LUXEMBOURG - Gospodarstvo eurozone smanjilo se u trećem tromjesečju za 0,1 posto, kliznuvši time u recesiju, dok je Europska unija zabilježila isti postotni rast, procijenio je europski statistički ured. U drugom tromjesečju eurozona je zabilježila pad aktivnosti za 0,2 posto, a recesija se definira kao pad aktivnosti dva tromjesečja zaredom. Gospodarstvo Europske unije zabilježilo je u drugom tromjesečju isti postotni pad kao i zona primjene zajedničke europske valute. Na godišnjoj razini razina aktivnosti u 17-članoj eurozoni pala je za 0,6 posto, te za 0,4 posto u 27 članoj Europskoj uniji. U drugom su tromjesečju aktivnosti u eurozoni na godišnjoj razini pale za 0,4 posto a u EU27 za 0,3 posto. Eurostat ujedno procjenjuje da je glavni europski trgovinski partner SAD u trećem tromjesečju zabilježio rast za 0,5 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada su aktivnosti porasle 0,3 posto. U drugom po veličini trgovinskom partneru Japanu aktivnosti su se u trećem tromjesečju smanjile za 0,9 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, kada su porasle za blagih 0,1 posto. Na godišnjoj razini američki je BDP u trećem tromjesečju porastao za 2,3 posto a japanski za 0,2 posto, objavljuje Eurostat.
LUXEMBOURG - Godišnja inflacija u eurozoni kliznula je u listopadu na 2,5 posto, potvrdio je europski statistički ured Eurostat, čiji podaci pokazuju njezino blago slabljenje i u Europskoj uniji. U rujnu godišnja je inflacija u eurozoni iznosila 2,6 posto. U Europskoj uniji kliznula je u listopadu na 2,6 posto, s 2,7 posto koliko je iznosila u rujnu. U usporedbi s rujnom, godišnja inflacija je pala u trinaest zemalja, porasla u deset, a ostala nepromijenjena u četiri zemlje članice. Na godišnjoj su razini u listopadu su najviše porasle cijene prijevoza, za 4,1 posto, alkoholnih pića i duhanskih proizvoda te stanovanja, za po 4,0 posto. Nasuprot tome, cijene komunikacijskih usluga smanjile su se za 3,5 posto, a cijene usluga za rekreaciju i kulturu za jedan posto. Na mjesečnoj razini cijene su u listopadu porasle 0,2 posto u eurozoni te 0,3 posto u EU. Najviše je u listopadu u odnosu na rujan poskupjela odjeća i obrazovanje (po 2,2 posto), zatim alkohol i duhanski proizvodi (0,9 posto), dok su najviše u padu bile cijene prijevoza (0,6 posto), komunikacijskih uluga (0,4 posto), usluga rekreacije i kulture, te hotela i restorana, za po 0,3 posto.
BRUXELLES - Europska komisija uvela je u četvrtak privremene carine na uvoz keramičkog posuđa i kuhinjskog pribora iz Kine, unatoč protivljenju većine članica Unije. Na sastanku trgovinskih stručnjaka u listopadu četrnaest od ukupno 27 zemalja članica EU-a glasalo je protiv planiranih mjera, što se smatra neuobičajenim rezultatom, pa je Komisija bila prisiljena preispitati svoje planove. Bruxelles može nametnuti privremene carine dok traje istraga. Uvođenje konačnih carina zahtijeva poštivanje mišljenja većine članica, a rok je 15. svibnja. Konačne carine obično se uvode na razdoblje od pet godina. Europska komisija objavila je da će se privremene carine kretati od 17,6 do 58,8 posto kada je riječ o proizvodima kineskih proizvođača. Prošle je godine prema podacima EK u Europsku uniju uvezeno keramičko posuđe i kuhinjski pribor u vrijednosti 728 milijuna eura, čime se taj uvoz uvrštava među krupnije slučajeve pod lupom EK. Bruxelles je u četvrtak uveo i privremene carine od 15,9 do 67,8 posto na uvoz željeznih cijevi i spojeva iz Kine i Tajlanda. Prošle je godine ukupna vrijednost uvoza tih proizvoda iz Tajlanda i Kine iznosila 59 milijuna eura.
BERLIN/PARIZ - Njemačko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju 0,2 posto, blago usporivši u odnosu na prethodna tri mjeseca, a istu stopu rasta zabilježilo je i francusko gospodarstvo, izbjegavši time recesiju, podaci su statističkih ureda. Tromjesečni rezultati dominantnih gospodarstava u Europi u skladu su s prognozama. Analitičari upozoravaju da Njemačka neće moći još dugo prkositi gravitaciji. Francusko je gospodarstvo iznenadilo budući da se očekivalo da će stagnirati nakon revidiranog 0,1-postotnog pada aktivnosti u drugom tromjesečju. Jug Europe pruža daleko sumorniju sliku, uz pad aktivnosti u španjolskom gospodarstvu za 0,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. Talijanski BDP smanjio se u trećem tromjesečju za 0,2 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Portugal je zabilježio pad na tromjesečnoj razini za 0,8 posto. Grčka je jučer izvijestila o 7,2-postotnom padu gospodarskih aktivnosti u trećem tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani.
