ZAGREB/LONDON - Hrvatska bi iduće godine trebala nastaviti s reformama kako bi potaknula gospodarski rast i pripremila se za članstvo u Europskoj uniji, konstatirala je Europska banka za obnovu i razvoj u izvješću o tranziciji. Dovršetak pristupnih pregovora s EU ključna je prekretnica za Hrvatsku, ističe EBRD ukazujući na potrebu jačanja institucionalnih kapaciteta za povlačenje sredstava iz fondova EU-a. Nužno je također poboljšati konkurentnost hrvatskog gospodarstvo, i to ublažavanjem "pojedinih restriktivnih praksi zbog kojih je tržište rada nefleksibilno, a osnivanje i vođenje poduzeća otežano". Izdvajaju i potrebu poboljšane discipline plaćanja javnih poduzeća. Prioritet za 2013. je i daljnje regionalno povezivanje u energetskom sektoru. Upozoravaju da je stanje u hrvatskom gospodarstvu i dalje iznimno slabo. Prošle su godine aktivnosti stagnirale, nakon dvije godine negativnog rasta, a ove godine ponovo bilježe pad, najvećim dijelom zbog nepovoljnih vanjskih kretanja. Izgledi za oporavak hrvatskog gospodarstva nisu ohrabrujući, s obzirom na produljenu dužničku krizu u eurozoni. Rizici za slabljenje gospodarske aktivnosti prilično su visoki, napominju. Prema nedavno objavljenim sniženim prognozama EBRD-a, hrvatsko gospodarstvo zabilježit će ove godine pad od 1,9 posto, dok se u 2013. očekuje povratak rastu, po stopi od 1,2 posto.
ZAGREB - Zbog neizvršenih osnova za plaćanje u ukupnom iznosu od 44,58 milijardi kuna na kraju rujna bilo je blokirano 73.853 poslovnih subjekata te 236.342 građana sa ukupnim dugom od 15,68 milijardi kuna, objavila je Financijska agencija. Ukupna vrijednost neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata bila je viša za 1,2 posto u odnosu na kraj kolovoza, dok su dugovanja građana bila za 190,9 milijuna kuna manja u odnosu na prethodni mjesec. Krajem rujna bilo je blokirano 38.975 pravnih osoba sa 39.944 radnika i neizvršenim obvezama od 36,6 milijardi kuna, te 34.878 fizičkih osoba (odnosno obrtnika) sa ukupno 23.079 zaposlenih i iznosom dugovanja od 7,9 milijardi kuna. Broj insolventnih poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana u odnosu na kolovoz veći je za 0,8 posto, a iznos duga za 1,3 posto. U blokadi do 60 dana bila su 3.873 poslovna subjekta, što je za 237 više nego u kolovozu, a iznos njihovih dugovanja veći je za 96,1 milijun kuna, te iznose 1,03 milijarde kuna. Više od tri četvrtine poslovnih subjekata u blokadi je više od 360 dana, a iznos njihove blokade čini 82,2 posto iznosa ukupnoga duga. Kod poslovnih subjekata u dugotrajnoj blokadi dominiraju oni koji su blokirani pet i više godina, takvih je 36,8 posto.
ZAGREB - Učinkovito tržišno natjecanje potiče rast gospodarstva i stvara pozitivnu poduzetničku i investicijsku klimu, uvjete za inovativnost i tehnološki napredak te pogodnosti za potrošače, istaknuto je na današnjoj konferenciji "Tržišno natjecanje u Hrvatskoj - europska perspektiva" u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj. Pravično tržišno natjecanje pozitivno utječe na razvoj poduzetništva i konkurentnog gospodarstva, kazao je predsjednik Američke gospodarske komore Ivan Vidaković, a savjetnik predsjednika Republike Boris Cota je naglasio kako će gospodarski rast Hrvatske, otvaranje novih radnih mjesta i prosperitet ovisiti i o uspješnom funkcioniranju tržišta. Cota je kazao kako je pred nama težak zadatak gospodarstvo učiniti ne samo efikasnim, već i pravičnim, te je naglasio kako je povećanje zaštite tržišnog natjecanja jedno od bitnih pitanja razvoja društva. Predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Olgica Spevec istaknula je kako je kriza kao fenomen današnjice nešto sa čime se suočavaju u svakodnevnom životu i gospodarstvenici, građani, oni koji provode zakone, no kako kriza ne daje ispričnicu da se ne provode propisi i zakoni. Što se pak tiče poslova vezanih uz borbu protiv kartela, kazala je kako su karteli, dogovori oko cijena, podjeli tržišta najveći krimen ili zlo na tržištu i tu nema nikakvih ustupaka ni za koga.
