FRANKFURT - Kreditiranje kućanstava i kompanija u eurozoni u listopadu je neočekivano snažno smanjeno, pokazali su najnoviji podaci Europske središnje banke (ECB), naglašavajući slabo stanje gospodarstva eurozone. Kreditni plasmani banaka prema privatnom sektoru u eurozoni na godišnjoj su razini tako smanjeni za 2,1 posto, pokazali su podaci ECB-a. Njihov pad nadmašio je očekivanja ekonomista iz Reutersove ankete koji su prognozirali pad od najviše 1,8 posto. ECB je ovoga mjeseca smanjio ključnu kamatnu stopu na novu rekordno nisku razinu od 0,25 posto, no one nisu ravnomjerno pretočene u realno gospodarstvo u svim dijelovima zone primjene jedinstvene europske valute. "Iako je ECB tek snizio kamatnu stopu za refinanciranje, pritisci da poduzme dodatne mjere ojačat će, ponajprije zahvaljujući smanjenom kreditiranju", kazao je Peter Vanden Houte, ekonomist u banci ING. Vanden Houte ne misli da bi u kratkom roku moglo doći do novog smanjenja kamatnih stopa, ali vjeruje da bi ECB mogao razmisliti o posebnim mjerama za poticanje rasta kredita već na sljedećem redovnom bančinom zasjedanju idući tjedan.
ZAGREB - Koalicijski sporazum njemačke kancelarke Angele Merkel i socijaldemokrata izazvao je podijeljene reakcije u europskim i njemačkim poslovnim krugovima, prenose europski mediji. Merkel je pristala na uvođenje minimalne plaće i veća izdvajanja za mirovine i infrastrukturu, ostavši pri svojem protivljenju novim porezima i njihovom povećanju. Socijaldemokrati su izborili povećanje potrošnje za otprilike 20 milijardi eura, od čega će mirovinski sustav dobiti dvije milijarde, a infrastruktura pet. Od 2015. vlada se više neće zaduživati da bi financirala potrošnju. Nova njemačka vlada i dalje će se protiviti zajedničkoj odgovornosti za dugove u eurozoni i zauzimati za štednju. Kompromis prije svega znači zadržavanje statusa quo u gospodarskoj politici. Poticaji ostaju preslabi da bi potaknuli njemački rast, a još manje njezinih europskih susjeda, ali s druge strane rast neće niti ugroziti, ocjenjuje France Presse. Dogovor je po nekima loš primjer za eurozonu s obzirom na to da upravo Njemačka inzistira na bolnim strukturnim reformama, a sama ih izbjegava. Najviše kontroverzi u Njemačkoj izaziva uvođenje minimalne plaće od 8,5 eura po satu od 2015. To bi po nekim procjenama povećalo primanja za 17 posto radne snage, a u istočnoj Njemačkoj i više. Njemački stručnjaci kritiziraju neinventivnost svojih čelnika kad je riječ o poticanju rasta i zapošljavanja i nejasnoće u pogledu ulaganja u infrastrukturu.
RIM - Papa Franjo je u četvrtak svog osobnog tajnika Alfreda Xuereba zadužio da nadzire aktivnosti Vatikanske banke, izvješćuje Reuters, ocjenjujući to očitim znakom papinih nastojanja da poslovanje banke učini transparentnijim i da popravi njezinu lošu sliku u društvu. Xuereb, 55-godišnji malteški prelat, biti će zadužen za nadzor dvaju povjerenstava koje je Papa oformio kako bi se kontrolirala banka i ekonomska struktura te financije Svete Stolice, priopćio je Vatikan. Nakon ustoličenja u ožujku, papa Franjo se uhvatio ukoštac s problemom Vatikanske banke, godinama umiješane u brojne financijske skandale. Banka, službeno znana kao Institut za vjerske poslove (IOR), pod istragom je za pranje novca. Xuereb će izvještavati Papu o radu povjerenstava i akcijama koje treba poduzeti. Glasnogovornik Vatikana Federico Lombardi je kazao novinarima da Xuereb u ovoj ulozi neslužbeno radi već neko vrijeme, ali da će to sada moći raditi učinkovitije.
