FALLUJA
Američke snage i pripadnici regularne iračke vojske sa svojim topništvom i tenkovima napreduju prema centru Falluje, objavili su u utorak ujutro CNN i svjetske agencije. Očekuje se da će dugoočekivana američka ofenziva na Falluju, koja je počela u ponedjeljak, trajati najmanje nekoliko dana, iako su napadači mnogo brojniji od iračkih pobunjenika koji brane grad. U akciji sudjeluje 10.000 američkih i 5.000 iračkih vojnika prema 3.000 pobunjenika. Američke snage zauzele su bolnicu i dva mosta na sjeveru Falluje i prodrili najmanje kilometar u dubinu grada, javlja Reuters pozivajući se na izjave očevidaca. Američki časnici izjavili su za CNN da je ostvaren prvi ključni cilj - probijanje prve linije pobunjeničke obrane na sjevernoj strani grada. Američki vojnički izvori u utorak su objavili da su tijekom noćnih borbi ubili 42 pobunjenika. Glavni zapovjednik američkih snaga u Iraku general George Casey u ponedjeljak je u telefonskoj konferenciji za tisak iračke pobunjenike u Falluji opisao kao "amorfnu skupinu terorista i pobunjenika" i rekao kako ne izgleda da neka određena skupina tamo zapovijeda. On je također kazao da je nekih 50 do 70 posto od oko 200.000 stanovnika Falluje već napustilo grad što znači da bi ih u gradu moglo biti do 100.000.
BAQUBA
Irački su pobunjenici u utorak u simultanim napadima na tri policijske postaje u Baqubi ubili 25 iračkih policajaca, objavio je Reuters pozivajući se na policijske izvore. Pobunjenici su napali policijske postaje Wahda, Tahrir i Mafraq u Baqubi, 40 kilometara sjeverno od Bagdada. Gradom se također distribuiraju leci kojima se civilno stanovništvo poziva da ostane podalje od policijskih postaja i vladinih ureda. Do napada je došlo istodobno s američkim napredovanjem u osvajanju Falluje.
WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush, koji je nedavno izborio drugi po redu mandat u Bijeloj kući, zagovara "čvrste veze sa svim svojim prijateljima i europskim saveznicima", izjavio je u ponedjeljak navečer američki državni tajnik Colin Powell. Politički odnosi sa europskim saveznicima predstavljaju prioritet vanjske politike republikanskog predsjednika u naredne četiri godine, "bez obzira na neka neslaganja u prošlosti", kazao je Powell aludirajući na Francusku i Njemačku koje nisu podržale rat u Iraku. Osim Europe, Powell je kao prioritete američke vanjske politike spomenuo Afganistan i Irak ali nije propustio podsjetiti i na Sudan, Liberiju, Obalu bjelokosti i Rusiju. Niti jednom riječnu nije, međutim, spomenuo Sjevernu Koreju i Iran, zemlje za koje je predsjednik Bush kazao da pripadaju "osovini zla".
WASHINGTON
Obitelji žrtava i tvrtke pogođene napadima 11. rujna 2001. godine u SAD-u ukupno su dobile 38,1 milijardi dolara odštete, od čega su većinu isplatile američka vlada i osiguravajuća društva, prema novom izvješću objavljenom ovog tjedna. Prema izvješću analitičkog instituta Rand Institute for Civil Justice, obitelji ubijenih ili teško ranjenih civila dobili su oko 3,1 milijuna dolara po osobi, odnosno ukupno 8,7 milijardi dolara, uglavnom iz vladinih fondova i osiguravajućih društava. Oko 23,3 milijarde dolara, odnosno 62 posto ukupne odštete, isplaćeno je tvrtkama, trgovinama i društvima iz dvaju nebodera Svjetskog trgovinskog centra u New Yorku. Osiguravajuća društva isplatila su 51 posto odštete, odnosno 19,6 milijardi dolara, dok je vlada SAD-a dala 15,8 milijardi dolara a dobrotvorne organizacije 2,7 milijardi dolara. U terorističkim napadima na SAD-a u rujnu 2001. poginula je 2.551 osoba.
MONTREAL
Šest međunarodnih organizacija autohtonih naroda pozvale su međunarodnu zajednicu da čim prije poduzme mjere za suzbijanje nedvojbenog zagrijavanja Arktika, pošto je u ponedjeljak objavljeno znanstveno izvješće kojim se upozorava na štetnost stakleničkih plinova. "Više nema nikakve sumnje da je promjena klime zahvatila Arktik i da utječe na život starosjedilačkih naroda", prijeteći "njihovoj kulturi i njihovu načinu života", istaknule su u propćenju. Te su organizacije članice Arktičkog vijeća, ustanove koja je utemeljena 1996., a okuplja osam sjevernih država (Kanada, Danska, SAD, Finska, Island, Norveška, Rusija i Švedska). Prema izvješću pripremljenom za sjednicu Arktičkog vijeća, temperature na tom području rastu dvostruko brže nego u ostatku svijeta, što bi do konca stoljeća moglo dovesti do potpunog otapljanja leda i do bitne promjene u bioraznolikosti.