INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE - AMERIKA

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 30. VII. 1998. Amerika ne može biti izvan zakona "Washingtonsko protivljenje Međunarodnom kaznenom sudu, ustanovljenom velikom većinom na ovomjesečnom UN-ovu sastanku u Rimu, otkriva zbunjenost koja vlada u Sjedinjenim Državama o pravoj američkoj ulozi u svijetu", piše William Pfaff. "Sjedinjene su Države prve pozivale da se takav sud osnuje. Ali dok su predstavnici članica UN-a stigli u Rim kako bi o njemu raspravljali, Amerika je pod pritiskom Pentagona, kome se Bill Clinton boji suprotstaviti, promijenila mišljenje. Stvoreno je novo stajalište prema kojem će SAD podupirati Sud samo ako zemlja bude izuzeta iz njegove jurisdikcije. Ne samo da je Washington poražen golemom većinom, nego će Sud imati jurisdikciju nad Amerikancima ako počine ratne zločine u zemlji koja je potpisala sporazum. Američko stajalište u Rimu podijelilo je političku zajednicu, Kongres i američko javno mišljenje. 'Washington Post' opravdava politiku vlade. 'New York Times' je naziva 'sramotnom'." "Vlada je obrazlagala da je Amerika jedina svjetska supersila, od koje ostale zemlje očekuju održavanje svjetskoga poretka, te da će u tom nastojanju možda morati prekršiti međunarodne zakone. Tako bi se moglo dogoditi da se Sjedinjene Države ili njezini vojnici nađu pred optužbom za počinjene ratne zločine. Ako Amerika želi biti svjetski policajac, nastavlja se u obrazloženju, mora biti izuzeta od odgovornosti prema tom zakonu. Ovakve je argumente vlada smatrala realnima, s obzirom na način kako svijet funkcionira. Ukoliko Sjedinjene Države prestanu biti policajac, svijetu će biti žao, jer niti jedna druga nacija nije kvalificirana igrati tu ulogu ili za nju ne može dobiti svjetsko povjerenje. Spomenuti su argumenti evidentno lažni i besmisleni. Prema njima, Washingtonu bi bilo dopušteno kršenje međunarodnih zakona zbog njegovih bjelodanih vrlina. Ukoliko se netko osvrne u prošlost, vidjet će da uopće nije bilo potrebe za takvom argumentacijom. Amerika dosad za održavanje svjetskoga poretka nije trebala kršiti međunarodne zakone. Sve američke oružane intervencije poslije Drugoga svjetskog rata međunarodna je zajednica priznala kao opći interes. Intervencije od Koreje preko Perzijskog zaljeva do Bosne i Hercegovine poštovale su međunarodne zakone. Prigode u kojima su Sjedinjene Držve kršile međunarodne zakone, bili su slučajevi borbe za uske američke interese ili su se pojavili iz američke koncepcije hladnoratovskih interesa koje ostali saveznici nisu prihvatili. U to je uključena invazija u Kambodži, tajni ratovi u Laosu, kao i nesretno dug popis vojnih intervencija na Karibima ili Srednjoj Americi, te još poneka djelatnost CIA-e u drugim područjima. To je ono što predstavlja problem. Prema Rimskom sporazumu nezamislivo je da bi Richard Nixon ili Henry Kissinger mogli biti optuženi za ratni zločin međunarodne agresije, dok bi intervencije u Panami ili Grenadi rezultirale sličnim optužbama protiv američkih vojnika. Amerikanci bi se svakako danas bolje osjećali da Sjedinjene Države nisu napale Kambodžu. Epizode u Panami i Grenadi su nacionalna sramota. Podaci pokazuju da bi zemlja bolje djelovala poštujući međunarodne zakone. Nitko od svojih nezakonskih postupaka u prošlosti nije dobio neke korisne dugoročne rezultate. Netko bi mogao reći da su washingtonski argumenti potpuno cinični. Ja ne mislim tako. Ali neki su 'tvrdokorni' politički zagovornici uvjerili mnogo ljudi, poglavito u vojsci, da u je 'stvarnom' svijetu poštivanje međunarodnih zakona slabost. To je dovelo do tvrdnje kako je kršenje zakona vitalno za naprednu vladavinu zakona, te da bi članice UN-a Sjedinjene Države trebale imenovati jedinim subjektom koji nije podložan međunarodnim zakonima. To je apsurdno i neopravdano, što ozbiljni ljudi u Washingtonu sigurno znaju. Ova je afera zapravo potkopala nastojanja Washingtona da bude branitelj svjetskog poretka i predvodnik međunarodne zajednice. Štoviše, afera je Sjedinjene Države pretvorila u zagovornika nezakonja. 310058 MET jul 98