Delo/Ljubljana - Janšina vlada s jačim naglaskom na SAD, s Hrvatskom kontinuitet
Nova slovenska koalicijska vlada koju će formirati Janez Janša na planu vanjske politike planira jačanje odnosa sa SAD, dok u pogledu djelovanja na Balkanu to područje manje spominje kao svoj prioritet ali dosta pažnje posvećuje odnosima s Hrvatskom, piše u utorak ljubljansko "Delo" u članku o prioritetima slovenske vanjske politike po nacrtu koalicijskog ugovora koji je Janša ponudio strankama desnog centra.
"U vanjskoj politici nova koalicija mijenja dosadašnja usmjerenja i to tako da namjerava dati naglasak jačanju odnosa s SAD, dok je u prijedlogu teksta Balkan među prioritetima manje naglašen. Nemali dio poglavlja o vanjskoj politici namijenjen je Hrvatskoj. Koalicija najavljuje da će bez obzira na suzdržanost EU-a glede budućeg širenja podržavati ulazak Hrvatske u EU ako ona bude ispunjavala europske standarde. Tu uvjetnu potporu može se shvatiti kao novi početak u odnosima između naših dviju država. Prijedlog koalicijskog ugovora najavljuje i osnivanje slovensko-hrvatskog povijesnog povjerenstva i dogovore o praktičnim mjerama", navodi "Delo".
Prema onome što je izneseno u "Delu" moglo bi se zaključiti da je nacrt vanjskopolitičkog dokumenta radio bivši ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel jer on odražava Rupelov ton i kompilira neke njegove ranije izjave, što bi na određeni način značilo da će nova vlada održavati kontinuitet u politici prema Hrvatskoj u odnosu na raniju.
Southeast European Times - Schengen jedno od složenijih pitanja u pregovorima Hrvatske i EU-a
U sklopu pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji uvođenje schengenskog režima na hrvatskim granicama moglo bi postati jedno od najsloženijih pitanja, piše Southeast European Times i napominje da će Hrvatska, kako bi ispunila kriterije Schengenskog sporazuma, morati uvesti vize za građane nekih susjednih država i uspostaviti nadzor na granicama koji zadovoljava europske standarde.
Hrvatska će, kada uđe u Europsku uniju, u skladu sa primjenom schengenskog režima u svim državama članicama morati uvesti vize i za građane Bosne i Hercegovine i Srbije i Crne Gore, navodi Miranda Novak u članku za Southeast European Times, no bilateralnim dogovorima bit će moguće osigurati iznimke.
Premda bi EU mogao dopustiti Hrvatskoj da zadrži svoj sadašnji bezvizni režim dok i službeno ne potpiše Schengenski sporazum promjene će biti nužno napraviti prije il kasnije, nastavlja Novak i napominje da će iznimke moći vrijediti samo za državljane zemalja koje su na "bijeloj" schengenskoj listi.
Uz uvođenje viza Hrvatska će morati zadovoljiti i europske kriterije nadzora granica po kojima svaki kilometar granice mora stalno pokrivati jedan policajac što znači da će, primjerice, Hrvatskoj za nadzor granice s BiH biti potrebno 3000 policajaca.
Ulazak u schengenski režim mogao bi biti i najteži dio pregovora između Hrvatske i EU-a, upozoravaju analitičari, piše Miranda Novak no napominje kako su u Hrvatskoj, uz pomoć programa CARDS i zemalja članica EU-a, pripreme za uvođenje schengenskog režima već u tijeku.
Il Piccolo/Trst - Ubojica iz Trsta pobjegao u Hrvatsku
Ivan Nikolić, hrvatski državljanin koji je u nedjelju u Trstu ubio svoju zaručnicu Zoricu Piršlin Bokis, pobjegao je u Hrvatsku te je tršćanska policija zatražila suradnju hrvatske policije, piše tršćanski Il Piccolo od utorka.
