Danas/Beograd - "Danas" o posjetu hrvatskog premijera
Beogradski elektronski i tiskani mediji dali su u ponedjeljak veliki publicitet posjetu hrvatskog premijera Ive Sanadera Beogradu, naglašavajući da je to prvi posjet nakon normaliziranja odnosa između dviju zemalja te da potpisivanje Sporazuma o manjinama ima povijesno značenje.
O Sporazumu o zaštiti prava manjina, veleposlanik Hrvatske u SCG Tonči Staničić za beogradski "Danas" kaže da "zaista sadrži sve najviše europske standarde zaštite manjina". On "vjeruje da će od toga srpska i crnogorska manjina u Hrvatskoj, i hrvatska manjina u SCG imati samo koristi."
Isti list ističe i ocjenu veleposlanika Staničića o razvoju odnosa dviju zemalja: "Ja sam sudjelovao u organizaciji konzulata u Beogradu prije osam godina i dolazio sam često u Beograd. Mogu sasvim odgovorno reći da su odnosi danas bolji nego ikada i da se razvijaju u tom smjeru."
To posebice pokazuju gospodarski odnosi, budući da se trgovinska razmjena u posljednjih pet godina povećala pet puta, rekao je Staničić za "Danas".
"Danas" kao osobu dana u svojoj rubrici "Ličnost", pod naslovom "Od književnosti do politike", predstavlja biografski portret hrvatskog premijera Ive Sanadera.
Il Messaggero/Rim - Stare svađe talijanskih i hrvatskih pomoraca
Svađe između hrvatske mornarice i ribarske flote Pescare stara su priča u kojoj je dolazilo i do pucnjava iz strojnica, zaplijene brodova i velikih novčanih kazni, piše nedjeljni Il Messaggero u izdanju za regiju Abruzzo, navodeći da je taj spor kulminirao u četvrtak kada je hrvatski brod "Orašac" "gotovo udario" tri talijanska ribarska broda na moru ispred Pescare.
U članku se navodi da su u Pescari odbačene tvrdnje posade "Orašca" o pucanju na brod iz vatrenog oružja, te da je utvrđeno da je bilo riječ o kamenovanju broda. List ističe da je incident izbio radi toga što je brod "Orašac" gotovo udario u talijanski ribarski brod "Ornella II" oduzevši prednost ribaricama.
Giovanni Verzulli, predstavnik ribara Pescare za list ocjenjuje kako je sam incident s brodom "Orašac" "glupost, ali da ostaje teško pitanje oduzimanja prednosti jer je moglo doći do velike nesreće". Ribarska flota Pescare izražava punu solidarnost s posadom broda Ornella II i ostalima uključenim u incident s brodom "Orašac", piše list i navodi izjave talijanskih ribara koji ističu da "niti jednom kapetanu trgovačkog broda ne bi palo na pamet oduzeti prednost trima brodovima koji imaju mreže spuštene u more". "Da je taj brod povukao mreže, brodovi i posade bi bili potopljeni, došlo bi do tragedije", prenosi list izjave talijanskih ribara.
Iz Hrvatske, uz optužbe da je na Orašac s ribarica pucano vatrenim oružjem, dolaze i uobičajene optužbe o ulasku talijanskih ribarica u hrvatske teritorijalne vode, piše list no napominje kako udruge talijanskih ribara upozoravaju da te optužbe nisu utemeljene jer se one mogu provjeriti pomoću "Blue Boxa", navigacijskog instrumenta koji se nalazi na svim ribarskim brodovima Pescare a koji omogućuje stalnu kontrolu točnog položaja broda.
List navodi da ribari u Pescari sporove s Hrvatskom tumače time što je Hrvatska svoje teritorijalne vode proširila unatoč prosvjeda Italije i Slovenije, te da "policija male države kakva je Hrvatska često ne uspijeva odoljeti iskušenju da 'da lekciju' moćnom susjedu".
Dnevni Avaz/Sarajevo - BiH: Još 18 imena na "crnoj listi" Europske unije
Europska unija stavit će još 18 imena na popis osoba kojima je zamrznuta imovina i zabranjeno izdavanje viza zbog odgovornosti za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, objavio je u ponedjeljak sarajevski "Dnevni avaz".
Glasnogovornica povjerenika EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Javiera Solane, Christina Galack, izjavila je za ovaj list kako će odluku o novima imenima na "crnoj listi" Vijeće Europske unije donijeti veoma brzo, možda već u ponedjeljak.
Ona nije željela govoriti o imenima, no sarajevski list tvrdi kako su ona sasvim izvjesna, jer je riječ o osobama protiv kojih su već podignute javne optužnice pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
Svi oni su srpske nacionalnosti, osim Miroslava Brale, koji je u Den Haag prebačen prošlog tjedna nakon dragovoljne predaje.