MOSKVA - Ruski Gazprom danas je formalno objavio da je potpisao konačni sporazum s europskim partnerima o realizaciji projekta plinovoda Južni tok, kojim će se distribuirati ruski plin u velike dijelove Europe. Na sastanku Vijeća direktora toga projekta, koje uključuje predstavnike Gazproma, francuskog EdF-a, talijanskog Enija i njemačkog Wintershall-a, odnosno kompanija koje financiraju taj plinovod, jučer je u Milanu usvojilo konačnu odluku o ulaganju u Južni tok, navodi se u današnjem priopćenju Gazproma, objavljenom na njegovim internet stranicama. Izgradnja tog 3.600 kilometara dugačkog plinovoda trebala bi započeti 7. prosinca, ali financijski detalji sporazuma nisu objavljeni. Procjenjuje se da je taj projekt vrijedan oko 16 milijardi dolara. Plinovodom Južni tok, koji bi trebao početi funkcionirati u 2015. godini, transportiralo bi se 63 milijarde prostornih metara plina godišnje iz Rusije ispod Crnoga mora prema Balkanu, Austriji i Italiji. Ta količina predstavlja otprilike 14 posto ukupne godišnje potrošnje plina Europske unije.
WASHINGTON - Britanska naftna kompanija BP platit će rekordnu kaznu kako bi riješila dio svoje odgovornosti za nesreću na platformi Deepwater Horizon u Meksičkom zaljevu 2010. u dogovoru koji će objaviti američko ministarstvo pravosuđa i to možda već u četvrtak, rekao je pravosudni izvor za Reuters. Eksplozija i potonuće naftne platforme Deepwater Horizon 20. travnja 2010. godine, pri čemu je poginulo 11 radnika, prouzročilo je ekološku katastrofu u Meksičkom zaljevu. Izvor upućen u pregovore BP-a i američkog ministarstva pravosuđa nije otkrio o kojem se novčanom iznosu radi, ali je rekao da će to biti najveća novčana kazna u američkoj povijesti. Taj rekord zasad drži farmaceutska tvrtka Pfizer Inc. koja je platila 1,3 milijarde američkih dolara 2009. za marketinšku prijevaru povezanu s njezinim lijekom protiv bolova Bextra. BP sa sjedištem u Londonu već mjesecima pregovara s američkom vladom i državama u Meksičkom zaljevu. Ovom nagodbom mogao bi riješiti veći dio svoje odgovornosti, ali je i dalje suočen sa zahtjevima za odštetu nekoliko saveznih zaljevskih država i drugih privatnih podnositelja tužbi.
LJUBLJANA - Prosječna mjesečna neto plaća za rujan isplaćena u listopadu u Sloveniji iznosila je 972,73 eura, što je nominalno 1,3 posto manje nego prošle godine, a realno, uvažavajući inflaciju, 3,8 posto manje, objavio je slovenski statistički zavod. Prosječna mjesečna bruto plaća za rujan ove godine iznosila je 1.489 eura. U prvih devet mjeseci ove godine prosječna bruto plaća u Sloveniji porasla je za za 0,4 posto nominalno u odnosu na bruto plaću u istom razdoblju lani, ali je njezina realna vrijednost bila 2,1 posto manja. Prosječna bruto plaća u javnom sektoru trenutačno iznosi 1.734, a u privatnom sektoru 1.354 eura.
