LUXEMBOURG/ZAGREB - Proračunski manjak u eurozoni i 28 zemalja članica Europske unije smanjen je u 2012. u odnosu na godinu ranije, dok je javni dug povećan, a isti trend bilježi i Hrvatska, pokazuje novo izvješće Eurostata. Proračunski manjak u 17-članoj eurozoni iskazan udjelom u BDP-u u 2012. u prosjeku iznosio 3,7 posto, u usporedbi sa 4,2 posto u 2011. U EU28 lani je iznosio 3,9 posto BDP-a, nasuprot 4,4 posto u 2011. U Hrvatskoj je, prema prvom fiskalnom izvješću Državnog zavoda za statistiku kojeg na svojim internetskim stranicama objavljuje Eurostat, proračunski manjak izračunat po metodologiji europskog statističkog ureda, u prošloj godini iznosio 5,0 posto BDP-a, što znači da je smanjen u odnosu na 2011. kada je dosegnuo 7,8 posto BDP-a. To pokazuje da je udio hrvatskog proračunskog manjka u BDP-u u 2012, kao i prosječan udio manjka i u eurozoni i u EU cjelini, iznad gornje dopuštene granice od tri posto BDP-a propisane Maastrichtom. S druge strane, javni dug 17 zemalja članica eurozone i 28-članog EU-a, promatran u odnosu na BDP, lani je povećan u odnosu na godinu ranije. U eurozoni je u prosjeku iznosio 90,6 posto BDP-a krajem 2012, nasuprot 87,3 posto u 2011. U EU28 istodobno je dosegnuo 85,1 posto BDP-a, dok je u istom razdoblju godine ranije iznosio 82,3 posto. U Hrvatskoj je udio javnog duga u BDP-u također uvećan te je krajem prošle godine dosegnuo 55,5 posto BDP-a, u usporedbi sa 51,6 posto krajem 2011.
TOKIO - Japan je u rujnu ponovo zabilježio rekordni trgovinski manjak, uz snažan skok uvoza energije ali i oporavak izvoza u Kinu nakon teritorijalnog spora. Preliminarni carinski podaci pokazali su da je manjak u rujnu iznosio 932 milijarde jena (9,5 milijardi dolara). To je 15. mjesec zaredom da Japan bilježi manjak koji je od travnja porastao na gotovo 5.000 milijardi jena (51 milijardu dolara). Uvoz je u rujnu porastao za 16,5 posto u odnosu na godinu ranije, na 6.900 milijardi jena (70,3 milijarde dolara ), dok se izvoz, potpomognut oporavkom ključnih inozemnih tržišta kao što su SAD i EU, popeo za 11,5 posto, na 5.970 milijardi jena (60,9 milijarde dolara). Jen je u posljednjih godinu dana oslabio gotovo 25 posto u odnosu na američki dolar, čime je japanski izvoz pojeftinio ali su se povećali troškovi uvoza. Uvoz nafte i plina činio je gotovo trećinu ukupnog uvoza, ali je smanjen jedan posto nakon što su se cijene nafte pale. Uvoz soje i drugih prehrambenih proizvoda skočio je pak po dvoznamenkastoj stopi. Izvoz je potaknut porastom isporuka vozila, željeza i čelika, gume, kemikalija i strojeva.
RIM - Promet u industriji i industrijske narudžbe u recesijom pogođenoj Italiji pokazale su u kolovozu znakove oporavka, povećavši se u odnosu na prethodni mjesec, dok su na godišnjoj razini ponovo zabilježile pad, izvijestio je danas državni statistički ured. Promet je u kolovozu porastao jedan posto u odnosu na srpanj. Na godišnjoj razini smanjio se 4,8 posto, bilježeći pad dvadeseti mjesec zaredom, objavio je Istat. Industrijske su narudžbe nakon dva mjeseca pada porasle u kolovozu za dva posto na mjesečnoj razini. Na godišnjoj su se razini smanjile za 6,8 posto, pokazuju Istatovi podaci koji ne uzimaju u obzir sezonske čimbenike. Time se trend pada nastavio 10. mjese zaredom.