Riječ je o srbijanskim vojnim i policijskim generalima Vlastimiru Đorđeviću, Vladimiru Lazareviću, Sretenu Lukiću i Nebojši Pavkoviću, o bivšem dužnosniku pobunjenih Srba u Hrvatskoj Goranu Hadžiću i bosanskom Hrvatu Miroslavu Brali, dok su ostali bivši pripadnici vojske i policije bosanskih Srba: Ljubomir Borovčanin, Goran Borovnica, Gojko Janković, Milan i Sredoje
Lukić, Dragomir Milošević, Drago Nikolić, Vinko Pandurević, Vujadin Popović, Savo Todović, Dragan Zelenović i Stojan Župljanin.
Na popisu osoba optuženih za ratne zločine kojima je zbog toga zamrznuta sva imovina te blokirani bankovni računi i zabranjen ulazak na područje EU, osim u slučaju transfera za Den Haag, od ranije su Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Ante Gotovina.
Poduzimanje istih mjera zatraženo je i od vlasti Hrvatske, BiH i Srbije i Crne Gore.
Večernje novosti/Beograd - Gurovićeva tetovaža i antifašizam
Odluka hrvatskih vlasti da košarkašu beogradskog Partizana radi tetovaže lika Draže Mihajlovića na ramenu zabrani ulazak u Hrvatsku je "vrhunski osmišljen potez" hrvatskih vlasti koje "Gurovićevu spornu tetovažu pokušavaju pretvoriti u efikasno sredstvo za pranje i krivotvorenje hrvatske prošlosti i stvarnosti", ocjena je u subotnjem izdanju beogradskih Večernjih novosti.
"Zapadne medije i političare teško da će zanimati je li lik na ramenu Milana Gurovića zaista simbol fašizma, i na um im neće pasti da Sanaderu i njegovoj vladi ospore moralno pravo da se penju na vrh branika antifašizma. A i te kako bi mogli i morali da učiniti. Dovoljno bi bilo samo da pitaju kako je moguće da u Hrvatskoj danas Ante Pavelić nije simbol fašizma? On koji je bio tvorac Hitlerove marionetske NDH, čiji je simbol bila ustaška tvornica smrti u Jasenovcu. Pavelićeve slike i novine, mnogobrojne knjige o njemu, mogu se vidjeti na svakom koraku u Hrvatskoj. Naravno, da je pravde koje nema i neće biti, Sanader i njegova vlada bi bili priupitani zašto u njihovom vrtu tako cvjetaju fašistički simboli i zašto ih ne iskorijene", ocjenjuje se u komentaru.
Slučaj Gurović, ako neće biti odgovarajuće reakcije sa srpske strane, tumači autor komentara, u zapadnoj bi javnosti mogao biti zapamćen kao primjer kako "kako hrvatski 'antifašisti' ne dopuštaju srpskim 'fašistima' da kroče u Hrvatsku i opogane je". Zagreb bi od ovog "vrhunskog bezobrazluka" mogao imati još koristi, nastavlja se u komentaru, jer "ne bude li Beograd sutra upozorio Sanadera, blago rečeno, da se ne mogu primijenjivati dvostruka mjerila bit će to šutnja koja će značiti srpsko pristajanje na pranje i krivotvorenje i hrvatske i srpske prošlosti i sadašnjosti".
Prve reakcije u srbijanskoj javnosti, međutim, pokazuju da će "slučaj Gurović" postati tek novi povod za produbljivanje starih rana među Srbima, drži komentator ocjenjujući da se sada, šest desetljeća nakon Drugog svjetskog rata, "novopečeni srpski 'partizani' i novopečeni srpski 'četnici' svađaju se oko kosti koju im je vješto podmetnula hrvatska vlast".
Corriere della Sera/Milano - "Filumena Marturano" u Milanu
Filumena Marturano Hrvatskog narodnog kazališta iz Rijeke predstava je koja ne samo da objedinjuje klasično i suvremeno nego i širi perspektivu gledanja na samu mediteransku kulturu, najavljuje milanski Corriere della Sera izvođenje predstave riječkog HNK-a u okviru Mediteranskog festivala u milanskom kazalištu Piccolo Teatro.
U milansko kazalište "dolazi predstava koja ne samo da objedinjuje klasično i suvremeno, već i širi perspektivu gledanja na samu mediteransku kulturu: to je hrvatska Filumena Marturano, komad Eduarda De Filippa u verziji Hrvatskog narodnog kazališta iz Rijeke". Giovanni Soresi, organizator festivala, za list ističe kako Festival del Mediterraneo pokazuje kolika je velika potreba i nostalgija kazališne publike za izravnim formama, snažnima kao što je kazalište; "upravo poput ove Filumene", strastvene i povremeno nasilne, dodaje list.
Filumena Marturano Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca. u Milanu će biti izvođena od 18. do 21. studenog.