LUXEMBOURG - Ministri financija zemalja članica EU-a potvrdili su na današnjem sastanku u Luxembourgu konačnu uspostavu jedinstvenog nadzornog mehanizma banaka u eurozoni, što je važno i za hrvatske banke koje su u 90-postotnom vlasništvu banaka iz zemalja eurozone. "Europa je odlučila staviti bankarski sektor pod kompletni nadzor i pokušava osigurati zajedničke kriterije za sanaciju tih banaka. To je važno i za nas, kao zemlju izvan eurozone jer je gotovo 90 posto hrvatskog bankarstva u rukama banaka iz zemalja eurozone", rekao je hrvatski ministar financija Slavko Linić nakon završetka sastanka. To je prvi stup bankovne unije koji Europskoj središnjoj banci daje ulogu nadzornika 130 najvećih banaka u eurozoni. Nadzor banaka postat će operativan u studenom sljedeće godine. Linić je rekao da Hrvatska podržava pristup da se kod sanacije banaka najprije upregnu svi resursi vlasnika, a tek onda kada se na nađe drugo rješenje da se opterećuju proračuni i porezni obveznici. Međutim, kod drugog stupa bankovne unije, odnosno pitanja tko će financirati sanaciju banaka, još nema napretka. Komisija je predložila da se u te svrhe uspostavi posebni fond koji bi bio dotiran od strane financijskog sektora, dok bi Njemačka više voljela da se uspostavi mreža nacionalnih fondova.
MOSTAR - Mostarski Aluminij počeo je u utorak s gašenjem postrojenja jer su mu na zahtjev Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (EP HZHB) blokirani bankovni računi, a direktor tvrtke Ivo Bradvica najavio je mogućnost pokretanja stečaja. Istodobno, iz elektroprivrednog poduzeća odbacili su optužbe da je blokada računa politički čin tvrdeći da je ona isključivo opravdana visokim dugovanjima. Bradvica je uputio danas i nekoliko pisama dramatičnog sadržaja, među kojima i hrvatskom predsjedniku Ivi Josipoviću, predsjedniku Hrvatskoga sabora Josipu Leki, predsjedniku vlade RH Zoranu Milanoviću, prvoj potpredsjednici vlade RH Vesni Pusić te ministrima Slavku Liniću i Ivanu Vrdoljaku u kojemu je izvijestio kako je došlo do propasti Aluminija ističući da je riječ o "katastrofi". Na press-konferenciji Bradvica je ustvrdio kako je blokada računa Aluminiju politički motivirana. Po njegovim riječima, Aluminij za dugovanje prema EP Herceg-Bosne tražio je odgodu, što u EP Herceg-Bosne nisu prihvatili, zbog čega su im svi računi blokirani. Iz EP Herceg-Bosne su na konferenciji za novinare koja je održana samo sat vremena nakon istupa direktora Bradvice sve demantirali. Direktor EP HZHB Nikola Krešić je kazao da se u nekoliko sastanaka pokušao postići dogovor o otplati dugovanja Aluminija što pak iz ove kompanije nisu prihvaćali tražeći da im se omoguće dodatne pogodnosti. U vlasničkoj strukturi Aluminija Federacija BiH ima 44 posto kao i radnici, dok je hrvatska vlada suvlasnik 12 posto dionica.
BUDIMPEŠTA - Mađarska naftna i plinska kompanija MOL u dobrim je rukama, a vlada ga je spremna zaštiti bude li potrebno, izjavio je danas premijer Viktor Orban, dok je predsjednik uprave MOL-a Zsolt Hernadi naglasio da se MOL može uspješno nositi s trenutnim izazovima. MOL je perjanica nacionalne industrije, naglasio je premijer Orban na današnjoj svečanosti polaganja kamena temeljca za novu tvornicu butadiena MOL-ovog petrokemijskog ogranka TVK u gradu Tiszaujvarosu na sjeveroistoku Mađarske. Za zemlju je važno da posjeduje velike međunarodne kompanije kao što je MOL, ustvrdio je mađarski premijer, dodajući da "čak ni najnovija gospodarska kriza nije spriječila MOL da se razvija i širi i da postane dominantna međunarodna kompanija u središnjoj Europi". MOL zapošljava 12 tisuća ljudi i vladina je obveza zaštititi ta radna mjesta, kazao je. Kroz državni udio mađarski su građani vlasnici MOL-a, a posao je vlade da štiti njihove interese, poručio je Orban. "Ako bilo tko dovede u pitanje integritet MOL-ovih zaposlenika, mi ćemo na to uvijek odgovoriti. No, tkogod sklopi savez s MOL-om, sklapa jak strateški savez i s mađarskim narodom", naglasio je premijer. Hrvatska je nedavno izdala međunarodni uhidbeni nalog za predsjednika MOL-ove uprave Zsolta Hernadija zbog sumnje da je podmitio bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera kako bi stekao upravljačka prava u hrvatskoj naftnoj kompaniji INA-i.