LJUBLJANA - Ruski poslovni čovjek Valerij Arkelov kupit će za 8,5 milijuna eura Rimske toplice kod Celja, nekada vojno odmaralište bivše JNA koje je bilo obnovljeno, ali je od proljeća u stečaju i bankama duguje 28 milijuna eura. Arkelov je kao jedini ponuditelj uplatio jamčevinu pred dražbu koja se trebala održati u četvrtak, pa je dogovoreno da će terme kupiti za 8,5 milijuna eura. Ponudu je dao preko Terme Resorts, slovenske tvrtke kćeri društva "Arsenij Plus" iz čeških toplica Karlovy Vary kojima je vlasnik Arkelov. Idućih dana Arkelov treba potpisati kupoprodajni ugovor te isplatiti ugovorenu svotu. Zasad novi vlasnik ne kani mijenjati koncept odmarališta koje će se razvijati kao wellness centar i turističko resort-liječilište, niti smanjivati sadašnji broj zaposlenih.
LONDON - Cijene nafte kliznule su danas na londonskom tržištu ispod razine od 111 dolara po barelu, pritisnute neočekivano velikim rastom američkih zaliha sirove nafte. Na londonskom je tržištu cijena nafte pala 38 centi u odnosu na jučerašnje zatvaranje i iznosila je 110,93 dolara. Trgovina je danas prigušena zbog neradnog dana u SAD-u gdje će se i sutra raditi skraćeno. Značajniji pad cijena danas je zakočila zabrinutost za opskrbu iz Libije, nakon što je premijer Ali Zeidan jučer izjavio da njegova vlada neće moći isplatiti plaće u javnom sektoru i da će možda morati tražiti zajmove budu li paravojne postrojbe i dalje gušile izvoz sirove nafte blokadom naftnih polja i luka. Čelnica Međunarodne agencije za energiju (IEA) Maria van der Hoeven kazala je da je tržište adekvatno opskrbljeno, čak i uz mogućnost prekida opskrbe iz Libije. Osim toga, iranska bi se opskrba mogla povećati bude li Teheran poštovao svoje obveze u okviru sporazuma potpisanog sa zapadnim silama prošlog vikenda. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) danas je na svojim internetskim stranicama objavila da je cijena referentne košarice njezine nafte jučer iznosila 107,07 dolara, te je bila 29 centi niža u odnosu na prethodni dan trgovanja.
LONDON - Jen se u četvrtak na međunarodnim deviznim tržištima spustio na nove niske razine prema euru i dolaru jer su ulagači pojačano prodavali tu valutu s niskim prinosom kako bi kupovali one koje im omogućuju veći povrat. Euro je u takvim okolnostima prema jenu ojačao 0,3 posto, na 139,175 jena, nadomak najviše razine od lipnja 2009., od 139,26 jena. Dolar je prema jenu zabilježio novu najvišu razinu u posljednjih šest mjeseci, od 102,375 jena. Euro je istodobno ojačao i prema dolaru, na novu najvišu razinu u mjesec dana od 1,3619 dolara. Trgovina devizama bila je slabija danas zbog obilježavanja Dana zahvalnosti u SAD-u, zbog čega tamošnja financijska tržišta nisu radila. Euru je dodatno podršku pružio podatak o jačanju inflacije u Njemačkoj u studenome, za koju se očekuje da bi mogla poduprijeti indeks potrošačkih cijena u široj eurozoni. "Sve dok je dolar slab i dobiva malu podršku od politike Feda, svjedočit ćemo jačanju eura", kazao je Neil Mellor, valutni strateg u tvrtki BNY Mellon. "To neće biti od pomoći izvoznicima u eurozoni".