OSIJEK - Predsjednik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje Antun Laslo pozvao je danas ministra poljoprivrede Tihomira Jakovinu na nastavak pregovora o rješavanju problema u mljekarstvu te najavio da su proizvođači ponovno spremni i to na radikalne prosvjede. Na konferenciji za novinare Laslo je kazao kako su tijekom nedavnih pregovora u Ministarstvu poljoprivrede proizvođači pristali na kompromisno rješenje od 3,50 kuna za litru mlijeka, ali da je konačno rješenje problema još daleko. Dodao je kako su potkraj listopada zahtjev za nastavkom pregovora uputili Ministarstvu poljoprivrede, predsjedniku Hrvatskoga sabora i saborskom Odboru za selo i poljoprivredu te kako traže od ministra Jakovine da se "uozbilji i počne normalno funkcionirati za dobrobit građana RH". Smatra kako ministar Jakovina treba uspostaviti normalnu komunikaciju s mljekarima, promijeniti mjere standarda kvalitete mlijeka, omogućiti mjesečnu isplatu 'povijesnog prava' na mlijeko od 0,50 kuna, a ne u paketima, te državnu intervenciju od 0,30 kuna zbog teških uvjeta gospodarenja. Ako ministar misli da je s dodatnim poticajem od 800 kuna po muznoj kravi priča gotova, onda se grdno prevario. Priča o mljekarstvu nije gotova, ona je tek započela, poručio je Laslo.
ZAGREB - Kako bi identificirali projekte prihvatljive za povlačenje sredstava iz strukturnih fondova Europske unije u 2013. te u razdoblju od 2014. do 2020. godine Ministarstvo turizma je objavilo javni poziv putem kojeg se pozivaju nositelji turističkih projekata da prijave projekte za korištenje strukturnih fondova EU. Javni poziv je otvoren do 31. prosinca 2012. godine, izvijestili su danas iz Ministarstva turizma. Projekti su podijeljeni u tri skupine - javna turistička infrastruktura, poslovna turistička infrastruktura te ljudski potencijali u turizmu. U skladu s tematskim ciljevima EU i temeljem strateških smjernica razvoja hrvatskog turizma cilj je unaprijed stvoriti bazu projekata i ocijeniti stupanj njihove spremnosti temeljem do sada prikupljene dokumentacije i definiranih izvora sufinanciranja, potrebnih za njihovu realizaciju i apliciranje za strukturne fondove EU. Ideja je doći do prihvatljivih projekata visokog stupnja spremnosti, koji će biti usmjeravani na daljnje mogućnosti institucionalne i financijske podrške za dovršetak pripreme projekata za apliciranje na strukturne fondove EU. navode iz Ministarstva turizma.
ZAGREB - Nakon dva dana rasta, Crobex indeksi Zagrebačke burze danas nemaju snage za nastavak uspona unatoč pozitivnom raspoloženju na europskim burzama, no obujam trgovanja nešto je veći nego jučer. Crobex indeks bio je oko podneva u blagom minusu, za 0,02 posto, na 1.767 bodova, dok je Crobex10 bio u plusu 0,22 posto, na 994 boda. Redovni promet dionicama iznosio je 5,3 milijuna kuna, što je 2,3 milijuna kuna više nego jučer u to doba. Najveći je promet do podneva ostvaren dionicom HT-a, od 1,6 milijuna kuna, uz porast cijene za 1 posto, na 213,2 kune. Slijedi dionica Zagrebačke banke s prometom nadomak milijun kuna. Cijena joj je poskočila 1,35 posto, na 37,5 kuna. U većem fokusu investitora još je i dionica Ericssona Nikole Tesle, kojom je do podneva ostvareno 717.000 kuna prometa, a cijena joj je ojačala 0,3 posto. Među likvidnijim izdanjima po rastu cijene za gotovo 2 posto ističe se dionica Petrokemije, a po padu cijene za 1,74 posto dionica Dalekovoda.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na jučerašnju tečajnicu blago oslabila prema euru, za 0,03 posto. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,520863 kune. Kuna je neznatno oslabila prema švicarskom franku, za 0,001 posto, te srednji tečaj franka iznosi 6,229490 kuna. Istodobno je kuna ojačala prema američkom dolaru za 0,30 posto te prema britanskoj funti za 0,16 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 5,856914 kuna, a funte 9,372960 kuna.