BRUXELLES - Jamstva za depozite u Europskoj uniji štite samo od potpunog sloma banke, a ne i od fiskalnih mjera o kojima odlučuju parlamenti, podsjetila je u utorak Europska komisija braneći odluku o jednokratnom oporezivanju bankovnih depozita na Cipru. Zahtjev eurozone od proteklog vikenda da Cipar jednokratno oporezuje bankovne depozite u sklopu hitnog paketa pomoći izazvao je buru u malenoj otočnoj državi i potaknuo mnoge Europljane da Bruxellesu spočitnu da ne poštuje vlastite propise. Naime, europski zakoni predviđaju jamstva za depozite do 100 tisuća eura po klijentu po banci. Glasnogovornik Komisije Simon O'Connor podsjeća da se ta jamstva aktiviraju isključivo "u slučaju propasti banke". "Ovo nije takva situacija, već jednokratno oporezivanje koje će se primijeniti kao fiskalna mjera, na sve bankovne račune na Cipru", rekao je na redovitom brifingu u Bruxellesu. "To je razlika koju moramo istaknuti", rekao je O'Connor.
LONDON - Italija razmatra bitno povećanje državnog duga kako bi dala poticaj recesijom pogođenom privatnom sektoru nakon što je postigla dogovor s Europskom komisijom o ublažavanju svojih fiskalnih ciljeva, prenosi Financial Times. Dogovor postignut u ponedjeljak daje Italiji zeleno svjetlo da poveća dug kako bi javna uprava mogla otplatiti desetke milijarda eura koje duguje privatnom sektoru, a da zbog toga Italija ne bude kažnjena zbog kršenja europskih fiskalnih pravila. Potpredsjednik Europske komisije za industriju i poduzetništvo Antonio Tajani rekao je da je Bruxelles tako postupio zbog sve većeg otpora politici štednje u Europi. Istaknuo je da je odluka da se Italiji da više prostora u pogledu duga i deficita "jasna promjena smjera za Europu, znak da se ne fokusiramo samo na štednju nego i da nastojimo stvoriti uvjete za jačanje rasta, da smo fleksibilni". To ne znači da će imati otvorene ruke da troše previše, nego znači da će Italija dobiti fleksibilnost da plati svoje dugove malim i srednjim tvrtkama koje bi inače bankrotirale. Talijanski javni dug iznosi više od dva bilijuna eura ili 126 posto BDP-a. Veći dug u odnosu na BDP u EU-u ima samo Grčka. Unatoč recesiji, Italija je prošle godine uspjela zadržati proračunski deficit ispod dopuštenih tri posto BDP-a.
LJUBLJANA - Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju bez posla ostaje više od tisuću slovenskih carinskih službenika, a dio će ih biti preraspoređen u financijsku policiju. Vlada odlazećeg premijera Janeza Janše uputila je u utorak parlamentarnu proceduru zakon kojim se carinska i porezna uprava ujedinjuju u jedinstvenu financijsku upravu s oko 4000 zaposlenih, a među ostalim predviđa i ustrojavanje tzv. financijske policije koja će istraživati porezne utaje. Razlog objedinjavanja dviju uprava u sastavu ministarstva financija je smanjenje troškova i racionalizacija njihova rada, a vezan je i uz ulazak Hrvatske u Europsku uniju s 1. srpnja ove godine, rekao je na konferenciji za novinare državni tajnik u ministarstvu financija Andrej Šircelj. Ulaskom Hrvatske u EU carinska kontrola na granici otpada, a carinici će se premjestiti na druge poslove pa i na poslove nove financijske policije u osnivanju. Osnivanje financijske policije načelno podupire i nova vlada koja je već najavila jačanje mjera protiv sive ekonomije, gospodarskog kriminala te poreznih utaja.
DUBLIN - Irski zrakoplovni prijevoznik Ryanair naručio je u utorak od Boeinga 175 putničkih zrakoplova, što je najveća narudžba europskih kompanija prema tom američkom proizvođaču. Isporuka sadašnje generacije zrakoplova tipa 737 do 800 povećat će broj letjelica u Ryanairovoj floti sa sadašnjih 300 na 400, budući da će stari zrakoplovi biti povučeni iz prometa. To bi irskom prijevozniku trebalo omogućiti povećanje broja putnika za 25 posto u idućih pet godina. Provizorna je vrijednost narudžbe 16 milijardi dolara i još je moraju odobriti Ryanairovi dioničari. Za razliku od Ryanaira, europski prijevoznici uglavnom se spremaju smanjiti broj zrakoplova u svojim flotama. Narudžba je vrlo dobra vijest za američkog proizvođača zrakoplova i objavljena je dan nakon što je diskontni indonezijski prijevoznik Lion Air od europskog proizvođača Airbusa naručio rekordna 234 zrakoplova.
LONDON - Cijene nafte kliznule su u utorak na međunarodnim tržištima pritisnute neizvjesnošću u vezi spasonosnog paketa za Cipar koje su ojačale zabrinutosti u vezi krize u eurozoni i potražnje za energijom ako se situacija pogorša. Cijene sirove nafte na londonskom tržištu pale su za 45 centi, na 109,06 dolara. Jučer su zaključile burnu trgovinu na gubitku od 31 samo cent, nakon što su nakratko potonule i na 107,78 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po gotovo istoj cijeni kao i u vrijeme zatvaranja dan ranije, kada se cijena nakratko spustila i na 91,76 dolara. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila je na svojoj internetskoj stranici da je cijena referentne košarice njezine nafte u ponedjeljak iznosila 106,36 dolara, što znači da je smanjena za 26 centi u odnosu na prethodni dan trgovanja.
LONDON/NEW YORK - Euro je u utorak na međunarodnim deviznim tržištima nastavio slabiti prema dolaru, dok su ulagači nervozno iščekivali glasovanje ciparskog parlamenta o spornom porezu koji je ponovo potaknuo strah od nestabilnosti eurozone. Euro je oslabio prema dolaru 0,14 posto, na 1,2937 dolara, što je nedaleko najniže razine u tri mjeseca od 1,2882 dolara, na koju se spustio u ponedjeljak. Jedinstvena europska valuta oslabila je i prema švicarskom franku, za 0,3 posto, na 1,2214 franaka. Ujedno se zadržala blizu najniže razine prema funti u posljednjih pet tjedana od 85,32 penija, na koju se spustila u ponedjeljak. Eurom se danas trgovalo po 85,64 penija. Dolar je prema jenu bio na dobitku 0,13 posto, te se njime trgovalo po 95,32 jena. Euro je nakratko danas dobio podršku od najnovijeg indeksa povjerenja ulagača u Njemačkoj. Odgovarajući indeks njemačkog instituta ZEW pokazao je da se u ožujku povjerenje ulagača u najvećem europskom gospodarstvu stabiliziralo. S druge strane, nove vijesti iz američkog gospodarstva, uključujući podatke iz građevinskog sektora, pružale su podršku dolaru u odnosu na jen.