LONDON - Europska agencija za banke (EBA) objavila je danas preporuke koje bi nadležnim tijelima trebale olakšati provjeru imovine europskih zajmodavaca ponajprije kroz jedinstvene definicije problematičnih i kredita s olakšanim uvjetima otplate. EBA-i je dodijeljena zadaća provjere imovine europskih banaka prije nego što Europska središnja banka (ECB) iduće godine preuzme posao supervizije financijskih institucija eurozone. Preporuke koje je EBA objavila sadrže jedinstvene definicije koja bi nadležnim tijelima u EU trebale pojednostaviti analizu kvalitete imovine u portfeljima banaka u eurozoni i pomoći im da lakše uoče opasne trendove. U EU postoji čitav niz definicija rizika koje treba pojednostaviti, pojašnjavaju u EBA-i. Najviše pozornosti po njima zahtijevaju loši zajmovi i oni za koje je zajmodavac omogućio dulji rok otplate. Agencija tako definira nenaplativi kredit kao onaj čija otplata kasni više od 90 dana odnosno čiji je povrat malo vjerojatan. Za kredite s produljenim rokovima otplate u EBA-i sugeriraju da mogu biti iskazani i u 'lošem' i u standardnom portfelju, što znači da ih ne treba automatski smatrati nenaplativima. U izvješću se također navodi da vlasti moraju procijeniti koliki bi iznos problematične imovine banke trebale prodati kako bi bile sigurnije.
ZAGREB - Tvrtke koje žele iskorištavati plin iz škriljavca u Europi morat će uskoro poštivati nove stroge europske propise, koje Europska komisija planira predstaviti u prosincu ili siječnju, pišu europski mediji. Očekuje se da će propisi biti u obliku direktive o nekonvencionalnim gorivima. "Predložit ćemo zakonski okvir za plin iz škriljavca u Europi kako bismo minimalizirali njegove rizike" za okoliš i ljudsko zdravlje, rekao je visoki europski izvor. EU ne može spriječiti države članice da iskorištavaju plin iz škriljavca jer izbor energetskih izvora spada u nacionalnu nadležnost. No novi zakon uvest će niz strogih mjera za zaštitu okoliša. "To mora biti zakonski okvir koji vrijedi u cijelom EU-u, a ne samo općeniti skup smjernica", rekao je dužnosnik. Plin iz škriljavca vadi se kontroverznom metodom hidrauličkog frakturiranja koja može izazvati zagađenje podzemnih voda. Iskorištavanje plina iz škriljavca podržavaju Velika Britanija i Poljska, dok su ga Francuska, Bugarska i sjeverna Španjolska zabranile zbog prosvjeda javnosti. Njemačka još razmatra hoće li ga dopustiti i pod kojim uvjetima. Plin iz škriljavca u SAD-u čini 16 posto proizvodnje prirodnog plina, no po nekim analitičarima taj trend nema dugoročnu perspektivu.
NIKOZIJA - Cipar očekuje da će do proljeća iduće godine ukinuti gotovo sve kontrole kapitala, a planira zadržati ograničenja koja pojedincima zabranjuju povlačenje novca iz zemlje, kazao je danas ministar financija Haris Georgiades. U govoru pred parlamentarnim odborom za financije ministar Georgiades kazao je da će prema prema planu za sanaciju financijskog sektora većina ograničenja biti ukinuta "prije proljeća 2014.". "Prema tom planu sve će restriktivne mjere biti ukinute u prvim mjesecima 2014., uz izuzetak one koja zabranjuje prebacivanje novca iz ovdašnjih na račune u inozemstvu", pojasnio je ministar. Cipar postupno ublažava ograničenja pa su trenutno i dalje na snazi zabrana upotrebe čekova, ograničenje koje pojedincima brani povlačenje s računa više od 300 eura dnevno i slični kontrolni mehanizmi. Usprkos tim ograničenjima koja su daleko blaža kada su u pitanju inozemne banke, depoziti i dalje 'bježe' sa Cipra. Tako su se prema najnovijim podacima Europske središnje banke (ECB) depoziti privatnog sektora u kolovozu smanjili 2,1 posto. U proteklih 15 mjeseci pali su više od 30 posto.
