Zbrajanje troškova razornog uragana Katrine te zabrinutost ulagača da bi američka središnja banka Fed mogla pauzirati s podizanjem kamatnih stopa spustili su u ponedjeljak na svjetskim deviznim tržištima tečaj dolara na najnižu razinu u zadnja četiri mjeseca prema euru, kojim se trgovalo po 1,256 dolara. Međutim, do kraja tjedna dolar je ojačao gotovo jedan posto, tako da je euro završio tjedan na 1,2409 dolara.
Američki ministar financija John Snow u utorak je izjavio da bi skuplje gorivo i poslovne štete uslijed razaranja uragana Katrine mogli usporiti američki gospodarski rast za otprilike pola postotnog boda u ostatku godine. Međutim, rekao je i da će ekonomski stimulansi radi obnove tih područja vjerojatno potaknuti rast BDP-a u 2006.
Rastuće cijene benzina u SAD-u i neizvjesnosti oko toga koliko je teško Katrina pogodila energetsku proizvodnju te ukupno gospodarstvo navele su ulagače na mišljenje da Fed neće podići kamatne stope na svom idućem zasjedanju 21. rujna. Fed je od lipnja 2004. u 10 navrata podizao kamatnu stopu za refinanciranje, što je od početka godine pomoglo oporavku tečaja 'zelene' valute. No, sada neki analitičari postavljaju pitanje hoće li do kraja godine ključna kamatna stopa u SAD-u dosegnuti 4,0 ili 4,25 posto kako se ranije predviđalo. Trenutno iznosi 3,5 posto. "Tržište pojačano uočava rizik od toga da Fed pauzira u svojoj kampanji zaoštravanja monetarne politike. I ne samo to, nego također smatra da će vrhunac ciklusa rasta kamatnih stopa biti poprilično nizak", izjavio je Adam Cole, valutni strateg pri Royal Bank of Canada.
Predsjednik Fedove podružnice u Chicagu Michael Moskow izjavio je u srijedu da američke kamatne stope moraju ograničiti inflatorne pritiske, što je pomoglo ublažiti strahovanja tržišta da će središnja banka pauzirati sa svojom kampanjom zaoštravanja monetarne politike na zasjedanju zakazanom 20. rujna, koje je dosad poticalo jačanje 'zelene' valute.
Tržište pozorno očekuje i podatke o maloprodaji u SAD-u te povjerenju potrošača i nezaposlenosti, a čeka i na reakciju Feda kako bi steklo bolju sliku o utjecaju uragana na politiku. "Nije pitanje samo šteta od uragana, budući da su američki pokazatelji općenito postajali sve slabiji i prije Katrine. Riječ je o kombinaciji toga dvoga", dodao je Cole.
Na koncu, novi skok cijena nafte krajem tjedna na otprilike 65 dolara za barel ulagače je ojačao u uvjerenju da je inflacija u SAD-u daleko od samrti, što opet povećava izglede da Fed nastavi podizati kamatne stope.
Od ostalih vijesti izdvaja se ona da je britanska središnja banka odlučila zadržati kamatne stope na 4,5 posto, kako su tržišta i očekivala. Funta je oslabila nekih 0,13 posto prema dolaru, na 1,8389 dolara. Tečaj japanskog jena gotovo se i nije mijenjao, tako da dolar stoji 109,8 jena, u očekivanju rezultata parlamentarnih izbora u Japanu zakazanih za nedjelju.
Nadalje, norveška kruna dosegnula je najvišu razinu prema euru u zadnje dvije i pol godine, pa euro vrijedi 7,776 kruna u očekivanju slijevanja polugodišnjih poreznih prihoda od nafte u norveški državni proračun. Švicarski franak u proteklih je tjedan dana izgubio više od jedan posto na vrijednosti prema dolaru, koji stoji 1,243 franaka.