Nikolić se, pretpostavljaju tršćanski istražitelji, ukrcao na autobus za Hrvatsku prije granice izbjegavši kontrole na tršćanskom autobusnom kolodvoru, piše list i navodi da su tršćanski organi gonjenja stupili u kontakt s hrvatskom policijom zatraživši pomoć pri hvatanju Nikolića. Nikolić će vjerojatno potražiti pomoć rođaka i prijatelja u svom rodnom gradu, piše list ne navodeći o kojem je gradu riječ te napominje i da postoje sve pravne pretpostavke da i hrvatsko pravosuđe u Nikolićevom slučaju odlučno postupi.
Ivan Nikolić je u nedjelju navečer ubio Zoricu Piršlin Bokis, također hrvatsku državljanku, nanijevši joj sedam udaraca kuhinjskim nožem nakon što je žena pokušala prekinuti njihovu vezu. Ivan Nikolić je u Trst došao prije dvije godine gdje je kao ilegalni useljenik živio bez redovnog posla, navodi list.
Politika/Beograd - Puhovski: SFRJ se "nije mogla ne raspasti"
Bivša SFRJ nije se mogla "ne raspasti", ali za takav razvoj događaja nije kriva ni međunarodna zajednica, niti nacionalne elite, nego to što u samoj zemlji nije bilo zainteresiranosti za njen opstanak, prenosi beogradska Politika ocjenu Žarka Puhovskog koji je sudjelovao na prošlotjednom Devetom godišnjem susretu povjesničara Srbije i Hrvatske u Vršcu, na kojem je jedna od tema bila i uloga međunarodnog faktora u raspadu bivše SFRJ.
"Početak raspada države označila je Titova smrt, kad je faktički stupio na snagu nesprovedivi Ustav iz 1974. godine i kad je dio javnog govora postala dotad potiskivana zajednička prošlost. Mediji su se u 'procesu oslobađanja' dohvatili te prošlosti i tako su, otkrivajući ružne strane međunacionalnih odnosa, vodili ka međusobnoj mržnji", kazao je Puhovski u kratkom razgovoru za beogradsku "Politiku", koja tekst o skupu donosi s pitanjem u podnaslovu: "Što bi bilo da je na čelu SFRJ 1990. godine bio netko poput Nelsona Mendele?", a kojeg je na skupu postavio srpski povjesničar Predrag Marković.
"Milošević ni po čemu nije bio slabiji političar od Mendele, samo što je zastupao pogrešnu tezu", kaže Puhovski: "Slična je situacija i s hrvatskim i slovenskim vodstvom, ali čini mi se da su političari bili manje važni, jer je model institucionalnog odlučivanja bio blokiran. U Predsjedništvu je odnos bio četiri prema četiri, a Stjepan Mesić je bio predsjednik koji nije smio u Beograd", kaže on, dodajući da je uloga međunarodne zajednice u procesu dezintegracije bila "trećerazredna". Svijet je, kaže Puhovski, eventualno mogao ponešto spašavati, ali "pitanje je zašto bi netko tko je izabran u Njemačkoj, Francuskoj ili Americi spašavao Srbe i Hrvate koji se hoće tući".
Razvoj odnosa Srbije i Hrvatske u posljednjih nekoliko godina Puhovski ocjenjuje "začuđujuće lakim": "Privrede surađuju vrlo dobro, dok se čak i neka međusobna ljubav na najprimitivnijem nivou iskazuje: Beograd je pun najgorih proizvoda hrvatske zabavne muzike, a Zagreb 'turbofolka' iz Srbije. Bilo je tu i paradigmatično takmičenje za 'Pjesmu Eurovizije', kad je Zagreb najviše poena dao pjesmi iz Beograda. To su neki pokazatelji da društva nisu u sporu nego zajednice, a kad se društva osamostale, ona će izvršiti pritisak na zajednice da bolje surađuju", kaže Puhovski, podsjećajući, međutim, na "dugoročni problem povratka velikog broja Srba i Hrvatsku i relativno malog broja Hrvata u Vojvodinu, kao i srpske dijelove Bosne i Hercegovine", procjenjujući da tog povratka neće biti puno.