LONDON - Po percepciji korupcije u gospodarstvu neslavna rekorderka u Europi je Slovenija, a u stopu ju slijedi Hrvatska, po čemu su znatno iznad europskog prosjeka, pokazalo je najnovije istraživanje tvrtke Ernst & Young. Na pitanje jesu li korupcija i mito uobičajena praksa u poslovanju, u Sloveniji je pozitivno odgovorilo čak 96 posto ispitanika. U stopu ju prati Hrvatska, gdje je 90 posto menadžera potvrdilo da je takva praksa uobičajena. Na pitanje je li mito uobičajena praksa za dobivanje poslovnog ugovora u konkretnom sektoru iz kojeg dolazi sudionik ankete, potvrdno je odgovorilo njih 40 posto. U Sloveniji je na isto pitanje pozitivan odgovor dalo njih 46 posto. Korupcija je najmanje raširena u Švicarskoj, gdje je tek 10 posto ispitanika ocijenilo da je mito i korupcija uobičajena praksa u gospodarstvu te zemlje. Europski prosjek je 39 posto. U istraživanju provedenom u razdoblju od studenoga do prosinca 2012. sudjelovalo je više od 3.000 članova uprava, nadzornih odbora, direktora i suradnika iz ukupno 36 zemalja. Provedeno je 3.459 razgovora sa zaposlenicima velikih kompanija putem telefona, elektronskim putem ili osobno. Od svih zemalja koje su sudjelovale u tom istraživanju, 57 posto ispitanika priznalo je da je korupcija raširena praksa u njihovim državama, dok ih je svega 26 posto kazalo da je za ugovaranje posla potrebno dati mito.
Većina ispitanika priznala je da su pod većim pritiscima da ostvare dobre financijske rezultate u idućih 12 mjeseci. Najviše to osjećaju menadžeri u Irskoj, njih 80 posto, dok je Slovenija na devetom mjestu (67 posto), a Hrvatska je zauzela 14. mjesto, s obzirom da 64 posto menadžera osjeća navedene pritiske. U istraživanju je menadžerima postavljeno i pitanje prikazuju li kompanije nerijetko svoje financijske rezultate boljima nego što u stvarnosti jesu. I u toj kategoriji Slovenija je zauzela visoko drugo mjesto sa 66 posto, dok se Hrvatska sa 58 posto svrstala na peto mjesto.
BRUXELLES - Od samog početka dužničke krize, čelnici sjevernih europskih država ističu da neće dopustiti da njihovi porezni obveznici plaćaju za tuđe pogreške. No, unatoč troipolgodišnjoj dužničkoj i bankovnoj krizi i programima spašavanja vrijednima više od 400 milijarda eura, porezni obveznici sa sjevera eurozone nisu zapravo izgubili ništa, piše Reuters. Štoviše, vlade u Njemačkoj, Finskoj, Austriji, Nizozemskoj i Francuskoj uštedjele su milijarde eura zahvaljujući velikom sniženju njihovih troškova zaduživanja na financijskim tržištima. Ipak, to nije spriječilo da se uvriježi stajalište da vrijedni ljudi sa sjevera Europe riskiraju svoj novac za spašavanje rastrošnih, lijenih južnjaka, što ugrožava europsko jedinstvo. Istina je zapravo da njemački porezni obveznici, kao i oni u Finskoj, Nizozemskoj i drugdje, uopće nisu u goroj situaciji nego su, baš naprotiv, njihova ministarstva financija uspjela zaraditi. Klaus Regling, Nijemac na čelu stalnog kriznog fonda EU-a, Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), često citira dvije studije koje pokazuju da je Berlin zahvaljujući krizi ostvario značajne uštede. Njemački osiguravajući div Allianz izračunao je da je Berlin uštedio 10,2 milijarda eura od 2010. do 2012. zbog nižih troškova zaduživanja, jer su kamate na njemačke desetogodišnje obveznice pale s 3,39 na 1,18 posto. Druga studija s kielskog Instituta za svjetsko gospodarstvo (IfW), sugerira da je njemački savezni proračun uštedio 8,6 milijarda eura 2011. zahvaljujući niskim kamatnim stopama Europske središnje banke (ECB) i povećanom povjerenju investitora koji su ulagali novac u Njemačku smatrajući je sigurnim utočištem u krizi. Taj iznos porastao je na 9,6 milijarda eura 2012., a ove se godine očekuje ušteda od još dvije milijarde eura, po podacima IfW-a. "Sjeverne europske države ostvaruju značajan profit na tim operacijama, a te izravne i neizravne koristi ne raspodjeljuju", rekao je visoki dužnosnik u Bruxellesu.