FRANKFURT - Njemački proizvođač poslovnog softvera SAP objavio je da mu je neto dobit u trećem tromjesečju poskočila 23 posto zahvaljujući naglom širenju poslovanja s cloud computingom i smanjenom zapošljavanju. Neto dobit iznosila je tako 762 milijuna eura. Prihodi su bili viši za dva posto i iznosili su 4,045 milijarde eura. Prihodi od cloud computinga, najma softvera kojem poslovni klijenti pristupaju putem Interneta, više su nego utrostručeni, na 191 milijuna eura. Iako taj dio poslovanja i dalje obujmom zaostaje za SAP-ovim temeljnim poslovanjem prodaje softvera koji kompanije potom instaliraju u svoja računala, u kompaniji ga smatraju ključnim za rast. Jedan od dvojice izvršnih direktora Jim Hagemann Snabe ističe da je razvoj cloud i mobilnog računalstva "temeljna tranzicija" u računalnoj industriji i da SAP "očito igra vodeću ulogu" u prijelazu. Glavni financijski direktor Werner Brandt u priopćenju ističe da je tvrtka imala "vrlo snažnu izvedbu u trećem tromjesečju", unatoč promjenama valutnih tečajeva. Izdvajaju također "mješovito tržišno okruženje" u Europi, Bliskom istoku i Africi.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice poduprli su u ponedjeljak dobri poslovni rezultati kompanija, iako su ulagači na oprezu na početku tjedna u kojem će sa zakašnjenjem biti objavljen niz gospodarskih podataka iz Sjedinjenih Američkih Država. Londonski FTSE porastao je 0,07 posto na 6.626 bodova, frankfurtski DAX pao 0,17 posto na 8.850 bodova, dok je pariški CAC bio u minusu 0,37 posto i iznosio 4.270 bodova. Cijene dionica Philipsa poskočile su 6,5 posto nakon što je izvijestio o gotovo utrostručenoj neto dobiti u trećem tromjesečju. Ulagače su također ohrabrili rezultati AkzoNobela, koji su podigli cijene dionica te kemijske tvrtke za devet posto. Njemački SAP dobio je na vrijednosti 5,3 posto nakon što je zadržao prognozu za cijelu godinu, unatoč valutnim rizicima. Prva poslovna izvješća europskih kompanija za treće tromjesečje prilično su pozitivna, uz dobit u prosjeku 3,3 posto veću od prognozirane, pokazuju podaci Thomson Reuters StarMinea. Trgovci ističu da će tržišta vjerojatno biti nervozna uoči objave niza američkih gospodarskih podataka, uključujući današnji o prodaji kuća i sutrašnji o zaposlenosti u rujnu.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle, zahvaljujući rekordnom dosegu S&P 500 indeksa na Wall Streetu i uvjerenju ulagača da američka središnja banke neće ove godine smanjiti poticajne monetarne mjere. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,7 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Hong Kongu, Australiji i Šangaju porasle između 0,1 i 1,2 posto. Južnokorejski Kospi indeks blago je pao, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio na dobitku 0,2 posto, dosegnuvši najvišu razinu u pet mjeseci. Azijske ulagače ohrabrio je rekordni doseg S&P 500 indeksa na Wall Streetu u petak. Na tržištima vlada pozitivno raspoloženje još od prošle srijede kada je u Washingtonu dogovoreno privremeno financiranje države, čime je SAD izbjegao tehnički bankrot. Rast cijena dionica podržava i uvjerenje ulagača da će američka središnja banka Fed odgoditi odluku o smanjenju poticajnih monetarnih mjera do početka iduće godine jer je dvotjedna obustava rada državnih službi ostavila traga na najvećem svjetskom gospodarstvu.
NEW YORK - Nakon dogovora u Washingtonu, ulagači na Wall Streetu konačno više pažnje mogu posvetiti poslovnim rezultatima kompanija i makroekonomskim podacima, no kako je S&P 500 indeks dosegnuo rekordnu razinu, teško je za očekivati da bi mogao nastaviti znatnije rasti. Dow Jones indeks porastao je prošloga tjedna 1,1 posto, na 15.399 bodova, dok je S&P 500 skočio 2,4 posto, na 1.744 boda, a Nasdaq indeks 3,2 posto, na 3.914 bodova, najvišu razinu od 2000. godine. Prošloga je tjedna S&P 500 dosegnuo najvišu razinu u povijesti jer je u američkom Kongresu postignut dogovor o financiranju države do prvih mjeseci iduće godine, čime je izbjegnut tehnički bankrot SAD-a. Tržište podržava i uvjerenje ulagača da će američka središnja banka Fed odgoditi odluku o smanjenju poticajnih monetarnih mjera do početka iduće godine jer je dvotjedna obustava rada državnih službi ostavila traga na američkom gospodarstvu. No, upravo to što se očekuje usporavanje rasta gospodarstva u četvrtom tromjesečju ograničava mogućnost rasta cijena dionica.