"Hrvatske vlasti tom problemu osobitu pažnju posvećuju sada kad je Hrvatska kandidat za ulazak u Europsku uniju. U sprječavanju ilegalnih migracija Hrvatska dobre rezultate, pojačala je graničnu policiju u broju i opremi, efikasno kontrolira ulazak i izlazak preko granice, a ima i niz bilateralnih sporazum o readmisiji", rekao je Mlinarić.
Četvrta regionalna konferencija o ilegalnim migracijama završena je potpisivanjem zajedničke izjave. Prethodno su ministri iz 14 europskih zemalja govorili o zaustavljanju ilegalnih migracijskih tokova, trgovine ljudima, opasnim materijama, oružjem i drogama preko tzv. "balkanske rute", a u okviru prilagođavanja pravnih propisa zakonodavstvu Europske unije i suradnjom sigurnosnih organa.
Slovenski ministar unutarnjih poslova Rado Bohinc rekao je da je regionalni pristup pitanju ilegalnih migracija i transgraničnog kriminala već pokazao svoje uspjehe i da će se s njim nastaviti, pa će iduće godine u Sloveniji biti priređena nova konferencija na tu temu.
Zamjenik ministra za sigurnost BiH Dragan Mektić rekao je da u njegovoj zemlji već postoji efikasan pravni okvir koji spriječava dolazak ljudi iz zemalja koje su ocijenjene kao rizične. BiH u tom pogledu, uz pomoć međunarodne zajednice već "glumi šengenski režim", rekao je Mektić.
Ministar unutarnjih poslova Srbije Dragan Jočić rekao je da je za spriječavanje ilegalnih migracija ključna regionalna suradnja, te "raspoređivanje troškova". Na pitanje kako Srbija namjerava smanjiti broj ilegalnih migranata sa svog teritorija, budući da je po podacima slovenske policije najviše ilegalnih migranata koji ulaze u Sloveniju državljana SCG-a, Jočić je rekao da ne raspolaže spomenutim podatkom i da je Srbija uglavnom tranzitna država kad je riječ o ilegalnim migracijama.
"Ono što mi u Srbiji poduzimamo, to je da policija preuzima granice od vojske, što je Crna Gora već napravila", rekao je dodajući kako demilitarizacija granice iziskuje znatna financijska sredstva.
Predstavnik Grčke naglasio je veliko iskustvo te države u borbi s ilegalnim migracijama, osobito u pogledu formiranja sigurnosnog organa koji kontrolira kopnenu granicu, a na pitanje mogu li preko Grčke u Europu stići i teroristi, odgovorio je da u Grčkoj nije zabilježen nijedan ulazak terorista s Bliskog istoka ili neke druge regije opterećene terorizmom, a da je "lokalni" grčki terorizam zadnjih godina potpuno iskorjenjen.
U zajedničkoj izjavi koju su potpisali predstavnici 14 zemalja navodi se da su ovakve konferencije već dale rezultate, te da je za razvoj jugoistočne Europe od ključnog značenja zajednička odgovornost i interes za zajedničku brigu o sigurnosnim rizicima.
"U suočavanju sa izvorima sigurnosnih rizika u regiji potrebno je imati čvrst, koordiniran i sustavni pristup, kako u jugoistočnoj Europi, tako i u široj regiji i u Europskoj uniji", naglašeno je u izjavi.
Regionalne forme sigurnosne suradnje među državama i sposobnost usvajanja europskog zakonodavstva s područja vizne politike i ilegalnih migracija od bitne su važnosti za razvoj i sigurnost regije, ali i Europe, ocjena je koju su na konferenciji dali ministri i predstavnici policija.
Pozitivno je ocijenjen i proces osnivanja "kontaktnih točaka" u suradnji policija na tom području, te drugi oblici suradnje, primjerice formiranje mješovitih policijskih ophodnji na granicama nekih susjednih drava.
Konferencija je također pozvala na suradnju u učinkovitom upravljanju i kontroli na državnim granicama, a što se tiče problema azilanata naglašeno je da treba djelovati preventivno, ali i ubrzavati postupke readmisije i vraćanja zatečenih ilegalnih migranata. U isto vrijeme, naglašava se u izjavi koja je usvojena na konferenciji, treba voditi računa o ljudskim pravima azilanata, ali i o tome da se zahtjevi za azilom često zloupotrebljavaju.