"U okolnostima i atmosferi koja poslije proteklog rata još utječe na rezoniranje i ponašanje znatnog dijela stanovništva, pa tako i onih koji propise provode u život, ovakav propis izaziva najblaže rečeno velike nedoumice u pogledu sudbine poljoprivrednog zemljišta koje je u vlasništvu brojnih srpskih izbjeglica i koje je očito neobrađeno zato što su oni prekinuti u normalnom životu", piše list i napominje da je "u pravilu riječ o zemlji oko više stotina namjerno uništenih srpskih sela... u kojima njihovi žitelji naprosto nemaju gdje živjeti, a kamoli obrađivati zemlju".
"Kako u prijedlogu izmjena tog zakona nema ni riječi o takvim činjenicama, postoji veliko strahovanje da se ovakvim jednim demokratskim propisom, kojem je osnovni proklamirani motiv unapređenje domaće poljoprivrede, u stvari priprema 'konačno rješenje' za imovinu na kojoj su izrasle generacije Srba u Hrvatskoj, a time i za njih same", zaključuje "Politika" u tekstu s naslovom "Oduzimat će se neobrađena zemlja".