To su rezultati istraživanja objavljeni u novom broju časopisa "Geoadria" Hrvatskoga geografskog društva u Zadru i Geografskog odsjeka zadarskoga Sveučilišta, koje potpisuju Tea Duplančić-Leder i Mendi Čala iz splitskoga Hrvatskoga hidrografskog instituta te Tin Ujević iz Infokarte u Splitu.
Otoke su razvrstali na temelju preporuke Međunarodne hidrografske organizacije (IHO), a podatci dobiveni digitaliziranjem topografskih karata mjerila 1:25.000 do sada su najprecizniji.
Po tim rezultatima najveći je hrvatski otok Cres s površinom od 405,7 četvornih kilometara, premda je referentna literatura do sada navodila da je to Krk, koji je sada drugi s 405,2 četvornih kilometara.
Podatak da je Cres najveći hrvatski otok prvi je put objavio 1994. Ivan Krivičić iz Geodetskog zavoda u Rijeci.
Ukupna površina otoka hrvatskog dijela Jadranskog mora je 3259 četvornih kilometara, a ukupna duljina obalne crte svih otočnih površina je 4398 km.
Kartograf zagrebačkoga Geodetskog fakulteta Nedjeljko Frančula ocjenjuje rezultate najtočnijim do sada.
Što je karta krupnijeg mjerila podatci obalne crte su točniji, ali nikad ne mogu biti posve realni, napominje on. Ti nedostatci ne utječu toliko na površine, ali jako utječu na dužinu obalne crte, osobito gdje ima dosta uvala i rtova, objašnjava Frančula.
Istočna obala Jadranskog mora po razvedenosti jedinstveno je područje na Sredozemlju, a možda i na svijetu, ističu autori i napominju da ta obala, po konvenciji o pravu mora Ujedinjenih naroda pripada takozvanim arhipelaškim morima.
Rad je početak sustavne analize cjelokupna hrvatskog otočnog područja, koji će potaknuti znanstvenike na daljnji rad i studije na tom području, napominju autori teksta.
Po primijenjenoj definiciji otok je dio kopna okružen morem površine veće od jednog četvornog kilometra, otočić kopno od 0,01 do jednog, a površina hridi i grebena manja je od 0,01 četvornog kilometra.
Ovisno o definiciji i mjerenjima do sada je na istočnom dijelu jadranske obale literatura navodila različite podatke. Rezultati iz 1911. govore o 1121 objektu, od toga 71 otoku, 641 otočiću te 409 hridi i grebena.
Rad iz 1952. govori o 1040 jedinica, od toga 69 otoka, 558 otočića i 413 hridi i grebena.
Rezultati iz 1955. govore o 1185 objekata na hrvatskom dijelu obale, od toga 66 naseljenih otoka, 652 nenaseljena otoka, 389 hridi i 78 grebena.
Istodobno na crnogorskom dijelu Jadrana navodi se kako nema nijednog naseljena otoka, ali ima sedam otoka, 37 hridi i četri grebena.
Podatci iz 1987. na istočnoj jadranskoj obali govore o 1151 jedinici, od toga 60 otoka, 653 otočića te 438 hridi i grebena.
Izvješće za hrvatski dio obale iz 1997. govori o 1185 objekata, od toga 718 otoka, 389 hridi (iznad površine mora) i 78 grebena (ispod površine mora).