PARIZ - Sjedinjene Države i Japan predvode oporavak razvijenih gospodarstava, dok oporavak u tvrdoglavo krhkoj eurozoni zahtijeva smanjenje kamatnih stopa, upozorila je u četvrtak Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Prognoze za skupinu sedam najvećih gospodarstva G7 napokon su poboljšane, iako je još uvijek prerano da vlade i središnje banke ukinu izvanredne mjere za podupiranje gospodarskog rasta, upozoravaju iz OECD-a. Prema njihovim prognozama, ta će gospodarstva u prvom ovogodišnjem tromjesečju u prosjeku porasti 2,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani, nakon što su se u prethodnom tromjesečju smanjila za 0,5 posto. U drugom tromjesečju rast bi trebao usporiti na 1,8 posto. Najveće svjetsko gospodarstvo, SAD, predvodi skupinu, s procijenjenim rastom u prvom tromjesečju od 3,5 posto, a u drugom bi rast usporio na dva posto. Prognoze za najveća gospodarstva eurozone pokazuju pak velike razlike, pa bi najveće gospodarstvo, ono njemačko, trebalo porasti za 2,3 posto, s ubrzanjem u drugom tromjesečju na 2,6 posto. Francuska bi trebala izaći iz recesije tek u drugom tromjesečju, dok se u slučaju Italije ne nazire svjetlo na kraju tunela do polovine ove godine.
RIM - Pad talijanskog gospodarstva ove bi godine mogao biti i veći od 1,3 posto koliko trenutno procjenjuju u vladi, upozorio je čelnik tamošnjeg statističkog ureda ISTAT-a Enrico Giovannini. Vlada na odlasku na čelu s premijerom Marijem Montijem nedavno je snizila prognoze za talijansko gospodarstvo i sada očekuje pad BDP-a od 1,3 posto u 2013., nasuprot prvotno prognoziranom padu od svega 0,2 posto. Čak je i ta nova prognoza po čelniku ISTAT-a možda suviše optimistična, prenosi Reuters. Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) izlazak Italije iz recesije također predviđa za kraj ove godine ili početak iduće, potvrdio je zamjenik glavnog tajnika OECD-a Pier Carlo Padoan u razgovoru za Ansu. Talijanski BDP u prvom će se tromjesečju smanjiti za procijenjenih 1,6 posto i za dodatnih jedan posto u drugom tromjesečju, prognozira OECD. Italija, i dalje bez vlade nakon što izbori u veljači nisu donijeli jasnu većinu nijednoj stranci, bilježi pad gospodarske aktivnosti već šest tromjesečja zaredom, od sredine 2011.
NIKOZIJA - Štediše iz drugih zemalja eurozone povukli su u veljači 18 posto novca koji su držali na Cipru, bježeći od prvih naznaka nevolja u prenapuhanom financijskom sektoru te otočne zemlje. Podaci središnje ciparske banke objavljeni u četvrtak pokazali su da su depoziti iz drugih zemalja eurozone u veljači pali za 860 milijuna eura, na 3,9 milijardi eura, što znači da je upravo ta kategorija najbrže napustila uzdrmanu zemlju. Depoziti iz zemalja koje nisu članice eurozone zapravo su porasli, i to za manje od jedan posto, na 21 milijardu eura, dok su depoziti samih Ciprana pali manje od jedan posto, na 42,6 milijardi eura. Ukupno su depoziti smanjeni za gotovo milijardu eura, na 67,5 milijarde eura. Odvojeni podaci Europske središnje banke (ECB), koja se pri izračunu koristi drugim metodama, pokazali su pad depozita u veljači za 100 milijuna eura, na 72 milijarde eura.
NIKOZIJA - Potaknute gnjevom javnosti zbog gospodarske "tragedije", ciparske vlasti uvele su kontrolu novčanih transfera, a ciparski je predsjednik zatražio pokretanje istrage o tome kako su ciparske banke završile na koljenima. Ciparski parlamentarci zatražili su od središnje banke popis imena ljudi koji su povukli novac s Cipra tik prije nego što je naloženo prvo oporezivanje štednje 16. ožujka, kada su banke zatvorene. Kabinet se trebao sastati u srijedu kako bi imenovao istražitelja ili povjerenstvo za istragu kolapsa ciparskog bankovnog sustava, kako je naložio predsjednik države Nicos Anastasiades. No budući da su vlasti pripremale otvaranje banaka u četvrtak nakon što su zbog straha od bijega kapitala bile zatvorene 12 dana, vlada je sastanak odgodila za jedan dan. Cipar je u ponedjeljak s EU-om i MMF-om dogovorio paket sanacijskih zajmova od 10 milijarda eura kojim je izbjegao kolaps svog bankarskog sustava i stečaj, ali zauzvrat mora drastično smanjiti svoj pretjerano velik bankarski sektor, smanjiti proračun, provesti strukturne reforme i privatizaciju državne imovine.
