BRUXELLES - Europska komisija objavila je u četvrtak da će pozorno pratiti kontrolu kapitala na Cipru neposredno nakon ponovnog otvaranja banaka na tom otoku, ističući da treba što prije obnoviti njegov slobodan protok "u interesu ciparskog gospodarstva i jedinstvenog tržišta EU-a u cjelini". "Komisija će zajedno sa ciparskim vlastima, drugim državama članicama, Europskom središnjom bankom (ECB) i Europskom agencijom za banke (EBA) pažljivo pratiti primjenu uvedenih restriktivnih mjesta kretanja kapitala", navodi se u priopćenju. "Komisija će u svako doba inzistirati da restriktivne mjere budu strogo proporcionalne legitimnim ciljevima sprečavanja neposredne opasnosti za financijsku stabilnost Cipra i strogo vremenski ograničene, odnosno da njihovo trajanje bude povezano s tom svrhom", poručeno je iz Bruxellesa. "Uvedene su restriktivne mjere po svemu sudeći potrebne u sadašnjim okolnostima, ali treba što prije ponovo omogućiti slobodno kretanje kapitala, u interesu ciparskog gospodarstva i jedinstvenog tržišta Europske unije u cjelini", dodaje se u priopćenju.
BRUXELLES - Predsjednik Odbora za proračun Europskog parlamenta Alain Lamassoure izrazio je nezadovoljstvo prijedlogom Europske komisije koja je zatražila dodatnih 11,2 milijardi eura za ovogodišnji proračun, tvrdeći da to neće biti dovoljno kako bi se pokrile preuzete obveze. "Prijedlog Komisije da se riješi samo dio od 16,2 milijarde eura nagomilanih dugova prijetnja je za solventnost EU-a. Ako taj prijedlog bude potvrđen postoji opasnost da EU ostane bez sredstava prije kraja 2013. godine. To je zabranjeno prema europskim ugovorima i Parlament neće prihvatiti deficit", izjavio je Lamassoure reagirajući na prijedlog Europske komisije da se za ovogodišnji proračun osigura dodatnih 11,2 milijarde eura. "U vrijeme kada se vjerodostojnost EU-a dovodi u pitanje, pokušaji da se dogovori sedmogodišnji proračun dok nismo u stanju platiti dospjele dugove neće povećati povjerenje u nas", nastavlja Lamassoure. Proračun za ovu godinu izglasan je u prosincu u visini od 133 milijarde. Prihvati li se prijedlog Komisije to bi predstavljalo povećanje od 8,4 posto i to bi bio dosad najveći godišnji proračun u povijesti.
BERLIN/ZAGREB - Njemačka nezaposlenost očekivano se smanjila u ožujku poduprta sezonski uvjetovanim pojačanim zapošljavanjem, ali ipak slabije nego što je uobičajeno za ovo doba godine, objavila je Savezna agencija za rad (BAA). Ukupni je broj nezaposlenih u Njemačkoj smanjen u ovom mjesecu za 58 tisuća u odnosu na veljaču i bez posla je bilo 3,098 milijuna Nijemaca. Time se odgovarajuća stopa nezaposlenosti spustila na 7,3 posto, sa 7,4 posto koliko je iznosila u veljači. Ako se uzmu u obzir sezonski uvjetovani faktori, broj nezaposlenih uvećan je za 13 tisuća, na 2,935 milijuna. Odgovarajuća je stopa nezaposlenosti ostala nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec i iznosila je 6,9 posto. "Tržište rada i dalje je u osnovi u dobrom stanju i solidno se razvija", konstatirala je agencija u priopćenju. "Zahvaljujući prvim znakovima proljetne živosti nezaposlenost i podzaposlenost smanjili su se u ožujku, iako slabije nego što je uobičajeno za ovo doba godine, čime je došlo do povećanja sezonski prilagođenog broja nezaposlenih", dodaje se u priopćenju.
BERLIN - Promet od trgovine na malo u Njemačkoj u veljači je blago uvećan nakon izrazitijeg povećanja u mjesecu ranije, pokazali su u četvrtak najnoviji podaci njemačkog statističkog ureda. Promet od trgovine na malo u veljači je tako porastao 0,4 posto u odnosu na mjesec ranije, pokazali su cjenovno, sezonski i kalendarski usklađeni podaci Destatisa. Time je rast na mjesečnoj razini znatno usporio, s obzirom da je u siječnju poskočio čak tri posto prema mjesecu ranije, pokazuju podaci statističkog ureda. U usporedbi s veljačom 2012., promet u trgovini na malo u najvećem gospodarstvu eurozone smanjen je pak za 2,2 posto, što se pripisuje jednom radnom danu manje u veljači u usporedbi s godinom ranije. Statistički ured ujedno ističe promjenjivost mjesečnih podataka koji nerijetko nalažu korekciju. Ako se promotre prva dva ovogodišnja mjeseca zajedno, kako bi se djelomično ublažila njihova promjenjivost, promet od trgovine na malo uvećan je za 0,2 posto, izračunali su u Destatisu.
