ZAGREB - Ulagači bi se mogli suočiti s gubitkom i do 2.300 milijardi dolara ne budu li središnje banke diljem svijeta uspjele bez problema ukinuti hitne poticajne mjere, uvedene tijekom financijske krize, prenose europski mediji danas upozorenje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Time je MMF prvi puta konkretno procijenio moguće posljedice kaotičnog ukidanja mjera kvantitativnog ublažavanja monetarne politike. Središnje banke širom svijeta, uključujući američki Fed, spremaju se smanjiti poticajne mjere kojima su nastojale poduprijeti gospodarski rast u vrijeme krize, podsjeća Sky News. MMF je upozorio da bi u nepovoljnom scenariju koji uključuje povlačenje poticajnih monetarnih mjera u kraćem razdoblju i naglo povlačenje kapitala, te rast kamata na državne obveznice širom svijeta za jedan postotni bod, ulagači mogli pretrpjeti gubitak na obvezničkim portfeljima od oko 5,6 posto, što odgovara ukupnom gubitku od oko 2.300 milijardi dolara. To je više od polovice iznosa gubitaka zabilježenih na vrhuncu financijske krize.
ZAGREB - Europska komisija načelno je protiv regulacije cijena električne energije u pojedinim državama članicama, citiraju danas mađarski mediji poruku Bruxellesa koja je u Budimpešti protumačena kao najava postupka protiv Mađarske zbog planiranog sniženja cijena komunalnih usluga. Glasnogovornica EK za energiju Marlene Holzner istaknula je stav Komisije da je državna regulacija maloprodajnih cijena električne energije opravdana samo na kratki rok i u precizno određenom razdoblju, prenosi poslovni portal Portfolio.hu. Glasnogovornica EK podsjetila je da trenutno 17 od ukupno 28 zemalja članica EU-a regulira cijene energije za takozvane male potrošače, ali i da su neke od njih uvjerene da će postupno napuštati taj sustav tempom koji im bude odgovarao. Bruxelles bi pozdravio dugoročno rješenje, koje bi, primjerice, uključivalo niže cijene energije za socijalno ugrožene skupine građana, umjesto nižih cijena energije za sva kućanstva, dodaje. Neimenovani dužnosnik izjavio je pak za Portfolio.hu da EK možda popustljivije gleda na niže cijene za takozvane male potrošače ali zato striktnije zagovara tržišni pristup kada su u pitanju veliki potrošači.
BRUXELLES - Europski parlamant izglasovao je u srijedu na plenarnoj sjednici u Strasbourgu uredbu kojom se pilotima skraćuje maksimalno vrijeme letenja s 11 sati i 45 minuta na 11 sati, čime su zadovoljne zrakoplovne tvrtke za razliku od sindikata koji su tražili ograničenje na maksimalno 10 sati. Zastupnici su glasovali suprotno odluci koju je krajem prošlog mjeseca izglasovao odbor za promet. Ukupno trajanje leta i dežurstva, tijekom kojeg piloti trebaju biti u pripravnosti, ne smije prelaziti 22 sata. To je također nedovoljno za sindikate koji su tražili da to ne smije biti više od 18 sati. "Biste li ušli u zrakoplov kad biste znali da će pilot morati ostati budan 22 sata prije slijetanja. Ubuduće, nećete imati izbora", kažu u europskoj udruzi pilota.
BEČ - Austrijska naftna i plinska grupa OMV ostat će u Libiji unatoč sukobu koji je prouzročio poremećaj u proizvodnji i potaknuo neke od najvećih naftnih kompanija da odustanu od tamošnjih projekata, izjavio je izvršni direktor Gerhard Roiss. Po njegovim je riječima OMV-ova proizvodnja u Libiji u trećem tromjesečju smanjena zbog radničkih štrajkova, akcija paravojnih postrojbi i političkih aktivista za nešto manje od pola posto ukupne godišnje proizvodnje grupe. "Poslujemo u Libiji dugi niz godina i smatramo da ćemo ostati tamo i u budućnosti", rekao je Roiss u kasnom sinoćnjem intervjuu za Reuters. OMV-ova proizvodnja u Libiji, na koju otpada oko 10 posto ukupne proizvodnje grupe, postupno se normalizira i trenutno je stabilna. "Ne mogu vam ipak pouzdano reći što će biti sutra", dometnuo je.
LONDON - Dolar je danas na međunarodnim deviznim tržištima ojačao prema drugim vodećim valutama jer su ulagači u ozračju izrazite neizvjesnosti dobro primili vijest da će američki predsjednik Barack Obama predložiti viceguvernerku Janet Yellen za čelnu dužnost u američkoj središnjoj banci. Euro je u takvim okolnostima oslabio prema dolaru 0,3 posto i njime se trgovalo po 1,3527 dolara. Dolar je prema jenu ojačao 0,5 posto, na 97,30 jena i time odskočio s najniže razine u posljednja dva mjeseca od 96,55 jena, na koju se spustio jučer. Na sličnom postotnom dobitku bio je i prema švicarskom franku, te se njime trgovalo po 90,84 švicarskih centima. U fokusu je bio izbor čelnog čovjeka američkog Feda. Obama će večeras predložiti da tu dužnost preuzme Yellen, a ako Senat potvrdi njezino imenovanje, ona će zamijeniti Bena Bernankea, čiji mandat ističe krajem siječnja iduće godine. Stratezi tumače kako je takva odluka, premda je Yellen poznata zagovornica labave monetarne politike, što bi u normalnim okolnostima bilo nepovoljno za dolar, okrenula ulagače riziku i pomogla poduprijeti dolar, i to poglavito prema valutama-utočištima poput franka i jena.