ZAGREB/BRUXELLES - Hrvatsko gospodarstvo zabilježit će ove godine veći pad nego što se ranije očekivalo a oporavak je odgođen za 2014., procjenjuje Europska komisija u najnovijim redovnim prognozama objavljenim u srijedu. Tako bi se ove godine hrvatsko gospodarstvo trebalo smanjiti za 1,9 posto. Sljedeće godine slijedi stagnacija da bi 2014. aktivnosti porasle za 1,4 posto. U proljetnim je prognozama, objavljenim u travnju, Komisija očekivala pad hrvatskog BDP-a u ovoj godini za 1,2 posto, te oporavak u 2013. uz stopu rasta od 0,8 posto. "Hrvatsko gospodarstvo i dalje se suočava s nepovoljnim cikličkim i strukturnim trendovima. Pad aktivnosti u mnogim zemljama članicama Europske unije u 2012., uključujući i neke od najvažnijih trgovinskih partnera Hrvatske, utječe na hrvatsko gospodarstvo", zaključuje Komisija. U iduće dvije godine ekonomske aktivnosti trebale bi potaknuti investicije koje je vlada pokrenula putem državnih poduzeća, posebice u energetskom i transportnom sektoru. Ulaganja iz privatnog sektora trebao bi pak potaknuti pristup Hrvatske EU, napominje Komisija. Nezaposlenost bi, po najnovijim prognozama, trebala ove godine iznositi 14,2 posto, što znači da su u Bruxellesu osjetno povisili proljetnu prognozu, po kojoj je trebala iznositi 13,4 posto. U 2013. očekuje se smanjivanje nezaposlenosti na 13,9 posto.
ZAGREB - Vlada je odustala od uvođenja poreza na imovinu te će umjesto toga od 1. travnja uvesti porez na nekretnine koji bi trebao zamijeniti komunalnu naknadu i financijski stabilizirati jedinice lokalne samouprave, najavio je danas ministar financija Slavko Linić na konferenciji EUforija. Porez na prvu nekretninu, onu u kojoj se živi, radi i stanuje, trebao bi biti otprilike na razini komunalne naknade. No, Linić nije znao reći koliki će biti taj iznos jer su dosad komunalne naknade svaki grad i općina utvrđivali za sebe, pa tako 20 posto lokalnih jedinica uopće nema takve naknade, dok ih 30 posto ima uz oslobađanje od plaćanja do 90 posto. Nekome će to značiti povećanje poreznog opterećenja ali u prosjeku prva nekretnina neće biti značajno skuplja nego dosad, tvrdi Linić. Druga nekretnina, u što ulaze vikendice i ostalo, više neće biti oporezovana kao dosad kada se plaćala komunalna naknada plus porez na vikendicu, nego nešto većim porezima koji će kompenzirati sadašnja davanja. Najviše će biti oporezovane nekretnine koje nisu u funkciji jer nam je interes da svaka prazna nekretnina bude barem iznajmljena, upozorio je Linić koji zasad nije želio govoriti o poreznim stopama već je najavio da će novi zakon biti predstavljen idućeg tjedna. Prihodi od tog poreza neće ići u državni proračun već jedinicama lokalne samouprave. Vlada će pritom biti vrlo stroga pa će i sebi "odrezati" porez na svu imobiliziranu državnu imovinu, kao i jedinicama lokalne samouprave na njihovu imovinu, najavio je ministar financija.
ZAGREB - Hrvatska elektroprivreda (HEP) će u skladu sa zakonskim mogućnostima iskoristiti pravo i uputiti zahtjev Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA) za poskupljenje grijanja, izjavio je danas predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koračević najavljujući da bi zahtjev bio otprilike na razini ranije traženog poskupljenja od 36,7 posto. HEP će uputiti zahtijev, no konačnu odluku donosi regulatorna agencija, rekao je Koračević odgovarajući na pitanja novinara nakon potpisivanja Sporazuma o suradnji na znanstvenoistraživačkim, razvojnim i obrazovnim projektima s fakultetima elektrotehnike i računarstva te strojarstva i brodogradnje. Sutra na snagu stupaju novi Zakon o energiji i Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti, kojima se donošenje cijena ili tarifa prenosi s Vlade na HERA-u. Na upit hoće li HEP sutra ponovo poslati zahtjev HERA-i za odobrenje poskupljenja grijanja Koračević je odgovorio kako će "HEP u skladu sa zakonskim mogućnostima iskoristiti pravo koje je trebalo iskoristiti davno prije, jer kada govorimo o grijanju HEP je danas u situaciji da nešto što ima cijenu 100 prodaje za 40". To je kroz čitav niz godina rezultiralo izuzetno velikim gubitkom u sustavu HEP-a, kazao je. Na pitanje ostaje li HEP pri zahtjevu za poskupljenje grijanja za 36,7 posto zatraženom i prema starom zakonu, Koračević je rekao kako je u ovom trenutku otprilike to iznos kojeg su uputili i po starom zakonu.
