BERLIN - Rast njemačkog gospodarstva mogao bi značajno usporiti u zadnjem ovogodišnjem tromjesečju, poglavito zahvaljujući slabostima u pojedinim gospodarstvima eurozone, prognozirala je u ponedjeljak njemačka vlada. Na takav razvoj situacije u četvrtom tromjesečju ukazuje, među ostalim, slabljenje važnog pokazatelja gospodarske klime Ifo u proteklih pet mjeseci, stoji u mjesečnom izvješću za listopad, objavljenom u ponedjeljak na službenoj stranici njemačkog ministarstva financija. U mjesečnom pregledu stanja u gospodarstvu s aspekta financijske politike, u ministarstvu ipak napominju da je gospodarska aktivnost u trećem tromjesečju vjerojatno ojačala. Izdvajaju pritom i dalje snažnu industrijsku aktivnost. U ministarstvu trenutno ne vide opasnost od inflacije, navodeći blagu stabilizaciju godišnje stope inflacije, koja je u rujnu iznosila dva posto, nasuprot 2,1 posto u kolovozu. Njezina umjerena kretanja očekuju i u idućim mjesecima. Što se tiče punjenja proračuna, ministarstvo financija objavilo je da su u rujnu ukupni porezni prihodi, bez poreza lokalnih vlasti, iznosili 50,78 milijardi eura i veći su za 4,2 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Time je u prvih devet mjeseci ukupan iznos poreznih prihoda uvećan 5,6 posto, na 403,39 milijardi eura. Prošli tjedan njemačka vlada blago je podigla prognozu stope rasta za ovu godinu, na 0,8 posto, ali je oštro srezala prognozu za iduću godinu, na jedan posto, s prvotno procijenjenih 1,6 posto.
BRUXELLES - Prosječni je proračunski manjak u eurozoni prošle godine smanjen, dok je udio duga u BDP-u porastao, objavio je u ponedjeljak statistički ured Europske unije. Prosječni je proračunski deficit u eurozoni lani iznosio 4,1 posto, u odnosu na 6,2 posto koliko je iznosio u 2010. Time je Eurostat potvrdio procjenu iz travnja. U 27-članoj Europskoj uniji deficit je lani u prosjeku iznosio 4,4 posto, u odnosu na 6,5 posto u prethodnoj godini. Sedamnaest država članica imalo je deficite veće od tri posto BDP-a, a među njima najviše Irska, od 13,4 posto, te Grčka i Španjolska, obje od 9,4 posto. Time je grčki proračunski manjak u 2011. nadmašio prvotno procijenjenih 9,3 posto a viši je bio i javni dug, koji je dosegnuo 170,6 posto BDP-a, u odnosu na prvobitno procijenjenih 165,3 posto. Uz Grčku, najviši udio duga u BDP-u imale su još Italija, od 120,7 posto, Portugal, od 108,1 posto i Irska, od 106,4 posto. U eurozoni u cjelini udio duga u BDP-u porastao je lani na 87,3 posto BDP-a, s 85,4 posto u godini ranije. Ukupno je četrnaest zemalja članica EU-a lani imalo udio duga u BDP viši od 60 posto a najniži je bio u Estoniji od 6,1 posto, Bugarskoj 16,3 posto, i Luksemburgu 18,3 posto, objavio je Eurostat.
DUBAI - Dan 22. listopada proglašen je u ponedjeljak Svjetskim danom energije, u prigodi održavanja Svjetskog energetskog foruma u Dubaiju, koji je se prvi put organizira izvan UN-ova sjedišta u New Yorku. Na prigodnoj svečanosti 25 zemalja sudionica foruma potpisalo je "međunarodnu deklaraciju za Svjetski dan energije". Oko "1,5 milijarda od 7 milijarda stanovnika planeta nema električnu energiju, što je izazov koji se postavlja pred suradnju i koordinaciju razvijenih i zemalja u razvoju", rekao je dubajski emir Maktum Ben Mohamed al-Maktum otvarajući konferenciju. "Pristup energiji mora biti temeljno pravo svakog pojedinca i prioritet za vlasti u svim zemljama", rekao je predsjednik Svjetskog energetskog foruma (WEF) Harold Hyunsuk Oh. Dodao je da s razvojem obnovljivih energija poput Sunčeve i energije vjetra svijet prolazi kroz "neviđene promjene na energetskom polju". Svjetski forum koji će trajati tri dana i u čijem radu sudjeluje oko 2.000 izaslanika, nudi okvir za postizanje dogovora o načinima osiguranja pristupa sviju čistoj i održivoj energiji.
LONDON - Euro je u ponedjeljak na međunarodnim deviznim tržištima ojačao prema dolaru, a nakratko je dosegnuo i najvišu razinu u pet i pol mjeseci prema jenu, zbog optimizma u vezi Španjolske nakon pobjede stranke španjolskog premijera na regionalnim izborima proteklog vikenda. Euro je u takvim okolnostima ojačao prema dolaru 0,4 posto i njime se trgovalo po 1,3067 dolara. Zajednička valuta ojačala je više od jedan posto prema jenu, na 104,4 jena, najvišu razinu u posljednjih pet i pol mjeseci. I dolar je bio na dobitku prema jenu, ojačavši 0,7 posto, na 79,85 jena, što je njegova najviša razina od sredine srpnja. Izjave visokih dužnosnika Europske središnje banke (ECB) također su poduprle potražnju za zajedničkom valutom. Joerg Asmussen ustrajao je na bančinoj predanosti da poduzme sve što je u njezinoj moći kako bi pokazala da je euro nepovratan proces. "Izostanak nepovoljnih vijesti iz Europe trebao bi pomoći euru barem zasad", kazao je Richard Falkenhall, valutni strateg u banci SEB u Stockholmu.