BUDIMPEŠTA - Cijene MOL-ovih dionica oštro su pale u srijedu, djelomice zbog izvješća mađarskih medija da bi norveški stabilizacijski fond mogao razmotriti mogućnost prodaje udjela u mađarskoj naftnoj i plinskoj grupi. Pozivajući se na etički kodeks norveškog stabilizacijskog fonda, mađarski poslovni dnevnik Napi Gazdasag zaključio je da bi prema tim smjernicama fond mogao razmisliti o prodaji MOL-ovih dionica. Glasnogovornik MOL-a odbacio je izvješće Napi Gazdasaga kao puku spekulaciju. Prema posljednjim dostupnim podacima, fond je na kraju 2012. držao 1,64 posto udjela u MOL-u. Etičko vijeće norveškog ministarstva financija odbilo je komentirati izvješće mađarskog lista. "Jutros se pojavila vijest o norveškom fondu - tko zna je li to istina ili ne. U svakom slučaju, trgovina MOL-ovim dionicama već je tjednima nervozna zbog INA-e", kazao je neimenovani analitičar mađarske brokerske kuće. MOL je u sporu s hrvatskom vladom oko udjela i upravljačkih prava u hrvatskoj energetskoj kompaniji, podsjeća Reuters. MOL-ova je dionica tokom poslijepodneva bila na gubitku 4,2 posto u odnosu na jučerašnje zatvaranje.
RIM - Talijanska vanjska trgovina pokazala je u kolovozu naznake oporavka, pokazuju podaci državnog statističkog ureda Istata. Tako je sezonski prilagođen izvoz u kolovozu porastao 1,7 posto u odnosu na prethodni mjesec, a uvoz za 1,1 posto. Pritom je izvoz u zemlje članice Europske unije uvećan 2,9 posto, dok je uvoz iz 28-članog bloka porastao 2,4 posto. U srpnju je izvoz na mjesečnoj razini smanjen za 2,3 posto dok je uvoz porastao 0,4 posto. Vanjskotrgovinska je razmjena u kolovozu ipak bila slabija nego u istom mjesecu prošle godine, u uvjetima najdulje recesije u Italiji u više od dva desetljeća. Na godišnjoj je razini izvoz u kolovozu pao 4,4 posto a uvoz za 9,8 posto. Trgovinska bilanca za kolovoz iskazuje višak od 958 milijuna eura. U prethodnom mjesecu višak je iznosio 5,9 milijardi eura.
RIM - Čelnik UniCredita potvrdio je u srijedu da talijanska središnja banka provjerava knjigu zajmova najveće talijanske banke po imovini. Neimenovani su bankarski izvori jučer za Reuters izjavili da Banca d'Italia provjerava knjige zajmova u dvije najveće talijanske banke, UniCreditu i Intesi Sanpaolo. "(To je) rutinska stvar", kazao je izvršni direktor UniCredita Federico Ghizzoni. Prema tvrdnjama neimenovanih izvora, središnja banka želi potaknuti banke da srede bilance prije pregleda koji Europska središnja banka (ECB) planira provesti u idućoj godini. Problematični zajmovi 20 talijanskih banaka već su pod povećalom, a sada bi se fokus trebao usmjeriti i na uredne zajmove. Središnja banka time možda želi utvrditi jesu li banke dužnicima opetovano produljivale rokove otplate kako bi izbjegle da određeni krediti budu klasificirani kao problematični, ističu izvori. Danas objavljeni podaci udruženja banaka ABI pokazali su da je udio loših zajmova u ukupnim zajmovima u Italiji u kolovozu dosegnuo najvišu razinu od 1999. godine, od 7,32 posto.
PARIZ - Donji dom francuskog parlamenta usvojio je u utorak tijesnom većinom reformu mirovinskog sustava, koja bi trebala riješiti problem manjka novca u sustavu koji bi 2020. mogao prijeći 20 milijarda eura. Reforma predviđa nešto više mirovinske doprinose i za tvrtke i za radnike. Ukupno povećanje će 2017. iznositi 0,3 postotna boda. Time bi se trebalo prikupiti 4,4 milijarda eura na godinu od 2020., a druge mjere trebale bi prikupiti dodatnih 7,3 milijarda eura. Uplata doprinosa za punu mirovinu produljivat će se nakon 2020. svake tri godine za tri mjeseca i 2035. dosegnuti 43 godine za rođene 1973. i poslije, prema sadašnjih 41,5 godina. To znači da će većina ljudi za punu mirovinu morati raditi i nakon 62 godine starosti. Oni koji su počeli raditi s 18 ili 19 godina moći će, pod određenim uvjetima, i dalje odlaziti u mirovinu sa 60 godina, a u obzir će se uzimati i teški uvjeti rada. Hollande je tim mjerama izbjegao reprizu masovnih uličnih prosvjeda koji su pratili reformu 2010.
LONDON - Dolar je danas na međunarodnim deviznim tržištima ojačao prema jenu uslijed najnovijih naznaka da bi u SAD-u u zadnji tren mogao biti postignut dogovor o podizanju limita zaduživanja, dok je prema većini drugih vodećih svjetskih valuta oslabio. Euro je u takvim okolnostima prema dolaru ojačao 0,25 posto, na 1,3556 dolara. Dolar je oslabio i prema britanskoj funti, za 0,2 posto, pa se funtom trgovalo po 1,6029 dolara. Američka valuta bila je pak na dobitku prema jenu, ojačavši za 0,35 posto, na 98,49 jena. Sve oči uprte su u SAD gdje se očekuje da će dogovor o podizanju granice dopuštenog zaduživanja biti postignut kako bi se izbjeglo da već od sutra, 17. listopada, najveće svjetsko gospodarstvo bude u situaciji da ne može uredno podmirivati sve svoje financijske obveze. Ohrabreni novim pozitivnim signalima, ulagači su postali malo skloniji rizičnim ulaganjima pa se dolar približio najvišim razinama u posljednja dva tjedna prema jenu, valuti-utočištu za kapital u nesigurnim vremenima.