SEUL - Južna Koreja ponovno je na vrhu globalnog indeksa razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT), već četvrtu godinu zaredom, i time je ojačala svoj status jedne od najbolje umreženih zemalja svijeta, dok je Hrvatska na 38. mjestu. Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU), ured Ujedinjenih naroda specijaliziran za ICT, rangira 157 zemalja na temelju dostupnosti i raširenosti ICT-a, korištenju i vještinama. Ovo je peta godišnja lista ITU-a i svečano je predstavljena danas u Ženevi. Europske zemlje dominiraju među prvih deset najrazvijenijih zemalja u informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji. Tako je na drugom mjestu Švedska, a nakon nje slijede Island i Danska. Finska je peta, a za njom Norveška, Nizozemska, Velika Britanija, Luksemburg i Hong Kong. SAD je na 17. mjestu, Francuska je 18., Njemačka 19., dok je Rusija na 40. mjestu. Hrvatska je na 38. mjestu u svijetu, s tim da je 26. u Europi, a 22. u Europskoj uniji. Njezin indeks je s lanjskih 6.14 porastao na 6.34 (od maksimalnih 10), ali je to samo bilo dovoljno za pad od četiri mjesta, s prošlogodišnjeg 34. u svijetu. Od zemalja u susjedstvu, Slovenija je 28., Mađarska 42., Srbija je 56., a BiH 67.
BERLIN - Njemački proizvođač luksuznih automobila Audi objavio je danas da mu je prodaja u rujnu poskočila 10 posto na godišnjoj razini zahvaljujući snažnoj potražnji u SAD-u, Kini i Europi. U prošlom je mjesecu Volkswagenov odjel za luksuzne automobile prodao ukupno 150.300 luksuznih i sportskih automobila. U devetomjesečnom razdoblju zaključno s rujnom isporuke su uvećane 7,6 posto, na ukupno 1,18 milijuna vozila. Najbolje su se u rujnu prodavali modeli Q3 i Q5 SUV, te A3 Compact, navode u Audiju. Usporedbe radi, Daimlerov Mercedes-Benz, koji je 2011. zaostao za Audijem po prodaji na svjetskim tržištima, izvijestio je u prošlom tjednu da je u rujnu prodao rekordna 142.994 vozila, čak 15,9 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Očekuje se da će vodeći proizvođač luksuznih automobila BMW izvijestiti o rujanskoj prodaji u drugoj polovini tjedna.
LONDON - Cijene nafte spustile su se danas na londonskom tržištu ispod razine od 108 dolara za barel nakon što je tropska oluja Karen poštedjela naftnu infrastrukturu u meksičkom zaljevu pa je proizvodnja obnovljena dok zabrinutost zbog fiskalne blokade i dalje prigušuje izglede za potražnju. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte potonula 1,57 dolara u odnosu na zatvaranje burzi u petak, kliznuvši na 107,89 dolara. U SAD-u je barel pojeftinio 1,34 dolara, na 102,5 dolara. U kombinaciji s visokom razinom opskrbe iz Libije, Iraka i Sjeverne Amerike, povećanje globalne proizvodnje nafte moglo bi u četvrtom tromjesečju nadmašiti rast potražnje za čak 400.000 barela, napominje analitičar Barclaysa Kevin Norrish. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila je danas na svojim internetskim stranicama da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u petak iznosila 106,94 dolara, što znači da je bila neznatno viša nego prethodnog dana trgovanja.
LONDON - Dolar se danas zadržao blizu najnižih razina u osam mjeseci prema drugim vodećim svjetskim valutama, oslabivši ujedno prema valutama-utočištima jenu i švicarskom franku budući da otklanjanje fiskalne blokade u SAD-u još nije na vidiku. Euro je u takvim okolnostima ojačao 0,2 posto prema dolaru i njime se trgovalo po 1,3577 dolara. Drži se tako nedaleko najviše razine u posljednjih osam mjeseci od 1,36465 dolara, na koju se popeo prošlog četvrtka. Dolar je oslabio i prema franku, za oko 0,5 posto, na 90,28 švicarskih centima, kliznuvši nadomak najniže razine u 19 mjeseci od 89,675 centima, na koju se spustio u prošli četvrtak. Na sličnom gubitku američka valuta bila je i prema japanskoj pa se njome trgovalo po 96,95 jena, nakon što se ranije nakratko spustila na najnižu razinu u pet tjedana od 96,85 jena. Pregovori američkih demokrata i republikanaca nisu se približili dogovoru o proračunu ni o limitu zaduživanja. U takvim okolnostima jačaju bojazni da američki Kongres i predsjednik Barack Obama neće uspjeti postići dogovor o podizanju limita do 17. listopada, kada bi po procjeni ministarstva financija zalihe novca trebale presušiti.