BRUXELLES - Realni dohodak po zaposlenom u poljoprivredi u 28 zemalja članica pao je ove godine za prosječno 1,3 posto, a Hrvatska je među četiri zemlje u kojoj je pad prihoda najviši, pokazuju novi podaci Eurostata. Najveći pad po zaposlenom u poljoprivredi tijekom ove godine zabilježila je Estonija, od 17,2 posto, slijedi Francuska sa 16,4-postotnim padom, Hrvatska s 16,2-postotnim i Njemačka s padom od 10 posto. Realni dohodak po zaposlenom u poljoprivredi porastao je u 15 članica, a pad u 13 država. Najveći rast dohotka od 14,6 posto ostvarila je Nizozemska, Rumunjska od 11,4 posto, Španjolskoj od 10 posto i Italija od 8,9 posto. U razdoblju od 2005. do 2013. realni dohodak u poljoprivredi po radniku povećan je za 29,2 posto, a broj zaposlenih se smanjio u tom sektoru za 20,8 posto. Hrvatska, Malta i Irska jedine u tom razdoblju bilježe pad prihoda. Pada dohotka u 2013. pripisuje se rastu ulaznih troškova za 0,8 posto, dok su cijene poljoprivrednih proizvoda bile više samo 0,1 posto.
ZAGREB - U svijetu je u prvih devet mjeseci ove godine bilo 845 milijuna međunarodnih turističkih dolazaka, 41 milijun ili 5 posto više nego u istom razdoblju lani, a sličan trend porasta mogao bi se zadržati i do kraja ove i u idućoj godini, objavila je Svjetska turistička organizacije (UNWTO) u novom Svjetskom turističkom barometru. Za globalni rast turizma u prvih devet mjeseci najzaslužnije su Europa i Azija s Pacifikom koje su ostvarile povećanje stranih turističkih dolazaka za 6 posto u odnosu na lani. Europa je, ističu, ove su godine postigla odlične rezultate i u pojedinim podregijama. Srednja i istočna Europa bilježe iznadprosječni porast dolazaka stranih turista od 7 posto u odnosu na lanjskih devet mjeseci, a porast od 6 posto bilježe i južna i mediteranska Europa, dvostruko viši od od prognoziranog za te regije i cijelu Europu. Slično je i s Azijom i Pacifikom, koja je po UNWTO barometru, u prvih devet mjeseci ove godine primila ukupno 6 posto više turista nego lani, a najveći porast od 12 posto upisala je podregija jugoistočne Azije. I ostale svjetske regije ostvarile su veći dolazaka turista - obje Amerike ukupno od 3 posto, pri čemu nešto bolje, od po 4 posto sjeverna i srednja Amerika, dok je Afrika 'rasla' za 5 posto, a podregija sjeverna Afrika i od 6 posto.
BUDIMPEŠTA - Mađarski MOL kupio je od tvrtke Wintershall offshore istraživačko - proizvodni portfelj na području Sjevernog mora za 375 milijuna dolara, izvijestila je danas ta naftna i plinska kompanija. Offshore imovina stečena je kupnjom od tvrtke Wintershall, njemačkog člana BASF Grupe, a nalazi se u bazenu Sjevernog mora na području Velike Britanije. Tom transakcijom MOL proširuje svoj portfelj u segmentu istraživanja i proizvodnje ulaskom u atraktivnu regiju Sjevernog mora. Dogovor je od strateške vrijednosti s obzirom da MOL namjerava povećati svoje offshore iskustvo i ostvariti daljnji rast u ovoj regiji, istovremeno ostvarujući neposredni rast rezervi te značajan srednjoročni rast proizvodnje. "Sjeverno more je dobro razvijena regija i nosi relativno nizak politički rizik u odnosu na neke od naših ostalih ulaganja, čime se smanjuje ukupni profil 'političkog rizika' u segmentu istraživanja i proizvodnje MOL-a, dok Velika Britanija pruža predvidljivo i transparentno regulatorno okruženje", rekao je Zsolt Hernadi, izvršni direktor i predsjednik Uprave MOL-a na potpisivanju.