MOSKVA - Agencija Standard & Poor's podigla je rejting Turske za jednu razinu, na "BB+", obrazlažući taj potez povećanim izvozom koji je podupro javne financije. Novi je turski rejting samo jednu razinu ispod investicijskog razreda a "odražava naše mišljenje o postojanom i održivom smanjenju još uvijek značajnih turskih potreba za neto vanjskim financiranjem, te o povećanju izvoza, u okruženju blagog usporavanja domaće potražnje", priopćili su u srijedu iz Standard & Poor'sa. Turska je smanjila deficit na tekućem računu bilance plaćanja s 10 na šest posto BDP-a, a gospodarski rast stabilizirao se na održivijoj razini, napominju u agenciji. Rejting je poboljšan i zahvaljujući napretku Ankare u rješavanju kurdskog pitanja, za koji u agenciji očekuju da će biti "trajniji nego što je bio slučaj s dosadašnjim naporima". Poboljšani odnosi s velikom kurdskom manjinom pomogli bi smanjiti potrošnju na sigurnost i potaknuli bi prekograničnu trgovinu, ističu.
Rizični pak faktori u predstojećem razdoblju uključuju lokalne i predsjedničke izbore u 2014. i parlamentarne izbore u 2015., te moguće slabljenje proračunske ravnoteže.
MOSKVA - Najveća ruska banka Sberbank u četvrtak je objavila da je u 2012. godini njezina neto dobit uvećana za 10 posto u usporedbi s godinom ranije, što najvećim dijelom pripisuju rastu kreditnih plasmana i kamatnih prihoda. Neto dobit u 2012. iznosila je tako 347,9 milijardi rubalja (11,2 milijarde američkih dolara), pokazuju rezultati poslovanja ruske banke u prošloj godini. Sberbank, zaslužan za trećinu ukupnih zajmovodavnih aktivnosti u Rusiji, objavio je i da mu je ukupan kreditni portfelj u prošloj godini porastao za 32 posto, za što su, napominju, djelomično zaslužne akvizicije turske DenizBank i Sberbank Europe AG. Korporativni krediti lani su uvećani za 31,6 posto, dok je kreditiranje građana poskočilo za 57,1 posto, nakon što se uzmu u obzir podaci vezani uz navedene akvizicije. Ako se izuzme utjecaj tih sporazuma, korporativni krediti Sberbanka uvećani su za 16,1 posto, a krediti stanovništvu za 43,2 posto. Visoka stopa rasta kreditiranja navela je najveću rusku banku da rezervira 21,5 milijardi rubalja za pokriće potencijalnih loših zajmova. U 2012. udio loših kredita u njezinim ukupnim kreditima zadržao se na 3,2 posto.
PARIZ - Dioničari europskog zrakoplovnog koncerna EADS odobrili su reforme koje će ublažiti utjecaj europskih vlada na poslovanje koncerna i omogućiti mu da nesputano slijedi svoje ambicije na globalnom planu. Na izvanrednoj skupštini održanoj u srijedu u Amsterdamu dioničari su većinom glasova usvojili 15 amandmana kojima se značajno smanjuje kontrola država nad moćnom zrakoplovnom grupom. U prvom je planu tih izmjena razvrgavanje kompliciranog pakta dioničara koji je državama-osnivačima EADS-a Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj jamčio pravo veta na strateške odluke i pravo imenovanja članova uprave. Njemačka je u listopadu iskoristila to pravo kako bi blokirala plan o spajanju EADS-a, registriranog u Nizozemskoj, s britanskim proizvođačem vojne opreme BAE Systems, čime bi se bio stvorio globalni obrambeni i zrakoplovni div i konkurent američkom Boeingu. Amandmani također omogućuju njemačkom proizvođaču automobila Daimleru i francuskom medijskom konglomeratu Lagardereu, također EADS-ovim dioničarima, prodaju udjela, uz povećanje obujma EADS-ovih dionica kojima se može slobodno trgovati na buzri iznad 70 posto, s prosinačkih nešto manje od 50 posto. Njemačka i francuska kompanija već dugo žele napustiti EADS.
