraviti dodatna šteta", odnosno kojima će se ta šteta ograničiti i smanjiti.
Ali, nastavlja komentator, iz tako postavljenih odnosa slijedi da Janša odnosima s Hrvatskom neće dati prioritet i da se otvorena pitanja neće tako brzo riješiti. "Do sporazuma o tri otvorena pitanja jednostavno ne može doći uskoro, a malo je vjerojatno i to da bi novoj slovenskoj vladi odgovaralo popustiti hrvatskom zahtjevu da se pregovori ograniče na dogovor o arbitražnom postupku i instituciji kojoj bi se povjerila arbitraža", piše Gjenero. Budući da je iluzorno očekivati da će se otvorena pitanja riješiti preko noći, dobro bi bilo, nastavlja Gjenero, da "politički slojevi" u Hrvatskoj i Sloveniji "uz pomoć politologa, ustavnih pravnika, sociologa, pa i povjesničara" otpočnu dijalog u kojem bi se "bolje upoznali", "povećali manevarski prostor" i tako stvorili mogućnost za razgovore o otvorenim pitanjima".
Takav bi dijalog bio koristan i omogućio rješavanje otvorenih pitanja samo ako bude vođen u "prijateljskom okolišu" diktiranom pripadnošću Sanaderove i Janšine političke grupacije europskoj političkoj opciji Europske pučke stranke, ocjenjuje Gjenero koji međutim ne isključuje i da bi pri tome moglo doći i do uplitanja "stranih interesa" preko konzervativnih stranaka u Italiji i Austriji. No najgore bi bilo, dodaje Gjenero, ako takav širok ekspertni dijalog između Slovenije i Hrvatske ne da rezultate i dovede do dodatnih zaoštravanja.
"Ako bi strukovni, sociološki dijalog počeo u nepovoljnim okolnostima, to bi onda mogla postati osnova za nastajanje radikalnijih shema međusobnog nerazumijevanja i sumnjičenja. A ako bi se takve ideologije onda prenijele u javnost, njihovo bi djelovanje moglo biti dugotrajno i pogubno za dobrosusjedske odnose, a osobito za poželjno strateško partnerstvo", zaključuje Gjenero u komentaru.
Večer/Maribor - Pohvale međunarodne zajednice Sanaderu
Sanader je i prije polaska u službeni posjet Beogradu od međunarodne zajednice nagrađen pohvalom, primjećuje se u komentaru mariborskog dnevnika "Večer" od utorka uz ocjenu da poboljšanjem odnosa sa Srbijom i Crnom Gorom hrvatska vlada želi pokazati privrženost načelima regionalne suradnje u vrijeme kad očekuje skori početak pregovora o članstvu u Europskoj uniji.
"Sanader je još prije odlaska u Beograd pokupio glavnu nagradu tog putovanja, a to je pohvala međunarodne zajednice. Posebno je Europska unija u tom koraku prepoznala napredak Hrvatske u normalizaciji odnosa sa susjednim Srbima s kojima je Hrvatska bila u ratu još prije devet godina. Poznato je da Hrvatska očekuje poziv na pregovore o ulasku u EU, a u vrijeme kad se gomilaju problemi u unutarnjoj politici, očito je hrvatska vlada svijetu željela pokazati makar odlučnost u vanjskoj politici", piše Bojan Bauman u komentaru lista.
To je, kako piše "Večer", bila i glavna poruka Sanaderova posjeta jer je, navodi komentator, rane potrebno zacjeljivati ma kako duboke bile. "Onako kako su političke vrhuške svojedobno najrevnije raspirivale netoleranciju među narodima (a osobito Beograd na čelu s Miloševićem), tako su sada opet političari na redu da naprave najvažnije poteze u normalizaciji odnosa među susjedima", piše slovenski dnevnik "Večer".
"Normalizacija prilika u regiji može samo koristiti, a Slovenija se je za to zauzimala i u vrijeme najtežih međunacionalnih trenja - a sa idejom o konfederalnom uređenju SFRJ praktično i pred sam raspad bivše zajedničke države", navodi slovenski list.
Komentator spominje i "slučaj Gurović", što navodi kao ilustraciju tvrdnje da je "antipatija između Srba i Hrvata dubljih korijena" i da su "složenost i iracionalnost u odnosima Srba i Hrvata obilježja koja su prisutna već više naraštaja".
Večer/Maribor - Slučaj Gurović zasjenio zajedničku kandidaturu za SP u košarci
Košarkaš beogradskog Partizana Milan Gurović uspio je zasjeniti zajedničku kandidaturu četiri države bivše Jugoslavije za organizaciju Svjetskog prvenstva u košarci pokazavši da i "sportaši mogu biti sporne osobe", piše u utorak mariborski list "Večer" glede slučaja zabrane ulaska Guroviću u Hrvatsku zbog tetoviranog lika Draže Mihailovića na ruci.
"Gurović je trajnom tetovažom na tijelu iskazao svoje mišljenje o osobi koju su radi zločina u Drugom svjetskom ratu osudili na smrt", piše list te napominje da je Gurović plahovit momak s mnogo glupih poteza u dosadašnjoj karijeri ali da se do sada još nije moglo čuti da veliča četništvo. Gurović je, međutim, tetovažom dignuo mnogo prašine i dao krila određenim političkim krugovima u Srbiji", nastavlja mariborski list i dodaje da je Gurovićev slučaj isto tako djelovao i u Hrvatskoj.