LJUBLJANA - U ponedjeljak će započeti pokusni rad hidrelektrane (HE) Krško, četvrte u lancu od 6 protočnih hidroelektrana u slovenskom toku rijeke Save prema granici s Hrvatskom, objavio je u četvrtak investitor, državna tvrtka HESS koja vodi projekt. HE Krško, čija je gradnja započela 2007. godine, stajala je oko 100 milijuna eura i ima maksimalnu snagu 42 megavata. Riječ je o najvećem ulaganju u hidroenergetiku u Sloveniji zadnjih desetak godina, koje će doprinijeti i boljoj regulaciji Save i zaštiti od poplava. U HESS-u planiraju da će u rujnu ili listopadu ove godine započeti radovi na gradnji brane za HE Brežice te izrada urbanističkih planova za HEu Mokrice, kako bi se završetak svih hidroelektrana u dijelu Save prema hrvatskoj granici dovršio do 2018. godine, kako je i bilo planirano.
SUBOTICA - Razvojnu banku Vojvodine (RBV), čiji je većinski vlasnik vojvođanska vlada, preuzet će srbijanska Poštanska štedionica, što se u vojvođanskim političkim krugovima tumači kao još jedan nasrtaj na autonomiju pokrajine, prenose u četvrtak vojvođanski mediji. Do preuzimanja i gašenja RBV-a dolazi samo nekoliko dana poslije privođenja čelnih ljudi ove banke, koje Tužiteljstvo za organizirani kriminal sumnjiči da su Banku oštetili za milijunske iznose, odobravajući na nezakonit način kredite. "Zahtjevi za ostavkama članova vlade Vojvodine, koji su uslijedili odmah nakon privođenja čelnika RBV-a, uvjeravaju nas da je u pitanju politički obračun s legitimno izabranom većinom u Skupštini AP Vojvodine i vladi Vojvodine", priopćio je tim povodom pokrajinski tajnik za gospodarstvo i predsjednik pokrajinskog odbora Demokratske stranke (DS) Miroslav Vasin. On dodaje da će vojvođanska vlada s pažnjom pratiti epilog slučaja kako bi se ustanovilo je li RBV imala isti tretman kao i ostale banke u državnom vlasništvu, ili su određene razine vlasti činile sve da bi ona bila kompromitirana i uništena.
STOCKHOLM/MOSKVA - Nordijski mobilni operater Tele2 odlučio je prodati svoj ruski ogranak ruskoj državnoj banci VTB za ukupno 3,5 milijardi dolara nakon što Tele2 Russia nije uspio ishoditi licencu za razvoj mobilne mreže četvrte generacije. Banka VTB platit će za dionice Tele2 Russia 2,4 milijarde dolara u gotovini i preuzeti neto dug od 1,15 milijardi dolara, priopćio je u srijedu Tele2 čije su dionice izlistane u kotaciji burze u Stockholmu. Tele2 Russia ima, prema podacima na internetskoj stranici krovne grupe, gotovo 23 milijuna pretplatnika, a odluka o njegovoj prodaji donesena je nakon što na aukciji u srpnju prošle godine nije dobio licencu za razvoj mobilne mreže četvrte generacije. Licencu su dobile četiri velike ruske kompanije VimpelCom, Mobile TeleSystems, Rostelecom i MegaFon. "Tele2 usredotočit će se sada na ulaganja i iskorištavanje prilika koje otvara pojačani mobilni podatkovni promet na našim temeljnim tržištima - Švedskoj, Nizozemskoj, Norveškoj i Kazahstanu", kazao je u priopćenju Mats Granryd, predsjednik i izvršni direktor Tele2.
LONDON - Cijene barela nafte spustile su se u četvrtak na međunarodnim tržištima prema 109 dolara uoči uskršnjeg vikenda, pritisnute ekonomskim nevoljama u eurozoni i jačim dolarom. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte pala 49 centi, na 109,20 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni u odnosu na zatvaranje tržišta dan ranije, od 96,54 dolara. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) objavila je danas na svojoj internetskoj stranici da je cijena barela referentne košarice njezine nafte u srijedu iznosila 105,79 dolara te ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodni trgovinski dan.
LONDON/NEW YORK - Euro je ojačao u četvrtak prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima uoči uskršnjih praznika, nakon što je uglavnom mirno prošao prvi dan poslovanja ciparskih banaka uz nove mjere kontrole kapitala. Euro je u takvim okolnostim ojačao prema dolaru za 0,42 posto, na 1,2832 dolara. Time je odskočio s najniže razine u četiri mjeseca od 1,2750 dolara, na koju se spustio dan ranije. Na neznatnom dobitku jedinstvena je valuta bila prema jenu i njome se trgovalo po 120,76 jena. Dolar je pak prema jenu oslabio 0,2 posto, na 94,21 jen. Euro je uz postojeće cijene na putu da zaključi tromjesečje na gubitku prema dolaru od oko tri posto, što bi bio prvi tromjesečni gubitak od drugog tromjesečja 2012. Brige oko Cipra, nastavljena politička neizvjesnost u Italiji i slabi gospodarski izgledi za eurozonu i dalje će nastaviti pritiskati euro, napominju analitičari. Pritiske na euro ovih su dana uz Cipar generirale i vijesti o rastu troškova talijanskog zaduživanja u uvjetima nastavljenih političkih neizvjesnosti u Italiji.