WASHINGTON
Opća skupština Ujedinjenih naroda obilježila je u ponedjeljak na posebnom zasjedanju u New Yorku 60. obljetnicu oslobađanja nacističkih koncentracijskih logora. Posebna sjednica Opće skupštine UN-a, prvo takvo zasjedanje posvećeno holokaustu u Drugom svjetskom ratu, započela je minutom šutnje. "Ovo je dan na koji se iznad svega trebamo sjetiti ne samo žrtava prošlih užasa, koje je svijet napustio, nego također i potencijalnih žrtava sadašnjosti i budućnosti", rekao je Općoj skupštini glavni tajnik UN-a Kofi Annan. "S pravom kažemo nikad više. Ali djelovati je mnogo teže", dodao je Annan. On je rekao kako je svijet propustio spriječiti genocid u Kambodži, Ruandi i bivšoj Jugoslaviji i kako je sada potrebno djelovati u Darfuru u Sudanu gdje su počinjeni teški zločini i kršenja ljudskih prava. Posebna komemoracija UN-a posvećena je 60. obljetnici oslobađanja Auschwitza, najvećeg nacističkog koncentracijskog logora i simbola holokausta.
ZAGREB
Nizom zatvorenih sastanaka otvoren je u ponedjeljak u Zagrebu skup ministara obrane Američko-jadranske povelje na kojem, osim potpisinica povelje, Hrvatske, Makedonije, Albanije i SAD-a, sudjeluju i izaslanstva ministarstava obrane zemalja regije - Italija, BiH, SiCG, Turska, Slovenija, Grčka, Mađarska, Rumunjska i Bugarska, doznaje se iz službenih izvora. Povelju su u svibnju 2003. godine u Tirani, uz američkog državnog tajnika Colina Powella, potpisali ministri vanjskih poslova triju preostalih članica NATO-ovog Akcijskog plana za članstvo (MAP), tadašnji hrvatski ministar Tonino Picula, albanska ministrica Ilinka Mitreva i albanski ministar Ilir Meta. Jadranska povelja je dogovoreno partnerstvo triju zemalja o što bržoj provedbi reformi i usvajanju standarda nužnih za pristup europskim i transatlantskim integracijama, posebice NATO-u. Powellovim potpisom je formalizirana potpora SAD-a Hrvatskoj, Makedoniji i Albaniji na njihovom putu u NATO.
MOSKVA
Rusija će "zauvijek ostati strateški partner" Ukrajine, izjavio je u ponedjeljak novi ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko tijekom sastanka u Kremlju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. "Ponovno ću istaknuti: oduvijek smo smatrali da će Rusija zauvijek ostati naš strateški partner, a takvo ćemo stajalište i zadržati", rekao je Juščenko koji je za svoj prvi službeni predsjednički posjet u inozemstvo izabrao Rusiju. Ruski je predsjednik izrazio zadovoljstvo tim "vrlo dobrim znakom" dodajući kako će rusko-ukrajinski odnosi nesumnjivo napredovati. "Nadamo se da ćemo s vama razviti odnos povjerenja", kazao je Putin. "Naši odnosi mogu biti bolji i drukčiji nego do sada. To je glavni cilj mojeg posjeta Rusiji", rekao je Juščenko na odlasku iz Kijeva.
KIJEV
Novi ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko imenovao je u ponedjeljak svoju saveznicu Juliju Timošenko za obnašateljicu dužnosti predsjednice vlade. Julija Timošenko, stara 44 godine, bila je ključna ličnost u okupljanju mnoštva u središtu Kijeva radi davanje potpore Juščenkovim tvrdnjama o prijevarama na predsjedničkim izborima u studenom. U priopćenju koje se pojavilo na službenim internet stranicama (www.yuschenko.com.ua), kaže se da je predsjednik izdao odluku o imenovanju Julije Timošenko prije jednodnevnog puta u Moskvu. Imenovanje mora potvrditi ukrajinski parlament. Timošenko uživa popularnost među ukrajinskim nacionalistima, a nedavno je izjavila da očekuje imenovanje na temelju uvjeta izbornog sporazuma.
BERLIN
Europska povjerenica za vanjske poslove Benita Ferero-Waldner zauzela se u ponedjeljak u Berlinu da EU dobije stalno mjesto u Vijeću sigurnosti UN-a te za tješnju suradnju EU-a i Sjedinjenih Država. Nacionalni interesi nisu prepreka za tješnju međunarodnu suradnju, stoga bi "trebalo razmisliti o specijalnom mjestu EU-a u Vijeću sigurnosti", rekla je Ferero-Waldner. "Europa treba imati jedan glas u Vijeću sigurnosti", ali pri tome mora voditi računa o stajalištima država članica, dodala je.