BUDIMPEŠTA - Mađarska naftna kompanija Mol potpisala je ugovor o viševalutnom revolving kreditnom aranžmanu, vrijednom 480 milijuna dolara. U priopćenju koje je sinoć dostavio Budimpeštanskoj burzi, MOL je naveo da je ta kreditna linija dogovorena s Erste grupom Austrija, belgijskom KBC bankom i američkom Citibankom. Kreditni aranžman je dogovoren na tri godine i može se produljiti, priopćio je MOL, bez navođenja drugih pojedinosti.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice porasle su u četvrtak nakon što su ponovno otvorene banke na Cipru bez naznaka većih navala na šaltere, iako ulagače i dalje zabrinjavaju velike razlike u eurozoni. Londonski FTSE porastao je 0,82 posto na 6.440 bodova, frankfurtski DAX za 0,54 posto na 7.831 bod, dok je pariški CAC bio u plusu 0,57 posto i iznosio 3.733 boda. Nervoza zbog Cipra, koji je bio prisiljen oporezovati bankovnu štednju kako bi dobio međunarodnu pomoć u iznosu 10 milijardi eura, zaustavila je rast europskih tržišta dionica. Ciparske banke u 11 su sati po srednjoeuropskom vremenu ponovo otvorile svoja vrata, i to bez većih gužvi i navala na šaltere. Problemi na Cipru ponovno su otvorili pitanje stupnja integracije eurozone, s obzirom na veliki jaz između južnih članica poput Grčke, Cipra, Španjolske i Italije, koje teško pogađa dužnička kriza, i zemalja u srcu zone primjene jedinstvene europske valute, poput Njemačke i Francuske, koje su u puno boljoj poziciji. Razlika se očitovala i u kretanju burzovnih indeksa pa su za razliku od onih u Francuskoj i Njemačkoj oni u Španjolskoj i Italiji pali, i to španjolski IBEX za tri a talijanski FTSE MIB za pet posto prije podneva.
NEW YORK - U srijedu su na Wall Streetu burzovni indeksi ostali gotovo nepromijenjeni jer su ulagači oprezni zbog mogućeg masovnog odljeva kapitala s Cipra i posljedica toga na bankarske sustave drugih članica eurozone. Dow Jones oslabio je 0,23 posto, na 14.526 bodova, a S&P 500 indeks 0,06 posto, na 1.562 boda. Nasdaq indeks ojačao je, pak, 0,12 posto, na 3.256 bodova. Pod najvećim je pritiskom bio bankarski sektor. KBW indeks tog sektora skliznuo je 0,6 posto jer se ulagači plaše odljeva novca iz ciparskih banaka. Dok su se dogovarali uvjeti međunarodne pomoći Cipru od 10 milijardi eura, u sklopu kojih će se oporezivati štedni ulozi iznad 100.000 eura, tamošnje su banke bile zatvorene, a s poslovanjem će ponovno započeti u četvrtak. Kako bi se spriječio masovni odljev kapitala, ciparsko ministarstvo financija izdalo je jučer uredbu o strogom ograničavanju kretanja kapitala. Ulagači se plaše i da će štediše iz drugih članica eurozone početi povlačiti novac iz banaka, u strahu da će se model spašavanja Cipra primjenjivati i u drugim zemljama tog bloka.
TOKIO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale zbog restrikcija u kineskom financijskom sektoru, dok je tečaj eura pod pritiskom zbog slabosti gospodarstva eurozone i strahovanja od odljeva novca iz ciparskih banaka. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 6,30 sati bio u minusu oko 1,5 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Australiji, Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju pale između 0,1 i 2,6 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 6,30 sati u minusu 0,6 posto. Cijene dionica u Šangaju oštro su pale nakon što su kineske vlasti naložile bankama da pojačaju kontrolu nad njihovim uslugama upravljanja imovinom i povećaju transparentnost tog dijela poslovanja. Na taj su se potez kineske vlasti odlučile jer nekoliko banaka ne može isplatiti sve dospjele obveze ulagačima u različite financijske instrumente, pa se novim mjerama pokušavaju smanjiti rizici po cijeli financijski sektor. Ulagače brine i ciparska kriza, gdje danas banke ponovo počinju s radom, a kako bi se spriječio odljev novca, ministarstvo financija izdalo je jučer uredbu o strogom ograničavanju kretanja kapitala.