MADRID - Javni dug Španjolske u razdoblju od srpnja do rujna uvećan je na 93,4 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavila je u petak španjolska središnja banka. Vlada u Madridu za kraj ove godine cilja njegovu razinu od 94,2 posto BDP-a. U 2015. i 2016. godini očekuje se njegovo povećanje na 101 posto BDP-a, što su najviše razine duga u posljednjih više od sto godina u četvrtom po veličini gospodarstvu eurozone koje muku muči sa smanjenjem golemog proračunskog manjka i oživljavanjem aktivnosti. Španjolski proračunski manjak među najvećima je u eurozoni. Krajem rujna je iznosio 4,8 posto BDP-a, pokazali su podaci tamošnjeg ministarstva financija, objavljeni krajem prošlog mjeseca, a za kraj ove godine zacrtan je u visini 6,5 posto BDP-a, što je znatno iznad gornje dopuštene granice u EU od tri posto BDP-a. Gornja dopuštena razina javnog duga je 60 posto BDP-a.
SYDNEY - Australski dolar oslabio je danas prema američkom imenjaku nakon što je guverner Glenn Stevens izjavio kako priželjkuje tečaj od 85 američkih centi za jedan australski dolar kako bi se potaknuo rast u gospodarskim sektorima izloženim trgovini. Samo nekoliko tjedana nakon izjave da valutna intervencija spada među njegove "alate", Stevens je u razgovoru za tisak naglasio kako je skloniji poticati gospodarstvo ograničavanjem tečaja australskog dolara nego snižavanjem ključnih kamatnih stopa. Kamatne su stope na rekordno niskoj razini od 2,50 posto nakon opetovanih smanjenja radi poticanja gospodarskog rasta koji je počeo posustajati pri kraju višedesetljetnog procvata utemeljenog na rudarskom sektoru. "Mislim da bi 85 američkih centi bilo bolje nego 95... ali stvarno... mislim da ne možemo biti toliko precizni", dodao je. Nakon njegovih je izjava australski dolar danas kliznuo na najnižu razinu u tri i pol mjeseca prema američkom imenjaku, od 89,20 američkih centi. Jučer se njime trgovalo po 90,31 američkih centi.
ATENA - Grčke vlasti, nakon kritika zato što su siromašna domaćinstva ostala bez struje jer nisu mogla plaćati račune, planira prestati prikupljati nepopularni porez na imovinu i nekretnine putem računa za struju i umjesto toga će uvesti jedinstveni porez na nekretnine. Ministarstvo financija je najavilo da će u četvrtak parlamentu iznijeti prijedlog zakona koji predviđa da porez na nekretnine od 2014. prikupljaju izravno porezne vlasti. Ministarstvo je reklo da bi takav porez trebao zaštititi Grke s nekretninama manje vrijednosti. Sporni porez na nekretnine uveden je 2011. kao jedna od mjera kojima se trebalo pomoći državi suočenoj s dubokom recesijom da poveća svoje prihode. Porez na imovinu i drugi, manji, porez na nekretnine donosio je godišnje 2,9 milijardi eura. Atena sada očekuje da će ti prihodi novim jedinstvenim porezom pasti na 2,65 milijardi eura, priopćilo je ministarstvo financija, a kako bi se pokrio manjak prihoda vlada će smanjiti program javnih investicija za 200 milijuna eura.
DETROIT - Američki proizvođač automobila Ford planira iduće godine otvoriti dva nova pogona u Kini i jedan u Brazilu, a u matičnim Sjedinjenim Državama zaposliti dodatnih 5.000 radnika. "To će biti najveće širenje Fordove proizvodnje u posljednjih 50 godina", rekao je na jučerašnjoj konferenciji za novinare izvršni podpredsjednik Joe Hinrichs i predsjednik Forda za američko poslovanje. Ford planira preurediti ili proširiti sedam postrojenja u SAD-u gdje se sprema uvesti 15 novih modela u 2014. godini, uključujući i novog malog luksuznog Mustanga i sjevernoameričku verziju malog kombija Transit Connect koji se već prodaje u Europi. Drugi po veličini proizvođač automobila u SAD-u također je najavio zapošljavanje 1.700 radnika u proizvodnji i 3.300 inženjera u projektnom i odjelu kontrole kvalitete. Na najvećem svjetskom tržištu automobila, kineskom, Ford planira završiti novi pogon, kao i novu tvornicu u Chongqingu gdje će se sastavljati motori i sustavi prijenosa. Nova će se tvornica motora graditi u brazilskom Camacanu. Fordova prodaja u Kini porasla je u ovoj godini za 50 posto, a tržišni udio za 0,6 postotnog boda, na 3,7 posto.