BEOGRAD
U ovotjednom nastavku suđenja optuženima za ratni zločin na Ovčari 1991. godine u beogradskom Specijalnom sudu za ratne zločine, unatoč ranijim najavama, neće svjedočiti trojica haških optuženika, bivši oficiri JNA Mile Mrkšić, Veselin Šljivančanin i Miroslav Radić, objavio je u ponedjeljak predsjednik sudskog vijeća Specijalnog suda, sudac Vesko Krstajić. "Trojica haških optuženika neće svjedočiti u utorak, 25. siječnja, zbog tehničkih razloga, jer u Haškom sudu nema slobodne sudnice iz koje bi mogli svjedočiti putem video-konferencije. Osim toga, prema podnesku koji su ovom sudu dostavili njihovi odvjetnici, trojica optuženih nisu suglasni da svjedoče, jer ih za isto kazneno djelo po zapovjednoj odgovornosti i za druga kaznena djela tereti tužiteljstvo Haškog tribunala", kazao je sudac Krstajić. U ponedjeljak, u nastavku postupka protiv 17 optuženih, svjedočila su dva svjedoka, Jovan Novković iz Kragujevca, 1991. godine mobilizirani pripadnik 80. motorizirane brigade JNA i Marko Crevar, bivši policajac u Vukovaru od 1989. do 1997. godine.
BRUXELLES
Europska unija je pripravna pojačati gospodarske i političke veze s Ukrajinom, ali zasad ne želi govoriti o mogućem članstvu te zemlje u Uniji. Ministri vanjskih poslova EU-a sljedeći će tjedan razmatrati plan koji su pripremili visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana i povjerenica za vanjske poslove Benita Ferero-Waldner, koji predviđaju nadogradnju postojećeg "akcijskog plana" za Ukrajinu. U tom se dokumentu ne spominje mogućnost da Kijev podnese zahtjev za članstvo, rekao je jedan europski diplomat. "Akcijski plan nije instrument koji bi služio poticanju ambicija za pristup Uniji, već je namijenjen produbljenju odnosa", rekla je glasnogovornica Komisije Emma Udwin.
WASHINGTON
Sjeveroistočni dio Sjedinjenih Država oporavlja se u ponedjeljak od jake mećave koja je odnijela 14 života. Snježna oluja koja je počela u petak na američkom srednjem zapadu i nastavila tijekom vikenda na sjeveroistoku zemlje, ostavila je iza sebe 35 centimetara snijega u New Yorku, a skoro metar u Salemu i Plymouthu u saveznoj državi Massachusetts. Najmanje 14 smrtnih slučajeva povezano s olujom zabilježeno je u saveznim državama Connecticut, Ohio, Wisconsin, Pennsylvania te Maryland, Iowa i Massachusetts. Većina škola u Massachusettsu i mnoge u New Jersey su u ponedjeljak zatvorene, a komunalne službe i građani nastoje raščistiti snijeg s prometnica i pločnika. Guverneri Massachusettsa, Rhode Islanda i New Jerseya proglasili su izvanredno stanje nakon jedne od najgorih snježnih oluja koja je pogodila sjeveroistok zemlje.
BEOGRAD
Sporazum o zaštiti manjina između Hrvatske i Srbije i Crne Gore, parafiran za posjeta hrvatskog premijera Ive Sanadera Beogradu krajem prošle godine, trebao bi biti ratificiran u Hrvatskom saboru i parlamentu državne zajednice SCG do kraja veljače, dogovoreno je u ponedjeljak u Beogradu na sastanku ministra za ljudska i manjinska prava SCG Rasima Ljajića i pomoćnika ministra vanjskih poslova RH za manjine, iseljeništvo i useljeništvo Slavka Lebana. Kako je priopćeno iz Direkcije za informiranje Savjeta ministara SCG, uskoro bi trebala biti formirana mješovita komisija za pomoć manjinama, što bi trebalo unaprijediti suradnju dvije države u uzajamnoj zaštiti manjina. Tu mješovitu komisiju činili bi predstavnici ministarstava iz SCG i Hrvatske, kao i predstavnici manjina iz obje zemlje.
WASHINGTON
Američki Pentagon zanijekao je medijsko izvješće da je stvorio špijunsku jedinicu pod kontrolom ministra obrane Donalda Rumsfelda. Pentagon (Ministarstvo obrane) je priznao da nastoji poboljšati svoju špijunsku mrežu u inozemstvu, ali zanijekao da je Rumsfeld reinterpretirao američke zakone kako bi stvorio špijunsku jedinicu pod svojom kontrolom. "Ne postoji jedinica za tajne operacije koja izravno izvješćuje ministra obrane kako je opisano u članku The Washington Posta" (WP), rekao je u priopćenju glasnogovornik State Departmenta Lawrence DiRita. On je dodao da "Ministarstvo obrane ne pokušava 'nategnuti' zakone kako bi se u njih uklopile željene aktivnosti, kako se sugerira u članku". DiRita je objavio priopćenje dan nakon što je The Washington Post izvijestio da je Pentagon formirao špijunsku jedinicu pod izravnom Rumsfeldovom kontrolom za prikupljanje obavještajnih podataka u inozemstvu.