BUDIMPEŠTA - Mađarska banka OTP je izvijestila da joj je konsolidirana dobit nakon oporezivanja u trećem tromjesečju porasla u usporedbi s godinom ranije, zahvaljujući porastu prihoda od kamata i naknada i nešto povoljnijoj situaciji po pitanju nenaplativih kredita. Konsolidirana dobit nakon oporezivanja u razdoblju od srpnja do rujna uvećana je za 21 posto prema istom razdoblju prošle godine, na 42,54 milijarde forinti (189,7 milijuna dolara). Krajem rujna sredstvima rezerviranja bilo je pokriveno 80,6 posto loših zajmova, što je 2,3 posto više nego prije tri mjeseca. Podaci koji uključuju inozemne ogranke pokazuju da je udio loših kredita uvećan na 19 posto, s 18,8 posto u drugom tromjesečju. U trećem tromjesečju ukupni prihodi OTP-a uvećani su za četiri posto na godišnjoj razini, na 212,4 milijarde forinti. U devetomjesečnom razdoblju konsolidirana dobit nakon oporezivanja iznosila je 96,44 milijarde forinti, što je za 12 posto manje u usporedbi s istim razdobljem prošle godine.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice oslabile su u četvrtak budući da investotore zabrinjava posustajanje gospodarskog rasta zbog dužničke krize u eurozoni i američka fiskalna kriza. Londonski FTSE pao je 0,5 posto, na 5.693 boda, frankfurtski DAX za 0,8 posto, na 7.042 boda, dok je pariški CAC bio u minusu 0,6 posto i iznosio je 3.379 bodova. Smanjen je obujam trgovanja na tržištima dionica, budući da su ulagači odlučili sačuvati gotovinu ili ulagati u sigurniju imovinu kao što su njemačke i američke državne obveznice. Osiguravatelji, izravno izloženi europskoj dužničkoj krizi, oslabili su u prosjeku 0,8 posto. Tako je Zurich Insurance Group kliznuo 3,2 posto budući da nije ostvario očekivanu dobit u trećem tromjesečju. Britanski osiguravatelj Resolution spustio se 3,6 posto.Hennes & Mauritz, drugi po veličini modni lanac u svijetu, izgubio je na vrijednosti 3,7 posto nakon što je izvijestio o neočekivanom 5-postotnom padu usporedive prodaje u listopadu.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale jer ulagači nisu skloni rizičnim investicijama zbog prijetnji 'fiskalne litice', no slabost jena potaknula je rast japanskog Nikkei indeksa. Na Tokijskoj su burzi cijene dionica jutros porasle 1,9 posto, dok su burzovni indeksi u Šangaju, Australiji, Singapuru, Hong Kongu i Južnoj Koreji pali između 0,4 i 1,2 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na gubitku 0,9 posto. Slabost azijskih tržišta posljedica je jučerašnjeg oštrog pada cijena dionica na Wall Streetu zbog neizvjesnosti po pitanju 'fiskalne litice'.
LONDON - Cijene nafte porasle su u četvrtak na londonskom tržištu na 111 dolara za barel budući da je nasilje u Pojasu Gaze potpirilo zabrinutost za opskrbu, potisnuvši u drugi plan bojazni da bi usporavanje globalnog gospodarstva moglo zakočiti potražnju. Na londonskom je tržištu cijena barela sirove nafte porasla 1,39 dolara, na 111,00 dolara da bi se naknadno stabilizirala na 110,77 dolara. Dan ranije zaključila je trgovinu u plusu 1,35 dolara. Na američkom tržištu barelom se danas trgovalo po 18 centi višoj cijeni, od 86,50 dolara. Jučer je u vrijeme zatvaranja tržišta bio u plusu 94 centa. Hamas je ispalio više desetaka raketa na jug Izraela, ubivši tri osobe, a Izrael je pokrenuo brojne zračne napade na Pojas Gaze. Njihov vojni obračun sve više počinje sličiti na sveopći rat. Otponac za rast cijena bila je izjava egipatskog predsjednika Mohameda Mursiha da su izraelski napadi na Pojas Gaze "neprihvatljivi" i da će dovesti do nestabilnosti u regiji. "Trenutno je teško zamisliti pad cijena, bar dok je napetost u regiji snažna", zaključio je Filip Petersson stockholmskog SEB-a. Napetost na Bliskom istoku potisnula je u drugi plan podatak o opetovanom klizanju eurozone u recesiju u trećem tromjesečju, po drugi puta od 2009.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica oštro pale, zaronivši na najniže razine od lipnja, jer su ulagači nesigurni uoči pregovora o proračunu SAD-a, ali i zbog slabljenja najvećih svjetskih gospodarstava. Dow Jones indeks potonuo je 185 bodova, ili 1,45 posto, na 12.570 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,39 posto, na 1.355 bodova, a Nasdaq indeks 1,29 posto, na 2.846 bodova. Na prvoj konferenciji za tisak od kada je ponovno izabran za predsjednika SAD-a, Barack Obama jučer je čvrsto ostao pri stajalištu da treba povećati porezne stope kako bi se smanjio proračunski deficit. Ulagači se plaše da se neće uspjeti postići dogovor o proračunskim problemima do kraja ove godine. U tom slučaju, od početka 2013. godine uslijedilo bi automatsko smanjenje proračunskih rashoda i povećanja poreza, ukupno vrijedno oko 600 milijardi dolara. Ta tzv. 'fiskalna litica' mogla bi gurnuti američko gospodarstvo u recesiju. Od završetka predsjedničkih izbora prije tjedan dana, S&P 500 indeks potonuo je 5,1 posto, zaronivši jučer na najnižu razinu od kraja srpnja. Dow Jones i Nasdaq pali su, pak, na najniže razine od kraja lipnja.