BRUXELLES - Čelnici europskih institucija dogovorili su se da će se pregovori o Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) voditi istodobno s pregovorima o rebalansu proračuna za ovu godinu, oko kojeg se vodi bitka između zemalja članica i Europskog parlamenta (EP). Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, predsjednik EP-a Martin Schulz i irski premijer Enda Kenny, čija zemlja predsjedava Vijećem EU-a sastali su se u ponedeljak navečer i uspjeli postići dogovor koji otvara put da se okončaju važni pregovori o proračunu, koji su već neko vrijeme u potpunom zastoju. EP nije pristajao pregovarati o VFO-u dok zemlje članice ne odobre rebalans proračuna za ovu godinu u iznosu od 11,2 milijarde eura kako bi se platili zaostali računi koji proizlaze iz ranije preuzetih obveza. Proračun za ovu godinu izglasan je u prosincu prošle godine u visini od 133 milijarde. Prihvati li se prijedlog EK da ga se poveća za 11,2 milijarde eura, to bi predstavljalo povećanje od 8,4 posto i to bi bio dosad najveći godišnji proračun u povijesti. Iznos od 11,2 milijarde najveći je mogući iznos koji je EK mogla predložiti bez mijenjanja sedmogodišnjeg proračunskog okvira za razdoblje 2007.-2013. Za promjenu sedmogodišnjeg proračunskog okvira potrebna je suglasnost svih članica, što je nemoguća misija u ovim okolnostima. Tolikom povećanju proračuna usprotivilo se nekoliko zemalja - Njemačka, Nizozemska, Velika Britanija, Austrija, Finska, Danska i Švedska. Irsko je predsjedništvo u ponedjeljak predložilo da se prva tranša u iznosu od 7,3 milijarde eura stavi na glasovanje Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) već sljedeći tjedan 14. svibnja, a da će se o drugoj tranši u iznosu od 3,9 milijardi eura, koliko nedostaje do 11,2 milijarde nastojati do jeseni postići dogovor sa zemljama članicama. Ako taj prijedlog ne dobije kvalificiranu većinu u Vijeću, Parlament prijeti da će zamrznuti pregovore o VFO-u.
AMSTERDAM/BERLIN- Da bi europska bankarska unija bila uspješna sve zemlje članice moraju postići sporazum o tome, izjavila je danas izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde. „Svi igrači za stolom moraju biti uključeni“, rekla je Lagarde pred studentima na Amsterdamskom sveučilištu, upitana za komentar njemačkih zabrinutosti oko bankarske unije. Bankarska unija jedan je od ključnih projekata za poboljšanje gospodarstva eurozone, a smatra se da bi pomogla uklanjanju mnogih problema koji sada koče protok kredita potrebnih za financiranje gospodarskog oporavka eurozone. Njemačka je dosad oklijevala u vezi s uspostavom bankarske unije, no danas je njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble signalizirao da će ublažiti svoj stav o tome. Schaeuble je kazao da bi eurozona trebala raditi na uspostavi bankarske unije na temelju trenutno važećih propisa, bez čekanja kontroverzne reforme Lisabonskog sporazuma. No, danas je na Berlinskom sveučilištu, među ostalim i pred svojim francuskim kolegom Pierreom Moscovicijem, Schaeuble govorio mnogo pomirljivijim tonom, nazvavši bankarsku uniju 'prioritetnim projektom' te obećao da će se s njezinom uspostavom brzo nastaviti. Dodao je da Europa treba institucionalne promjene u srednjem roku, no one bi trebale pričekati dok se ne riješe tekući problemi.
PARIZ - Neprijavljena gospodarska aktivnost, odnosno 'siva ekonomija' smanjena je prošle godine u Europi s 19,3 na 19,0 posto bruto domaćeg proizvoda, navodi se u studiji kartičarske kuće Visa. Zahvaljujući poboljšanom gospodarskom okruženju i primjeni mjera za suzbijanje prijevara, razina 'sive ekonomije' mogla bi ove godine biti najmanja u posljednjem desetljeću, odnosno pasti na 18,5 posto ukupnog BDP-a Europske unije, Norveške, Švicarske, Turske i Hrvatske, navodi se u studiji Vise. Ističe se i to da rad na crno i neprijavljene transakcije dosežu 2.175 milijardi eura, pri čemu je najviše neprijavljenih plaćanja i radnika u građevinskom i trgovačkom sektoru. U studiji se, također, zaključuje da je 'siva ekonomija' češća pojava u istočnoj i srednjoj Europi, gdje u Bugarskoj, Hrvatskoj, Estoniji i Litvi doseže gotovo 30 posto BDP-a.