ZAGREB - Hrvatska elektroprivreda (HEP), Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) i Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) u Zagrebu potpisali su danas Sporazum o suradnji na znanstvenoistraživačkim, razvojnim i obrazovnim projektima. Predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koračević istaknuo je kako su FER i FSB dvije ključne institucije za obrazovanje kadrova HEP-a, kako je suradnja sa sveučilišnom zajednicom prilika da se povećaju kompetencije, a znanje je ono na čemu se povećava konkurentnost. Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić kazao je kako HEP ne bi danas bio najsnažnija hrvatska kompanija da nije koristio sve ono najbolje što na stručnim područjima Hrvatska može dati. Dekan FER-a Nedjeljko Perić i dekan FSB-a Ivan Juraga kazali su kako partnerstvo s HEP-om otvara niz mogućnosti te istaknuli važnost jačanja suradnje znanosti i gospodarstva. U sklopu svečanog potpisivanja sporazuma u HEP-u je predstavljen i obnovljeni Nacionalni dispečerski centar (NDC) u Zagrebu. Po podacima HEP-a, u okviru projekta "Funkcije vođenja" uloženo je 114 milijuna kuna, od čega je u samu modernizaciju NDC-a uloženo oko 5 milijuna kuna.
KOSTRENA - Ugovore o gradnji odobalnih proizvodnih plinskih platformi za INAgip, vrijedne ukupno 30 milijuna eura, potpisali su danas predstavnici INAgipa te izvođača Rosetti Marino Group iz Ravenne i Brodogradilišta Viktor Lenac, koji će biti podizvođač radova. Ugovorom je utvrđena sigurna izgradnja jedne i mogućnost gradnje druge platforme, što će ovisiti o rezultatima nove istražne bušotine INAgipa. Radovi na prvoj platformi odvijat će se u fazama, u najvećem dijelu izvodit će se u Lencu, a izgradnja bi trebala biti završena za 20 mjeseci. Platforma će biti postavljena na plinskom polju Ika - jugozapad. Direktor INAgipa Željko Mlinarić naglasio je da će vrijednost poslova hrvatskih dobavljača biti veća od 50 posto. Rekao je da INAgip ima dugogodišnju uspješnu suradnju s talijanskom Enijem i namjerava je proširiti na ostale djelove Jadrana. INAgip su osnovali Ina i talijanski Eni 1996. godine, a upravlja sa 17 platformi na sjevernom Jadranu - 16 proizvodnih i jednom kompresorskom. Predsjednik Uprave Viktora Lenca Robert Škifić rekao je da je novi posao došao u vrijeme krize na tržištu remonta te da će popuniti kapacitete tog brodogradilišta u 2013. Predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott naglasio je da je riječ o ulaganju u skladu sa strategijom Ine usmjerenom na obnovu rezerva i na daljnje istraživačke aktivnosti u Hrvatskoj.
RIJEKA - Predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević danas je na konferenciji za novinare ocijenio da hrvatska industrija umire u agoniji i da je, ako politika ne preuzme inicijativu i odgovornost u upravljanju općim dobrom, izgledna njena smrt. Naglasio je da nitko ne očekuje od vlasti nerealne rezultate, ali da je teško gledati pasivnost i izostanak inicijative. "Nepružanje pomoći životno ugroženim osobama je kazneno djelo, a prepuštanje hrvatske industrije izglednoj smrti je djelo političara koji će sutra otići u privilegiranu mirovinu", rekao je. Ocjenjuje da se u Rijeci osjeti razočaranje i besperspektivnost te da u sindikatu postoji bojazan da ta sredina, ako se ne nađe rješenje za spas 3. maja, neće moći apsorbirati novi val razočaranja. Matiješević smatra da se ništa ne čini na stvaranju novih radnih mjesta. Spomenuo je primjer Brodogradilišta Kraljevica u stečaju u kojemu postrojenja propadaju, a ne donose se odluke kojima bi se nastavila neka djelatnost. Govoreći o mogućoj sličnoj sudbini 3. maja rekao je da, ako građani i riječki političari zajedno s općom hrvatskom šutnjom to dopuste, da "smo onda svi zreli za ludnicu". Dodao je da će u tom slučaju sindikat predvoditi otpor i da za to očekuje potporu.
ZAGREB - Vrijednost dioničkih indeksa Zagrebačke burze raste treći dan za redom, Crobex je danas porastao za 0,47 posto, na 1.776,55 bodova, a Crobex10 za 0,67 posto, na 998,65 bodova. Redovni promet na Burzi bio je nešto veći od 16 milijuna kuna, a na listi milijunaša našle su se četiri dionice. Najtrgovanija je bila dionica HT-a s prometom od 4,4 milijuna kuna i zadnjom cijenom od 211,61 kunu, što je za 0,61 posto niža cijena nego jučer. Po prometu slijede dionice Ericssona Nikole Tesle kojih je protrgovano za 2,1 milijun kuna, a cijena im porasla 0,44 posto, na 1.277,04 kune. Više od 1,3 milijuna kuna prometa ostvarila je dionica Dalekovoda, čija je cijena pala za 5,22 posto, na 92,32 kune. Nešto više od milijun kuna prometa imala je dionica Zagrebačke banke, uz blagi rast cijene, za 0,03 posto, na 37,01 kunu.