BRUXELLES - Europska unija i Kanada zaključile su u petak nakon četiri godine pregovore o sporazumu o slobodnoij trgovini, objavila je Europska komisija. "Uspješnim završetkom pregovora o Sveohvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) napravili smo ključan iskorak prema jačanju odnosa između EU-a i Kanade", kaže se u zajedničkoj izjavi objavljenoj nakon sastanka predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa i kanadskog premijera Stephena Harpera. Prema Barrosu, sporazum o slobodnoj trgovini trebao bi tvrtkama u EU i Kanadi pružiti nove prigode kroz lakši pristup tržištu roba i usluga i omogućiti nove investicije. Kada se ambiciozni sporazum o slobodnoj trgovini počne primjenjivati, trebao bi povećati međusobnu trgovinu za 23 posto, što je 26 milijardi eura, te potaknuti rast i zapošljavanje u Kanadi i u EU-u. Očekuje se da bi sporazum s Kanadom mogao povećati BDP u EU za oko 12 milijardi eura godišnje. Najteža pitanja u pregovorima bila su trgovina mliječnim proizvodima i uvoz kanadske govedine u Europu, zatim generički lijekovi i financijske usluge.
LUXEMBOURG - Luksemburg, najbogatija zemlja Europske unije mjereno BDP-om po stanovniku, trudi se svim silama naći novi ekonomski model prije 2015. kada će početi razmjenjivati podatke o bankovnim računima i time ublažiti strogo čuvani institut bankovne tajne. Institut bankovne tajne i automatska razmjena podataka o bankovnim računima, počevši od 2015. godine, je izazvao 'buru' u bankarskom svijetu, potaknuvši masovni odljev kapitala s računa stranih korisnika, koji čini temelj nacionalnog financijskog sustava. U financijskom svijetu Luksemburg uživa ugled odredišta za umjereno imućne, dakle one čiji polozi rijetko prelaze milijun eura. Upravo će oni po mišljenju bankara biti najvjerojatnije u najvećem iskušenju da prihvate jedinstvenu ponudu poreznih vlasti u matičnim zemljama i repatriraju pologe bez straha od kazne. Kako bi pronašle zamjenu za te potencijalno izgubljene štediše, banke će sada nastojati pridobiti one još imućnije, s 20-30 milijuna eura depozita, no neće im biti lako pored najvećeg konkurenta, susjedne Švicarske, a i novih igrača, poglavito u Aziji.
SARAJEVO - Direktori "Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne" i kombinata "Aluminij" iz Mostara te predsjednik vlade Federacije Bosne i Hercegovine u petak su se dogovorili da je potrebno osigurati nastavak rada tvornice blokirane zbog duga i zajednički riješiti problem tog nepodmirenog duga za isporučenu struju. Nikola Krešić, direktor EP HZHB i Ivo Bradvica iz Aluminija razgovarali su u Sarajevu s federalnim premijerom Nerminom Nikšićem kako riješiti problem nastao kada je uprava "Elektroprivrede HZ HB" odlučila blokirati račune Aluminija zbog nepodmirenog duga za struju od 21 milijuna eura. Uprava je dramatičnim pismom izvijestila o blokadi i najviše dužnosnike Republike Hrvatske koja je vlasnik 12 posto dionica Aluminija. Nakon niza uzajamnih optužbi, čelnici EP HZHB-a Aluminija sjeli su za stol i u petak su na sastanku u sjedištu vlade FBiH prihvatili zaključak da se upravi Elektroprivrede predloži deblokada računa mostarskog kombinata. Tako bi Aluminij mogao nastaviti poslovanje i podmirivati svoje obveze. Ponuđene su tri varijante rješenja plaćanja tekućih obaveza i duga Aluminija prema Elektroprivredi i njezina se uprava sada o njima treba očitovati.
SIOFOK - Mađarska snažno regulira cijene energije, ali to nije neuobičajena pojava u Europi, kazao je dužnosnik francuske energetske grupacije GDF Suez. Vlada premijera Viktora Orbana već je u siječnju srezala cijene struje, plina i grijanja za 10 posto, a od idućeg mjeseca planira ih sniziti za dodatnih 11,1 posto. Orbanova vlada želi ojačati utjecaj države u energetskom sektoru. Tvrde da Mađari plaćaju previsoke cijene energije u odnosu na to koliko zarađuju. Mjere su također sastavni dio nastojanja vlade u Budimpešti da potakne potrošnju i gospodarstvo. "Utjecaj regulative na tržište u Mađarskoj... vrlo je jak, ali nije neuobičajen", ustvrdio je Willem Coppoolse iz GDF Sueza jučer na konferenciji o plinu u Siofoku na zapadu Mađarske. "Svugdje u Europi država intervenira u cijene", dodao je. "Vrlo je primamljivo utjecati i pokušati diktirati cijene tržištu, posebno u segmentu maloprodajnih cijena koje su vrlo osjetljive". Coppolse nije eksplicitno spomenuo vladinu odredbu o sniženju cijena. GDF Suez je u Mađarskoj prisutan u sektoru distribucijskih sustava, maloprodaje i proizvodnje energije, pojasnio je.
LONDON/NEW YORK - Dolar se danas na međunarodnim tržištima nakratko spustio na najnižu razinu u proteklih osam i pol mjeseci prema euru, a oslabio je i prema drugim vodećim valutama, jer ulagači očekuju da bi američka središnja banka mogla odgoditi povlačenje poticaja. Euro je u takvim okolnostima nakratko poskočio na 1,3703 dolara, što je njegova najviša razina od početka veljače. Potom se stabilizirao na 1,3678 dolara, a to znači da je u neznatnom plusu, od svega 0,03 posto, u odnosu na trgovanje dan ranije. Dolar je oslabio i prema jenu, za 0,15 posto, te se njime trgovalo po 97,75 jena. Analitičari kažu da će dolar i dalje biti pod pritiskom, što zbog zabrinutosti oko negativnih posljednica dvotjedne blokade rada američkih državnih službi, što zbog vjerojatne odgode smanjenja monetarnih poticaja za iduću godinu. Napominju i da u takvim okolnostima euro ima potencijala za uzlet prema 1,4 dolara.