MOSKVA
Sirijski predsjednik Bašar al-Asad doputovao je u ponedjeljak navečer u četverodnevni državni posjet Rusiji od kojega Kremlj očekuje mnogo, a napose se nada da će zahvaljujući potpori Damaska ponovno zadobiti važnu ulogu na Bliskom istoku. Predsjednika Asada, koju će u utorak započeti sa službenim susretima, prati izaslanstvo poslovnih ljudi i nekolicina ministara, kao i supruga Asma Akhras. To je prvi posjet jednog sirijskog državnog poglavara Rusiji od 1999. godine. Prema pisanju ruskog dnevnog lista Kommersant doček će pratiti najveće državne počasti.
VARŠAVA
Princ Harry, koji je nedavno izazvao skandal kada se na kostimiranoj zabavi pojavio u uniformi s kukastim križem, "bio bi suđen i osuđen da je to učinio u Njemačkoj", izjavio je u ponedjeljak bivši šef poljske diplomacije Wladyslaw Bartoszewski, bivši zatočenik logora Auschwitz. Da je princ Harry, unuk engleske kraljice, "došao na zabavu u Njemačkoj prerušen u nacista, bio bi izveden pred sud i osuđen na uvjetnu ili novčanu kaznu i dobio bi svoj policijski dosje. To bi bila pouka ljudima", kazao je Bartoszewski u razgovoru za poljsku agenciju PAP. Bartoszewski (82) će uime bivših zatočenika Auschwitza nastupiti uz Simone Veil i Romanija Rosea na proslavi 60. obljetnice oslobađanja tog logora koja će se održati u četvrtak.
ZAGREB
Državni tajnik za politička pitanja Ministarstva vanjskih poslova Hido Biščević primio je u ponedjeljak u Zagrebu ravnatelja Odjela za Europu, Balkan i Euroaziju ministarstva obrane Sjedinjenih Američkih Država Alana Van Egmunda, priopćeno je iz MVP-a. Na sastanku su razmotreni i pozitivno ocijenjeni pojedini aspekti bilateralne suradnje dviju zemalja, nastavlja se u priopćenju. Van Egmund je, prema priopćenju, tijekom sastanka istaknuo snažnu američku potporu članstvu Hrvatske u NATO-u i izrazio uvjerenje kako Republika Hrvatska može znatno pridonijeti aktivnostima Saveza, te pohvalio napore hrvatske Vlade u unaprjeđenju obrambenih sposobnosti Hrvatske.
LJUBLJANA
Izjava hrvatskog premijera Ive Sanadera da se Hrvatska ne mora bojati osnivanja hrvatsko-slovenske povijesne komisije izazvala je pažnju slovenskih analitičara koji nakon susreta Sanadera i njegova slovenskog kolege Janeza Janše u Mokricama potkraj prošlog tjedna govore o "otopljenju" odnosa Zagreba i Ljubljane. "Nije jasno zašto je Sanader dao takvu izjavu nekoliko sati nakon sastanka s Janšom, što je ostavilo dojam kao da je bio prisiljen prihvatiti slovensku inicijativu", navodi tako u ponedjeljak ljubljansko "Delo". Ideja o osnivanju komisije povjesničara i pravnika koja bi osvijetlili slovensko-hrvatske odnose u zadnjih stotinjak godina, te tako pridonijela depolitizaciji nekih otvorenih pitanja nastala je na radnom stolu Dimitrija Rupela u vrijeme kad je napustio raniju vladu, a Janša je tu ideju prihvatio.
RIM
Službeni Vatikan šuti glede krvavih suza koje su se prije deset godina pojavile na kipiću Međugorske Gospe u Civitavecchiji pokraj Rima. List "Corriere della Sera" u nedjelju je objavio ekskluzivno izvješće o dossieru koji je načinila biskupija Civitavecchije o krvavim suzama na kipiću Gospe i za koje nije nađen znanstveni i teološki odgovor. U ponedjeljak list piše da Vatikan ostaje skeptičan glede cijelog slučaja. Kipić je prvi put počeo krvariti 2. veljače 1995. i ukupno je 14 puta suzio krv, što je izazvalo veliku pažnju znanstvenog i crkvenog svijeta. No vatikansko povjerenstvo koje je analiziralo slučaj i završilo rad 1997. godine, nije objavilo rezultate istrage. Dokument je predan kardinalu Josephu Ratzingeru, pročelniku Kongregacije za nauk vjere, koja mora iznijeti posljednju riječ o pojavi.