"Na internetu su se mogle naći pozivi na linč toga košarkaša ako dođe u Hrvatsku ili stane li na parket sportske dvorane Dražena Petrovića. Rane iz II. svjetskog rata još nisu zacijelile, a kamoli iz zadnjeg rata prilikom krvavog raspada Jugoslavije. Brojni stanovnici u novim državama bivše države još uvijek emocionalno traže svoje ikone. Neke su našli u prošlosti, a u stvaranju javnog mišljenja pomažu im i sportaši. Sport ne bi trebao biti pod utjecajem politike, no već odavno je jasno da je sport jedno od glavnih oruđa političkih elita. Neki od njih sjede čak i u parlamentima, a možda i nesvjesno formiraju uvjerenja upravo na ovim prostorima, gdje su emocije toliko jače", piše list dodajući da je Gurovićev slučaj čak zasjenio i pozitivnu ideju o zajedničkoj organizaciji svjetskog prvenstva u košarci 2010. godine u državama bivše Jugoslavije.
"Gurovićev potez dokazuje da i sportaši mogu biti sporne osobe", zaključuje se u osvrtu mariborskog lista na Gurovićev slučaj.
Blic/Beograd - Zagrebački mediji i slučaj Gurović
"U Hrvatskoj, očigledno nezadovoljni samo time što su spriječili dolazak Milana Gurovića, košarkaša Partizana MB, u Zagreb na utakmicu sa Cibonom, nastoje medijskom propagandom našem reprezentativcu zatvoriti i granice Turske i Grčke", piše beogradski Blic od utorka u tekstu pod naslovom "Zabraniti Guroviću izlazak iz Beograda".
List prenosi pisanje zagrebačkih "Sportskih novosti" da su turski mediji pozdravili odluku hrvatskih vlasti da se Guroviću zabrani ulazak u zemlju zbog tetovaže Draže Mihailovića te da dodaju da bi se srpskom košarkašu to moglo dogoditi i u Turskoj gdje bi Partizan 16. prosinca trebalo igrati s Efes Pilsenom u Euroligi. "Četnički simpatizer", prenosi beogradski list pisanje zagrebačkih Sportskih novosti, neće moći igrati niti u Ateni protiv Olympiakosa (26. siječnja), zbog vojne policije spremne da ga, kao grčkog građana, "odvede na odsluženje vojnog roka".
Menadžer Milana Gurovića Miško Ražnatović rekao je beogradskom listu da su "insinuacije hrvatskih medija" gluposti.
"Sada sam morao otkriti da je samo dva tjedna prije potpisivanja ugovora s Partizanom turski Efes Pilsen nastojao dovesti Gurovića u svoje redove. Još je svježiji primer je Olympiakosa koji ga je upravo na dan njegova službena dolaska u Humsku želio angažirati. Nakon toga su zvali i rekli: 'Ukoliko Gurović bude želio promijeniti okruženje, prvo neka se obrati nama u Olympiakosu!' Uz sve to, dva dana sam pravio društvo Milanu u Ateni tijekom liječničkih pregleda i bez teškoća smo ušli i izašli iz Grčke. Ovakvim insinuacijama u tisku Hrvati žele naći opravdanje za odluku koja je besmislena, žele stvoriti atmosferu da nisu usamljeni i da i druge države razmišljaju o tome da Guroviću uskrate slobodu kretanja", kaže Ražnatović za beogradski list.
CSM/Boston - Balkan se polako okreće zapadu
Zemlje bivše Jugoslavije polako se okreću prema zapadu i njegovim demokratskim institucijama, ocjenjuje bostonski Christian Science Monitor te napominje kako "u regiji razorenoj ratovima devedesetih godina i stalnim međuetničkim napetostima svaki korak u tom pravcu, bez obzira koliko mali, zaslužuje ohrabrenje i tapšanje po ramenu".
List ocjenjuje da bi "tako trebalo i zapljeskati narodu Makedoniju zato što je prespavao 7. studenoga umjesto da je glasovao na referendumu koji je predstavljao korak unatrag prema etničkoj netoleranciji". Da je referendum uspio unazadile bi se perspektive Makedonije da se pridruži Europskoj uniji i NATO-u, piše list i napominje da makedonski slučaj pokazuje kakav utjecaj EU i SAD mogu izvršiti na Balkanu otvarajući vrata članstva u "zapadnjačkim klubovima".
"Idealno, Balkan bi jednog dana trebao biti u potpunosti integriran s ostatkom Europe. Ove se godine Slovenija pridružila EU-u. Sljedeće će godine Hrvatska početi pregovore o članstvu. Tvrdoglavi i složeno problemi ostaju u zemljama poput Srbije, uključujući problematičnu provinciju Kosovo. No svaki put kada neka od balkanskih republika ustane u obrani ljudskih prava izgledi regije postaju svjetliji", zaključuje se u uvodniku bostonskog lista.