WASHINGTON - Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio je u ponedjeljak 51 milijun dolara pomoći za Bosnu i Hercegovinu, nakon što je ta svjetska financijska organizacija utvrdila da BiH drži svoje financije pod kontrolom. Jedan od glavnih uvjeta za dobivanje nove tranše u iznosu od oko 80 milijuna konvertibilnih maraka bilo je donošenje zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja u entitetu Federacije BiH. Bez dodatne pomoći MMF-a, BiH bi bila suočena s većim deficitom i troškovima zaduživanja. "Zdrava politika u financijskom sektoru ublažava rizike", izjavila je zamjenica direktora MMF-a Nemat Shafik. "Program koji podržava MMF nastavlja pružati spas." MMF i Svjetska banka su priopćile kako ove godine očekuju u BiH rast od 0,5 posto.
LJUBLJANA - Njemačkih investicija u Sloveniji bilo bi više da postupci dobivanja zemljišta i nekretnina ne traju predugo, iznijela je u razgovoru za ljubljanski dnevni list "Dnevnik" od utorka predsjednica mješovite slovensko-njemačke gospodarske komore Gertrud Rantzen. "U Sloveniji sve predugo traje. Neke njemačke tvrtke su nam se žalile da u vremenu koje bi u Sloveniji potrošili za dobivanje dozvola, u Poljskoj mogu već napraviti tvornicu i početi prodavati", rekla je Rantzen, koja mješovitu komoru vodi već desetak godina. "Najveći problem su nekretnine i građevinska zemljišta", istakla je. Iskusna njemačka menadžerica, koja poznaje prilike u Sloveniji, kazala je da to mora biti glavni izazov za novu vladu koja želi privući investitore, no da su potrebne i promjene na području porezne politike i radnog zakonodavstva, ali i promjena klime kad je riječ o stranim investicijama uopće. Rantzen je rekla da ne razumije predodžbe po kojima strani investitor dolazi da bi preuzeo i uništio neku tvrtku, a radnike ostavio na cesti. S lanjskom međusobnom razmjenom od 8,5 milijardi eura Njemačka je najveći slovenski gospodarski partner, ali je po ulaganjima tek na četvrtom mjestu, iza Austrije, Italije i Francuske. Od ukupno oko 12 milijardi eura neposrednih stranih investicija u Sloveniji 1,4 milijarde dolazi iz Njemačke, najviše u industriji koja radi dijelove za automobilsku industriju. Kao neke od glavnih problema u slovenskom gospodarstvu Rantzen je spomenula premalu fokusiranost na inovacije i konkurentnost te velik udjel državne imovine kao i slovenski "poslovni model" s velikom međusobnom "prepletenošću" poduzeća.
PARIZ - Societe Generale, druga po veličini francuska banka, objavila je danas da planira zatvoriti 550 radnih mjesta u svom pariškom sjedištu u sklopu dodatnog smanjenja troškova uslijed krize u europskim gospodarstvima. "Trenutno smo u pregovorima sa sindikatima u Francuskoj o planu smanjenja broja zaposlenih. Ukupan učinak tog prvog koraka bit će 550 radnih mjesta", kazao je zamjenik izvršnog direktora Severin Cabannes u intervjuu za televiziju Bloomberg. Societe Generale u veljači je započela s planovima reorganizacije glavnih poslovnih dijelova u tri cjeline, a sada želi dodatno smanjiti troškove na domaćem tržištu, nakon što je prošle godine ukinula otprilike 1.600 radnih mjesta u odjelima korporativnog i investicijskog bankarstva diljem svijeta. Banka planira do 2015. uštedjeti dodatnih 900 milijuna eura, povrh u 2012. ušteđenih 550 milijuna eura, čime bi ukupne rashode u tom razdoblju snizila za 1,45 milijardu eura. Svoje aktivnosti u Francuskoj Societe Generale "racionalizira" u odjelima poslovanja s građanima, te u korporativnom i investicijskom bankarstvu, rekao je Cabannes.