LONDON - Cijene nafte na londonskom tržištu ponovo je danas pritisnula mogućnost otvaranja libijskih luka i nagađanja o mogućem skorom smanjenju monetarnih poticaja u SAD-u. Na londonskom se tržištu barelom sirove nafte trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni u odnosu na jučerašnje zatvaranje, od 108,57 dolara. Jučer je zaključio trgovanje u minusu većem od jednog dolara zbog mogućeg otvaranja libijskih luka i smanjenja Fedova programa i visokih zaliha. Na američkom tržištu cijena barela pala je 43 centa, na 97,07 dolara. Libijska vlada očekuje da će plemena na istoku zemlje ove nedjelje ponovno otvoriti tri ključne luke za izvoz nafte, čime bi se stvorili uvjeti za povećanje proizvodnje sa sadašnjih tek 250 tisuća barela dnevno. Upitno je ipak može li Libija ponovo podići proizvodnju na nekadašnjih više od milijun barela dnevno, budući da njezinu naftnu industriju i dalje ugrožavaju unutarnji sukobi. Jučer su optimistični gospodarski podaci iz SAD-a, o rastu prometa u maloprodaji, potpirili špekulacije da bi Fed već idućeg tjedna mogao početi smanjivati mjesečni program kupovine obveznica.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ Europske dionice blago su porasle u petak u opreznoj trgovini budući da ulagače i dalje muči neizvjesnost u pogledu američkih monetarnih poticaja za gospodarstvo. Londonski FTSE porastao je 0,19 posto na 6.457 bodova, frankfurtski DAX za 0,22 posto na 9.037 bodova, dok je pariški CAC bio u plusu 0,36 posto i iznosio 4.083 boda. Trgovci ističu da neizvjesnost oko toga hoće li Fed sljedećeg tjedana smanjiti program poticaja za gospodarstvo koči uobičajen rast tržišta oko Božića jer se ulagači umjesto kupnje odlučuju za dobitonosne prodaje. Anketa provedena među više od 50 dioničkih stratega pokazala je ipak da se na početku iduće godine očekuje rast tržišta dionica slijedom optimizma u pogledu gospodarskog oporavka i solidnih izgleda za dulje razdoblje vrlo blage monetarne politike. Najveći je pojedinačni dobitnik bio britanski proizvođač čipova ARM, koji je ojačao 4,1 posto nakon najave da bi se Google u proizvodnji čipova za servere mogao poslužiti njegovom tehnologijom. Među gubitnicima izdvajala se pak britanska osiguravajuća grupa RSA, koja je izgubila na vrijednosti 17,8 posto nakon što je upozorila na pad dobiti u 2013. i na moguće smanjenje dividende.
NEW YORK - U četvrtak su na Wall Streetu cijene dionica pale treći dan zaredom jer je podatak o solidnom rastu maloprodaje u SAD-u dodatno ojačao strahovanja da će Fed vrlo skoro smanjiti poticajne monetarne mjere. Dow Jones oslabio je 0,66 posto, na 15.739 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,38 posto, na 1.775 bodova, a Nasdaq indeks 0,14 posto, na 3.998 bodova. Klizanje indeksa treći dan zaredom posljedica je novih naznaka jačanja američkog gospodarstva. U studenome je promet u trgovini na malo porastao 0,7 posto, što je već peti mjesec zaredom kako potrošnja Amerikanaca solidno raste. Kako svi makroekonomski podaci posljednjih tjedana ukazuju na stabilan rast najvećeg svjetskog gospodarstva i kako je početkom ovoga tjedna u Washingtonu postignut dogovor o proračunu, uklonjena su dva glavna razloga zbog kojih je američka središnja banka godinama vodila izuzetno popustljivu monetarnu politiku. Sada se procjenjuje da bi Fed s ukidanjem programa mogao započeti u siječnju, a možda čak i idućega tjedna, kada će čelnici središnje banke održati posljednju sjednicu u 2013.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje vrlo oprezno jer se ulagači plaše da će američka središnja banka već idućega tjedna smanjiti poticajne monetarne mjere, dok je upravo to potaknulo skok tečaja dolara prema jenu na najvišu razinu u pet godina. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 0,8 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu i Australiji ojačale između 0,1 i 0,5 posto. Burzovni indeksi u Singapuru, Šangaju i Južnoj Koreji skliznule su, pak, između 0,1 i 0,4 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer. Azijski ulagači nisu spremni riskirati nakon što su jučer na Wall Streetu cijene dionica pale treći dan zaredom. Pred kraj godine tržište obično raste jer ulagači uljepšavaju svoje portfelje, no taj efekt zasad izostaje jer se ulagači plaše da će Fed smanjiti poticajne monetarne mjere prije nego što se mislilo, možda već idućega tjedna.