ZAGREB - Predsjednik Kriznog stožera za obranu cijene mlijeka Antun Laslo izjavio je danas poslije podne kako za sada neće biti blokade granica te da je Stožer pozvao proizvođače da počnu isporučivati mlijeko mljekarama. Izvijestio je kako su predstavnike Stožera danas u Hrvatskom saboru primili predsjednik Sabora Josip Leko te potpredsjednica Dragica Zgrebec koje su upoznali sa svojim zahtjevima. Sutra će predstavnici Stožera, kazao je Laslo, sudjelovati na tematskoj sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu vezano uz problematiku u poljoprivredi s naglaskom na sektor stočarstva i proizvodnju mlijeka. Laslo je kazao kako vjeruje da će nekih pomaka biti te da će se problemi u poljoprivredi početi rješavati kako treba, a "ne na način kako to misli resorni ministar Tihomir Jakovina". Što se obustave isporuke mlijeka tiče kazao je kako je Stožer pozvao proizvođače da počnu isporučivati mlijeko mljekarama. Na pitanje o mogućnosti blokade granica, odnosno blokade kamiona kojim se uvozi mlijeko u Hrvatsku rekao je kako za sada neće biti blokada.
ZAGREB - Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina pozvao je danas proizvođače mlijeka da nastave s proizvodnjom i isporukom mlijeka te da zbog nezadovoljstva s otkupnom cijenom mlijeka ne blokiraju prometnice i granične prijelaze. Jakovina je na konferenciji za novinare u Banskim dvorima naglasio kako Ministarstvo poljoprivrede ne određuje otkupnu cijenu mlijeka već je to stvar tržišta. Kazao je kako su otkupljivači mlijeka ponudili da će ga otkupljivati po cijeni od 2,43 kune po litri, što je na jučerašnjem sastanku, koji je trajao 10 sati, dio proizvođača prihvatio, a dio ne. "Oni koji su prihvatili prijedlog otkupljivača nastavit će s proizvodnjom po novim korigiranim uvjetima, a oni koji nisu zadovoljni nastavit će pregovore sa svojim otkupljivačima", dodao je. Jakovina je istaknuo da iznos od 2,43 kune, koji su sad ponudile mljekare, nije sve što dobivaju proizvođači mlijeka jer primaju i sredstva kroz potporu za površinu zemljišta koje obrađuju, plus omotnica za osjetljive sektore, te 800 kuna dodatnih potpora, kao i tri kune po litri plavog dizela. Ako to preračunamo, radi se o gotovo 1,4 kune iz proračuna koje se dodaju na svaku proizvedenu litru mlijeka, uz 2,43 kune od otkupljivača, rekao je.
ZAGREB - Reprogrami i otvaranje novih linija kredita Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), uvođenje 'mliječnog paketa', osiguranje 167 milijuna kuna za intervencije u sektoru govedarstva, neki su od zaključaka sa jučerašnje sjednice Savjeta za praćenje stanja u sektoru proizvodnje mlijeka koje je danas objavilo Ministarstvo poljoprivrede. Ministarstvo je u suradnji sa HBOR-om dogovorilo niz mogućnosti za reprogram kredita za proizvođače mlijeka uz poček od dvije godine i niže kamatne stope. Na Savjetu je prezentiran 'mlječni paket', novi način boljeg uređenja odnosa između proizvođača i prerađivača, uključujući dijelom i trgovinu. Iz Ministarstva su naveli i kako su tijekom ovog tjedna isplatili dvije rate akontacije potpore za mlijeko u vrijednosti od 54,6 milijuna kuna te kako će se preraspodjelom raspoloživih sredstava nacionalne omotnice osigurati u okviru specifičnih plaćanja 167 milijuna kuna za intervencije u sektoru govedarstva. Sredstva će se rasporediti na način da korisnici ostvaruju potpore za mliječne krave 800 kuna po grlu, a za krave dojilje 500 kn/grlu. Ministarstvo će ova sredstva isplatiti u što je moguće kraćem roku (najkasnije prvi kvartal 2013.). Navode i kako je dio udruga proizvođača prihvatio prijedlog mljekara da otkupna cijena bude povećana za oko 28 lipa na 2,43 kune. Dio udruga koje nisu prihvatile ovaj prijedlog cijenu trebaju dogovarati direktno sa svojim mljekarama bez posredovanja Ministarstva.
ZAGREB - Prvi međunarodni gospodarsko-investicijski dani i sajam razvoja, proizvodnje i investicija u zelenom gospodarstvu "Greenvest: Invest in green Croatia" otvoren je danas u Zagrebu okupivši oko 150 domaćih i stranih sudionika kojima će u tri dana, do 27. listopada, uz ostalo biti predstavljane i tzv. zelene investicije privatnoga sektora u Hrvatskoj, vrijedne više od 850 milijuna eura. Otvarajući Dane i sajam u zagrebačkom hotelu Esplanade ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras naglasio je važnost 'zelenog' gospodarstvu za što Hrvatska ima velike potencijale, a posebno u obnovljivim izvorima energije (OIE). U tome, kao i općenito u energetici otvaraju se velike mogućnosti investicija, čemu će, kako vjeruje, pridonijeti i predstojeći novi zakon o energiji kojim će početi i prilagodba Hrvatske EU-ovoj strategiji 20-20-20 kojoj se do 2020. u energetici predviđa 20 posto korištenja OIE-a. Projekti OIE su uz one JPP-a te velike energetske projekte dio i velikog novog investicijskog ciklusa od 120 milijardi kuna kojeg pokreće ova Vlada, a cilj je uz ostalo do 2020. udvostručiti proizvodnju energije.
