Povjerenstvo je u izvješću zaključilo kako su američki obavještajni podaci o prijeratnom iračkom oružju masovnog uništavanja bili potpuno u krivu i upozorilo da su manjkavosti u radu obavještajnih agencija utvrđene na primjeru Iraka i dalje nazočne.
Izvješće kaže da obavještajne agencije često nisu u stanju prikupiti obavještajne podatke o stvarima do kojih je SAD-u najviše stalo.
Povjerenstvo je preporučilo niz organizacijskih izmjena koje bi predsjednik Bush mogao provesti.
"Suglasan sam sa središnjim zaključkom: američka obavještajna zajednica treba temeljitu promjenu", rekao je Bush u Bijeloj kući nakon što je primio izvješće predsjedničkog povjerenstva.
On je kazao kako je naložio svom savjetniku za domovinsku sigurnost Franu Townsendu da nadzire međuagencijski proces u kojem će se razmotriti nalazi povjerenstva i da osigura "poduzimanje konkretnih akcija".
Napominjući da je povjerenstvo oštro kritiziralo način na koji su obavještajni podaci prikupljani i analizirani, posebice u Iraku, Bush je kazao kako će u nastojanju da dobije borbu protiv terorizma SAD "ispraviti ono što treba popraviti".
Povjerenstvo je formirao sam Bush prije godinu dana da bi istražilo zašto su američke obavještajne službe pogrešno zaključile da je Irak posjedovao oružje masovnog uništavanja što je poslužilo kao glavno opravdanje američkog napada na Irak u ožujku 2003.
U posljednoj u nizu kritičkih ocjena nedostataka američkih obavještajnih službi izvješće je zaključilo da problemi još uvijek nisu riješeni tri godine nakon terorističkog napada na SAD koji su potaknuli istragu o sposobnosti američke obavještajne zajednice.
"Nedostaci koje smo utvrdili u slučaju Iraka su još uvijek i previše uobičajeni", navelo je izvješće.
Povjerenstvo je reklo kako "obavještajna zajednica zna uznemiravajuće malo o nuklearnim programima mnogih od najopasnijih svjetskih aktera", ne navodeći ni jednu zemlju, ali po svemu sudeći misleći na zemlje poput Irana i Sjeverne Koreje čije nuklearne ambicije zabrinjavaju Sjedinjene Države.
Povjerenstvo je pozvalo na dramatične izmjene u radu obavještajne zajednice kako bi se spriječili budući propusti navodeći kako SAD treba integriranu obavještajnu zajednicu, koja će biti inventivnija i prijemčiva za nove tehnologije.
Izvješće je preporučilo Bushu da osigura velike ovlasti Johnu Negroponteu, novom nacionalnom obavještajnom direktoru, koji bi kada ga potvrdi Senat trebao nadzirati rad svih 15 američkih obavještajnih službi. On bi se mogao suočiti s birokratskim otporima u pojedinim obavještajnim agencijama poput CIA-e koje tradicionalno ljubomorno čuvaju svoje nadležnosti.