LONDON/PARIZ - Velika Britanija dogovorila je u ponedjeljak s konzorcijem državnih francuskih i kineskih tvrtki gradnju prve nuklearne elektrane u 20 godina, istaknuvši time kontroverznu opredijeljenost za nuklearnu energiju. Vlada je potpisala 16 milijardi funti (18,9 milijardi eura) vrijedan ugovor s francuskim energetskim divom EDF o izgradnji dva reaktora u Hinkley Point C u jugozapadnoj Engleskoj. U ugovor su uključeni i francuska grupa Areva, vodeća svjetska kompanija za nuklearnu energiju, i kineske tvrtke CGNPC i CNNC. Britanija je nuklearnu energiju stavila u središte svoje energetske politike smanjenja emisije štetih plinova. "To znači novu generaciju nuklearne energije u Britaniji koja će imati važnu ulogu u doprinosu našim budućim energetskim potrebama i dugoročnoj sigurnosti naše opskrbe", kazao je britanski premijer David Cameron. EDF Grupa imat će 45 do 50 posto udjela u nuklearki, a China General Nuclear Corporation (CGN) i China National Nuclear Corporation (CNNC) zajedno 30 do 40 posto udjela. Areva će imati 10-postotni udio u projektu. Dva nova reaktora će pri punom kapacitetu moći podmirivati sedam posto britanskih potreba za električnom energijom, što je dovoljno za opskrbu pet milijuna domova. Nova elektrana trebala bi početi s radom do 2023.
LONDON - Cijene nafte pale su danas na međunarodnim tržištima pod pritiskom očekivanja da će službeni podaci iz SAD-a potvrditi visoku razinu opskrbe, iako su ulagače donekle ohrabrile spekulacije da će američka središnja banka odgoditi smanjenje monetarnih poticaja. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte pala za 35 centi i barelom se trgovalo po cijeni od 109,59 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 79 centi nižoj cijeni, od 100,02 dolara. Na strani ponude ističe se podatak da je Saudijska Arabija u kolovozu povećala izvoz nafte za 325.000 barela dnevno u odnosu na mjesec ranije, na ukupno 7,795 milijuna barela dnevno, pokazuju službeni podaci objavljeni u nedjelju. Najveći izvoznik nafte u svijetu proizvodio je u kolovozu 10,19 milijuna barela dnevno, što je 156 tisuća barela dnevno više nego u srpnju. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) danas je objavila da je cijena barela referentne košarice njene nafte u petak iznosila 106,54 dolara, što znači da je ostala gotovo jednaka u odnosu na prethodni dan trgovanja.
LONDON/NEW YORK - Dolar je ojačao danas na međunarodnim deviznim tržištima prema jenu i švicarskom franku u očekivanju snažnih podataka s američkog tržišta rada koji bi mogli oživjeti spekulacije o početku povlačenja monetarnih poticaja još u ovoj godini. Euro je u takvim okolnostima oslabio 0,1 posto, na 1,3678 dolara. Zadržao se ipak nadomak najviše razine u posljednjih osam mjeseci od 1,3703 dolara, na koju se popeo krajem prošlog tjedna, i time gotovo dosegnuo najvišu razinu u ovoj godini, od 1,3711 dolara. Dolar je ojačao i prema jenu, za 0,5 posto, na 98,16 jena, čime se približio najvišoj razini u gotovo tri tjedna od 99 jena, na koju se popeo u prošli četvrtak. Američka valuta ojačala je i prema franku, za 0,2 posto, i njome se trgovalo po 90,36 švicarskih centima. Dolar je pod pritiskom otkad je izbila kriza oko povećanja limita zaduživanja, pri čemu je šesnaestodnevna blokada rada američke državne uprave, okončana krajem prošlog tjedna, navela tržišta na zaključak da će američka središnja banka Fed odgoditi smanjenje monetarnih poticaja za nekoliko mjeseci.