ZAGREB - Unatoč gospodarskoj krizi i potrebi smanjenja javnih rashoda, ukupan broj zaposlenih na teret proračuna u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u Hrvatskoj u razdoblju 2008-2011. povećan je za nešto više od 15 posto, a rashodi za zaposlene na lokalnoj i regionalnoj razini ukupno su porasli za gotovo milijardu kuna, upozorava Josip Franić u novom newsletteru Instituta za javne financije "Zapošljavanje na lokalnoj razini u Republici Hrvatskoj tijekom gospodarske krize". Navodi kako kako je u razdoblju 2008-2011. otvoreno 5.350 novih radnih mjesta na teret lokalnih i regionalnih proračuna (od toga nešto više kod korisnika nego u tijelima), što je povećanje od 15,2 posto u odnosu na 2007. Čak 408 od ukupno 576 lokalnih jedinica povećalo je broj zaposlenih, 86 ih nije mijenjalo, dok su 82 smanjile njihov broj. Tako je ukupno u tijelima i kod korisnika na lokalnoj razini u 2011. bilo 40.661 zaposlen (prema 35.311 u 2007.) S obzirom da u tom razdoblju nije osnovana ni jedna nova jedinica, niti je bilo značajnijih pomaka u decentralizaciji koji bi zahtijevali nova radna mjesta, takav razvoj događaja može ukazivati na neodgovornu politiku zbrinjavanja nezaposlenih na teret lokalnih i regionalnih proračuna, ocjenjuje Franić.
ZAGREB - Vlada i Sabor morat će zatražiti od Hrvatske narodne banke (HNB) donošenje mjera kojima će se sanirati nastala šteta za korisnike kredita s valutnom klauzulom švicarskim francima (CHF), kojima nije dana mogućnost da od poslovnih banaka dobiju transparentne ponude prije ugovaranja kredita te su zakinuti za ravnopravan odnos ugovornih strana, smatra Udruga Franak. Reagirajući na saborsku raspravu održanu 23. listopada iz Udruge Franak navoda da Vlada i saborski Odbor za zakonodavstvo nedvosmisleno potvrđuju opredjeljenje za tržišnu deregulaciju na način da se pogoduje interesima bankarskog sektora te da su se negativno očitovali o prijedlogu ukidanja valutne klauzule. Iz Udruge Franak ocjenjuju da su tako "vladajuća stranka kao i oporbeni HDZ otvoreno zaštitili interese banaka nauštrb vlastitih građana, vlastite ekonomije i gospodarstva". Trenutno je 125 tisuća dužnika izravno oštećeno negativnim posljedicama ugovaranja kredita s valutnom klauzulom u CHF, navode iz Udruge te kažu kako je sloboda ugovaranja kao ustavno načelo bila kršena upravo od strane banaka, time što često u ponudi uopće nisu imale kredite u domaćoj valuti. navode iz Udruge Franak.
ZAGREB - Viadukt je putem Zagrebačke burze izvijestio da je samostalno ili kao dio poslovne udruge, s investitorima iz javnog sektora sklopio pet ugovora o izvođenju građevinskih radova, ukupno vrijednih 58,8 milijuna kuna. Ugovor o gradnji akumulacije Bakranjša, koja je dio sustava navodnjavanja Valtura, vrijedan 22,5 milijuna kuna, Viadukt je sklopio s Hrvatskim vodama. Poslovna udruga u kojoj su Viadukt, Hidroelektra - Niskogradnja i Swetelski sklopila je ugovor za izvanredno održavanje državne ceste Razvor - Risvica. Vrijednost ugovora je 15,7 milijuna kuna, a udio Viadukta u vrijednosti radova je 35 posto. Investitor su Hrvatske ceste. S tim je javnim poduzećem Viadukt potpisao i ugovor o sanaciji tunela Veliki Stog, vrijedan 8,7 milijuna kuna te o sanaciji tunela Mali Stog, od 4,3 milijuna kuna. Prema ugovoru s Republikom Hrvatskom Viadukt će izvesti radove zaštite i stabilizacije pokosa na graničnom prijelazu Klek, vrijedne 7,5 milijuna kuna.
ZAGREB - Današnje trgovanje na Zagrebačkoj burzi dionički indeks Crobex završio je s padom od 0,16 posto, na 1.770,22 boda, dok je indeks Crobex10 porastao za 0,08 posto, na 992,91 bod. Redovni promet Burze iznosio je 9,2 milijuna kuna, a milijunski je promet ostvaren samo dionicom HT-a, od 1,5 milijuna kuna. Pritom je cijena dionice HT-a smanjena za 0,24 posto, na 212 kuna. Po visini prometa, od 514,5 tisuća kuna, slijede dionice Atlantic Grupe kojima je cijena pala za 0,40 posto, na 500 kuna. Sa 475,5 tisuća kuna prometa na trećem su mjestu dionice Petrokemije, čija je cijena također smanjena, i to za 1,10 posto, na 219,35 kuna. Pad cijene, za 0,39 posto, na 1.275 kuna, bilježi dionica Ericssona Nikole Tesle, kojom je realizirano 360,9 tisuća kuna prometa. Dionica Istraturista, koja je jučer bila najveća gubitnica, danas je pak dionica s jednim od najvećih porasta cijene. Jučer je njena cijena pala za čak 36,96 posto, na 116 kuna, dok je danas porasla za 33,62 posto, na 155 kuna.