ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici usvojila prijedlog zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom koji bi od 1. siječnja iduće godine trebao omogućiti Ministarstvu financija efikasan nadzor nad ostvarenim prometom gotovinom i suzbijanje sive ekonomije, pogotovo u ugostiteljstvu i turizmu kojima se od Nove godine smanjuje stopa PDV-a na 10 posto. Uvođenjem fiskalnih blagajni, koje će biti povezane s Poreznom upravom, trebalo bi se stati na kraj praksi gotovo svih koji rade s gotovinom, a koji iskazuju male promete i male dohotke, rekao je ministar financija Slavko Linić. Podaci pokazuju ogromne nelogičnosti jer ispada da je samo 15 posto ukupnog prometa pokriveno prometom gotovinom, pri čemu su prosječni dnevni dohoci tako niski da se od njih ne može živjeti, kaže Linić. Tako je kod trgovine i popravaka predmeta dnevni dohodak 85 kuna, kod taksi službe 65 kuna, u trgovini živežnim namirnicama oko 100 kuna, a u kafićima 95 kuna. Fiskalizacija neće poduzetnicima donijeti gotovo nikakve dodatne troškove jer se provodi tako da će postojeća računala sa softverskim rješenjima omogućiti pristup centralnoj obradi u Poreznoj upravi, a oni poduzetnici koji još uvijek nemaju računalo mogu ga nabaviti za oko 3000 kuna. Ministarstvo financija procjenjuje da će prihodi od fiskalizacije biti veći za milijardu kuna, dok će rashodi za državu u prvoj godini iznositi 13 milijuna kuna, te u iduće dvije godine oko 15 milijuna kuna.
ZAGREB - Vlada je na današnjoj sjednici prihvatila prijedlog izmjena Stečajnog zakona kojima se pojačava zaštita prava vjerovnika i radnika, skraćuje stečajni postupak te postojeći zakon prilagođava Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić istaknuo je kako su predložene izmjene u skladu s načelom vjerovničke autonomije, odnosno da "odlučuje onaj čiji je novac", što znači da se vjerovnike stavlja u prvi plan i omogućuje im se da odlučuju o puno više stvari nego do sada, a posebice se jačaju prava radnika u stečajnom postupku. S obzirom na odredbe Zakona o financijskom poslovanju, stečaj više ne omogućuje nastavak poslovanja već se to rješava u predstečajnoj nagodbi. Stečajni plan donosit će vjerovnici, a ne više dužnik, budući da je rezultat stečaja prestanak postojanja dužnika. Izmjenama se ponovno omogućuje prodaja stečajnog dužnika u cjelini, a na taj način se može nastaviti i djelatnost. Na vjerovnike se prenose i ovlasti u vezi troškova stečajnog postupka, a vjerovnici će također moći lakše promijeniti stečajnog upravitelja ako su nezadovoljni njegovim radom. Predviđen je i niz mjera za veću zaštitu radničkih prava u stečajnom postupku.
ZAGREB - Sindikat hrvatskih željezničara u pismu ministru pomorstva, prometa i infrastrukture Siniši Hajdašu Dončiću izražava protivljenje stečaju tvrtke Remont i održavanje pruga te traže njegovo očitovanje prije 14. studenog kada će se o otvaranju stečaja nad tom tvrtkom održati rasprava na Trgovačkom sudu. "Tjeranjem Remonta u stečaj i u likvidaciju Hrvatska ostaje bez jedinog poduzeća specijaliziranog za gradnju, održavanje i remont pruga, a pruge vape za obnovom i modernizacijom. Također, HŽ-ovim tvrtkama ostaju dugovi po kreditu u visini 75 milijuna kuna, te iste HŽ-ove tvrtke ostaju bez potraživanja u visini 37,7 milijuna kuna, Porezna uprava bez 3,9 milijuna kuna, a 400 radnika ostaje bez posla", navode iz Sindikata. Napominju kako je u tijeku predstečajni postupak u društvu Remont i održavanje pruga koji je na zahtjev Skupštine - Uprave HŽ Infrastrukture, predložila Uprava tvrtke. Razlog za otvaranje stečajnog postupka je prezaduženost društva, no u Sindikatu ističu kako tvrtka nije u blokadi te isplaćuje plaće i druge obveze.
ZAGREB - Trgovina na veliko i malo, građevinarstvo i prerađivačka industrija djelatnosti su sa najvećim iznosima neplaćenih dospjelih obveza poslovnih subjekata, na te tri djelatnosti otpada oko 63 posto ukupnih neizvršenih osnova za plaćanje, pokazuju podaci Financijske agencije. Krajem rujna u Hrvatskoj su 73.853 blokirana poslovna subjekta (pravne i fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost) sa ukupno 63.023 zaposlena imale dugovanja od ukupno 44,6 milijardi kuna. Gledano po djelatnostima po visini iznosa neizvršenih osnova za plaćanje prednjači trgovina na veliko i malo sa 12,2 milijardi kuna dugovanja, što je 27,3 posto od ukupnog iznosa dospjelih neplaćenih obveza poslovnih subjekata u Hrvatskoj krajem rujna. U trgovini su s blokiranim računima 19.462 poslovna subjekta. Sa 9,9 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje slijedi građevinarstvo (udio od 22,3 posto). Na trećem je mjestu po visini neizvršenih osnova za plaćanje prerađivačka industrija sa 5,8 milijarda kuna dugovanja (udio od 13 posto).