MILANO - Talijanska središnja banka pregledava knjige zajmova dvije vodeće banke u državi, UniCredita i Intese Sanpaolo, kako bi ih potaknula da srede bilance prije pregleda koji Europska središnja banka (ECB) planira provesti u idućoj godini, kazali su izvori u bankarskim krugovima. Problematični zajmovi 20 talijanskih banaka već se nalaze pod povećalom središnje banke, no jedan visoko rangirani bankar rekao je kako se očekuje da će najnovije provjere biti fokusirane na uredne a ne na problematične zajmove. Bankarski analitičar koji je želio ostati anoniman odvojeno je pak kazao da se takvom promjenom fokusa možda želi utvrditi jesu li banke dužnicima opetovano produljivale rokove otplate kako bi izbjegle da određeni krediti budu klasificirani kao problematični. Problematični su krediti i dalje slaba točka talijanskih banaka s obzirom na dvogodišnju recesiju koja je nanijela velike štete talijanskim kompanijama ovisnim o bankama kao i onima nedovoljno kapitaliziranima.
WASHINGTON - Američki senatori trebali bi u utorak predstaviti plan rješavanja proračunske krize i krize nastale oko ograničavanja limita zaduživanja, no većina zastupnika još uvijek nije dala zeleno svjetlo, te je ishod neizvjesan. Petnaesti dan paralize državne uprave, zbog koje se skoro milijun javnih službenika našlo na prisilnom neplaćenom dopustu, šefovi demokrata i republikanaca u Senatu su, kako sada izgleda, blizu dogovoru oko plafona zaduživanja koji bi od četvrtka mogao predstavljati veliku prijetnju prvoj ekonomiji svijeta. Nada u sve izgledniji dogovor demokrata i republikanaca djelovala je poticajno na svjetske burze, od Tokija do Frankfurta. Vođa demokratske većine u Senatu Harry Reid i vođa republikanske manjine Mitch McConnell zvučali su u ponedjeljak vrlo optimistično, najavljujući brzo rješenje izlaska iz "dviju slijepih ulica". "Okvir sporazuma je dogovoren, moraju se još samo precizirati neki detalji", kazao je republikanski senator Bob Corker. Optimizam dijeli i Bijela kuća, no izvor koji je želio ostati anoniman upozorava na nastavak otpora republikanaca, posebice u Predstavničkom domu gdje čine većinu. Mjere koje je razradio Predstavnički dom preinačuju tekst o kojemu se trenutačno pregovara u Senatu, a izmjene se najviše odnose na Obaminu reformu zdravstvenog sustava.
LONDON - Cijene barela nafte pale su danas na londonskom tržištu ispod razine od 111 dolara po barelu nakon što je Iran iznio prijedlog za svoj nuklearni program, a izrazitiji pad cijena zakočili su signali mogućeg dogovora u Washingtonu o zaduživanju države. Na londonskom se tržištu cijena barela sirove nafte spustila 54 centa, na 110,5 dolara. U SAD-u se barelom trgovalo po 58 centi nižoj cijeni, od 101,83 dolara. Kompletna obnova iranskog izvoza mogla bi smanjiti cijene nafte za više od 10 dolara po barelu, procjenjuju analitičari. Odvojeno su danas naftna tržišta poduprli signali da bi mjesec dana duga bitka za limit američkog zaduživanja mogla biti okončana kompromisom koji bi omogućio ponovno otvaranje državnih službi i otklonilo za nekoliko mjeseci prijetnju da SAD neće moći servisirati svoje dugove. Sve prepreke ipak još nisu otklonjene a bliži se četvrtak kada istječe rok za postizanje dogovora. Zbog vjerskog praznika Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) danas nije na svojim internetskim stranicama objavila jučerašnju cijenu barela referentne košarice svoje nafte.
LONDON/NEW YORK - Dolar je danas ojačao na međunarodnim tržištima nakratko zabilježivši najvišu razinu u mjesec dana prema drugim vodećim svjetskim valutama uslijed ojačalog optimizma u pogledu skorog postizanja dogovora u Sjedinjenim Državama o zaduživanju države. Euro je u takvim okolnostima prema dolaru oslabio 0,5 posto, na 1,3492 dolara. Američka je valuta ujedno nakratko dosegnula najvišu razinu prema jenu u dva tjedna, od 98,71 jena, da bi se potom stabilizirala na 98,51 jen. Dolar je nakratko dosegnuo i najvišu razinu u mjesec dana prema švicarskom franku, od 91,77 švicarskih centima. Nakon toga dolarom se trgovalo po 91,58 centima, što znači da je ojačao 0,6 posto u usporedbi sa zatvaranjem dan ranije. Na euro danas nisu utjecale nove vijesti iz gospodarstva eurozone, od kojih se izdvaja indeks njemačkog instituta ZEW koji je pokazao da je ozračje među analitičarima i ulagačima u Njemačkoj poboljšano više nego što se očekivalo.