LONDON - Cijena barela sirove nafte u Londonu blago je u utorak oslabila jer su se smanjile premije rizika nakon smirivanja situacije na relaciji Sirija-Izrael. Cijena barela sirove nafte na londonskom tržištu pala je za 34 centi na 105,12 dolara, dok je na američkom tržištu bila u minusu 46 centi i iznosila 95,7 dolara. Nakon izraelskog zračnog napada na Siriju u nedjelju, ojačao je strah od mogućeg poremećaja u opskrbi naftom s Bliskog istoka, zbog čega su početkom tjedna cijene nafte dosegnule najvišu razinu u gotovo mjesec dana. No, analitičari procjenjuju da bi cijene sirove nafte mogle ojačati temeljem obnovljenog optimizma vezanog za zdravlje globalnog gospodarstva, koji se dijelom može zahvaliti i poticajnim monetarnim mjerama središnjih banaka. Pozornost investitora sada je usmjerena na Kinu, drugo po veličini svjetsko gospodarstvo, i objavu preliminarnih podataka o međunarodnoj trgovini za travanj. OPEC je u međuvremenu objavio na svojoj internetskoj stranici da je cijena referentne košarice njegove nafte u ponedjeljak iznosila 102,61 dolara, što znači da je bila 1,14 dolara viša nego na kraju prošlog tjedna u petak.
TOKIO - Na azijskim se burzama jutros trguje oprezno zbog slabih gospodarskih podataka iz Kine i eurozone, no u Tokiju su cijene dionica snažno skočile, dosegnuvši najvišu razinu u gotovo pet godina. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u plusu više od 3 posto, probivši se, po prvi puta od lipnja 2008. godine, iznad psihološki važne granice od 14.000 bodova. U Šangaju, Singapuru i Hong Kongu burzovni su indeksi porasli do 0,2 posto, dok su u Australiji i Južnoj Koreji cijene dionica blago pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 0,1 posto, nakon što je jučer dosegnuo najvišu razinu u dva i pol mjeseca. Snažan skok japanskog Nikkei indeksa zahvaljuje se nastojanju tamošnjih ulagača da nadoknade zaostatke za ostalim tržištima jer se u Japanu nekoliko dana nije radilo, dok su druge burze u tom razdoblju snažno porasle, nakon dobrih gospodarskih vijesti iz SAD-a. No, na drugim se azijskim burzama jutros trguje oprezno jer su ulagače zabrinuli jučer objavljeni podaci koji ukazuju na usporavanje rasta kineskog gospodarstva i produbljivanje recesije u eurozoni.
NEW YORK - Na Wall Streetu je u ponedjeljak S&P 500 indeks dosegnuo novu najvišu razinu u povijesti, ponajviše zahvaljujući rastu cijena dionica banaka i Applea. S&P 500 ojačao je 0,19 posto, na 1.617 bodova, novu rekordnu razinu, a Nasdaq indeks 0,42 posto, na 3.392 boda. Dow Jones oslabio je, pak, 5 bodova, ili 0,03 posto, na 14.968 bodova. Rast S&P 500 i Nasdaq indeksa zahvaljuje se usponu cijene dionice Applea za 2,4 posto, nakon što su analitičari Barclaysa povećali ciljanu cijenu dionice tog tehnološkog diva. Najveća je, pak, dobitnica jučer bila dionica MBIA, sa skokom cijene za 45 posto, jer su taj osiguravatelj obveznica i Bank of America postigli nagodbu u sudskom procesu koji traje još od financijske krize. Bank of America platit će MBIA-u u gotovini 1,6 milijardi dolara, što bi tog osiguravatelja obveznica moglo spasiti od likvidacije. Cijena dionice Bank of America porasla je više od 5 posto, dok je S&P indeks financijskog sektora ojačao 1 posto. Od početka godine S&P 500 skočio je oko 13,5 posto, ponajviše zahvaljujući labavoj monetarnoj politici najvećih središnjih banaka u svijetu, od američkog Feda do japanske i europske središnje banke. Na Wall Streetu, NYSE MKT-u i Nasdaqu vlasnika su jučer zamijenile samo 5,3 milijarde dionica, dok prosječan dnevni obujam u ovoj godini iznosi 6,4 milijarde.