ZAGREB - Podaci Fine o neizvršenim nalozima za plaćanje po županijama pokazuju da se na poslovne subjekte u Gradu Zagrebu odnosi čak 39,5 posto ukupnog iznosa dospjelih neizvršenih plaćanja, a sjedište u Zagrebu ima 28,6 posto od ukupnog broja blokiranih pravnih i fizičkih osoba. Tako zagrebački poslovni subjekti imaju neizvršenih naloga za plaćanje u ukupnom iznosu od 17,6 milijardi kuna, a krajem rujna bilo ih je blokirano 21.169. Sa 4,2 milijarde kuna (udio od 9,5 posto) neizvršenih osnova za plaćanje slijedi 8.550 poslovnih subjekata iz Splitsko-dalmatinske županije, a u Primorsko-goranskoj županiji krajem rujna ta su dugovanja iznosila 3,3 milijardi kuna (udio od 7,3 posto). Više od dvije milijarde kuna neizvršenih osnova za plaćanje imali su i poslovni subjekti u Zagrebačkoj i Istarskoj (od po 2,5 milijardi) i Osječko-baranjskoj županiji (2,1 milijarda kuna).
ZAGREB - Finska tekstilna tvrtka Lindström uskoro će u blizini Zagreba otvoriti servisni centar za najam visokokvalitetne radne odjeće, koji će prije svega biti namijenjen poslovnim klijentima, izvjestili su iz Lindström Grupe. Lindström se nada uspješnom pozicioniranju na hrvatskom tržištu, a jedan od glavnih ciljeva je uspostavljanje suradnje s velikim korporativnim i javnim klijentima koji imaju potrebu za radnom odjećom. Lindström svojim klijentima nudi uslugu najma, koja uključuje svakodnevno pranje upotrebljavane i dostavu čiste radne odjeće. Lindström trenutno posluje u 21 državi, ima 2.500 zaposlenih i u 2011. je ostvario 262 milijuna eura prihoda.
ZAGREB - Prosječne proizvođačke cijene žitarica u drugom su tromjesečju ove godine bile niže u odnosu na isto lanjsko razdoblje za 13,1 posto, dok visok rast, za 32,4 posto, bilježe proizvođačke cijene povrća, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). Statistika tromjesečnog indeksa cijena u poljoprivredi pokazuje da su prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje bile veće za 1,4 posto. Pritom su cijene stoke, peradi i stočnih proizvoda bile više za 3,6 posto, dok su cijene biljnih proizvoda u prosjeku smanjene za 1 posto. No, kod proizvođačkih cijena biljnih proizvoda statistika u drugom tromjesečju ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje bilježi i velike razlike, od pada cijena žitarica za 13,1 posto, do visokog rasta cijena povrća, za 34,4 posto. Cijene dobara i usluga za tekuću uporabu u poljoprivrednoj proizvodnji u drugom su tromjesečju na godišnjoj razini porasle za 3,7 posto. Pritom su cijene energije i maziva bile više za 12,4 posto, a sjemena i sadnog materijala za 9,2 posto.
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po satu zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj za kolovoz ove godine iznosila je 30,24 kune, što je u odnosu na srpanj manje za 2,3 posto, a u odnosu na kolovoz 2011. godine više je za 0,6 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U kolovozu je bio 181 plaćeni radni sat, ili 4,6 posto više nego u prethodnom mjesecu. Najveći broj plaćenih sati bio je u vodenom prijevozu (231), a najmanji u uslugama u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika (169). Najviša prosječna neto satnica isplaćena je zračnom prijevozu - 57,35 kuna, a najniža u proizvodnji odjeće gdje je iznosila 15,72 kune.
ZAGREB - Nakon tri dana rasta, Crobex indeksi Zagrebačke burze jutros su oslabili, pri čemu većina dionica bilježi gubitke, a najveće dionice Podravke i Medike. Crobex indeks bio je oko 11 sati u minusu za 0,72 posto, na 1.767 bodova, dok je Crobex10 pao 0,79 posto, na 990 bodova. Redovni promet dionicama do tada je iznosio 2,3 milijuna kuna. Najveći promet ostvaren je na Multilateralnoj trgovinskoj platformi (MTP) dionicom Europlantaže, u visini od 808.500 kuna, i to po cijeni od 770 kuna za dionicu. U redovnom trgovanju, pak, najveći promet do 11 sati bilježi dionica AD Plastika, tek 197.000 kuna. Pritom joj je cijena pala 1,32 posto. Slijedi dionica Đure Đaković Holdinga, sa 188.000 kuna prometa i padom cijene za 0,34 posto. Promet iznad 100.000 kuna još je ostvaren jedino dionicom HT-a, kojoj je cijena oslabila 0,53 posto, te Medike, kojoj je cijena potonula 16,67 posto.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu oslabila prema euru za 0,09 posto, a oslabila je i prema ostalim značajnijim valutama. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,527899 kuna. Američki je dolar ojačao prema kuni za 0,92 posto pa srednji tečaj dolara iznosi 5,911189 kuna. Vrijednost švicarskog franka porasla je za 0,25 posto, na 6,245146 kuna po srednjem tečaju, a britanska funta ojačala je za 0,56 posto, na 9,426370 kuna po srednjem tečaju.