US IHT 14. VII. PFAFF

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 14. VII. 1998. Što se događa kad tržišne snage izmaknu nadzoru "Azijska financijska kriza sada je stara godinu dana. Njezino porijeklo u globalizaciji azijskih gospodarstava, odnosno otvaranju tih krhkih društava moćnim, nametljivim i iskorištavateljskim inozemnim snagama, još se mora razmotriti u javnoj raspravi", piše William Pfaff. "Glavne današnje gospodarske i trgovinske doktrine isključuju tumačenje krize djelomičnim okrivljavanjem učinaka ideologije globaliziranih tržišta. Kako god bilo, dvije nedavno objavljene knjige intelektualni su izazov doktrinama koje nalažu zapadnu politiku trgovine i razvoja. To su 'Prekretnica: kraj obrasca rasta' Roberta U. Ayresa i 'Lažno svanuće: zavaravanja globalnog kapitalizma' Johna Graya. G. Ayres je američki profesor ekonomije. (...) Nekad mi je bio kolega na Institutu Hudson u Sjedinjenim Državama. G. Gray je profesor politike na oxfordskom sveučilištu. Knjiga g. Ayresa posebice je zanimljiva zato što je rezultat preobraćenja. Znanstvenik po temperamentu kao i po obrazovanju, on je nekad bio veliki kritičar neomaltuzijanizma rimskoga kluba te nekih drugih modernih 'futurističkih' predodžba iz šezdesetih. Posljednjih godina on sve dublje preispituje prevladavajuća mišljenja o rastu i trgovini, zbog onog što smatra sve većim dokazima da rast 'kako se trenutno određuje i mjeri' koristi samo maloj skupini ljudi, dok istodobno izaziva društvene troškove kao i uništenje okoliša, čak i u najbogatijim zemljama. G. Ayres trgovinu smatra konstruktivnom silom između zemalja na otprilike istom stupnju razvoja, iako primjećuje da je uobičajena današnja trgovinska politika 'u određenom smislu... pobjeda znanstvenih teorija nad zdravim razumom'. Što se tiče trgovine između razvijenih i nerazvijenih zemalja, on primjećuje da 'nekvalificirani rad više nije važna prednost' za posljednje, 'barem ne u proizvodnji i uslužnim industrijama koje se temelje na informacijama.' 'S ekonomijom obujma na svojoj strani, a da tehnologiju ne spominjemo, napredne zemlje sad imaju veliku konkurentsku prednost pred proizvođačima u siromašnim zemljama, koje ometaju nerazvijena domaća tržišta, nestabilne vlade i primitivna infrastruktura.' Njegovo viđenje budućnosti siromašnih zemalja stoga je trijezno. Međunarodni tržišni razvoj današnjice, tvrdi on, za njih nije ni profitabilan, a ni gospodarski ili ekološki održiv. Dok je Ayresova knjiga znanstvena po tonu i sustavno obrađuje pitanja trgovine, okoliša i rasta, Grayovo djelo sjajna je polemika s onim što on naziva 'utopijskim' pokušajem stvaranja globalnog slobodnog tržišta. Ta utopija, kaže on, nikad neće biti ostvarena, a nastojanje da se ona dosegne već je stvorilo 'društvene poremećaje i gospodarsku i političku nestabilnost velikih razmjera.' Globalizirano tržište, tvrdi on, posljednji je i najvjerojatnije utopijski projekt nadahnut prosvjetiteljskom vizijom (iz 18. stoljeća) racionalno usmjerenog povijesnog napretka. Taj projekt vodi 'posljednji prosvjetiteljski poredak', Amerika. Radi se o još jednom pokušaju ponovnog stvaranja ljudskog društva, poput onog koji je početkom ovog stoljeća čovječanstvu donio lažnu utopiju komunističke 'univerzalne civilizacije'. Tržište i marksističke utopije dijele 'kult razuma i djelotvornosti te zanemarivanje povijesti.' One 'utjelovljuju istu racionalističku oholost i kulturni imperijalizam koji je obilježio središnju tradiciju prosvjetiteljske misli'. Projekt globalizacije je, tvrdi on, krajnje neuskladiv s demokracijom te teži uništavanju vrijednosti i ustanova civilizacije srednje klase, koja je bila zaslužna za stvaranje moderne demokracije u Europi i Sjevernoj Americi. On misli da će taj projekt na posljetku propasti, ali će u tom procesu promicati međunarodnu anarhiju. Krajnji učinci 'oslobađanja tržišnih snaga od društvenog i političkog nadzora', kaže on, osigurat će 'da će se globalizacija pamtiti kao još jedno razdoblje u povijesti ropstva'. Prilično dramatični citati koje sam izvukao iz te dvije knjige ne odaju priznanje suptilnosti i izvornosti i jedne i druge. To su veoma inteligentna djela. Prvo je u osnovi znanstveno, a drugo je djelo strastvenog intelektualnog, političkog i moralnog uvjerenja. Ona pridonose pobijanju ideologije koja je za civilizirano društvo jednako pogibeljna poput svoje prethodnice marksizma, koji je intelektualni roditelj tržišnog utopizma naših dana." 150215 MET jul 98