FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Gospodarstvo - Hrvatska - ukratko do 14,30 sati

Autor: ggoj
ZAGREB, 25. listopada 2012. (Hina) - Pregled gospodarskih vijesti iz Hrvatske do 14,30 sati.

ZAGREB - Predstavnici Kriznog stožera za obranu cijene mlijeka danas su zatražili prijem kod premijera Zorana Milanović kako bi mu iznijeli svoje probleme i zahtjeve za rješavanje problema u sektoru, nakon što na jučerašnjoj desetsatnoj sjednici Savjeta za mlijeko u Ministarstvu poljoprivrede nisu postigli dogovor o otkupnoj cijeni mlijeka. Čelnik Kriznog stožera za obranu cijene mlijeka Antun Laslo uoči sjednice Vlade novinarima je pred Banskim dvorima podijelio priopćenje u kojem se navodi kako žele "skrenuti pozornost visokim dužnosnicima kao i saborskim zastupnicima na alarmantno stanje u mljekarstvu". Ako im se ne pomogne, kazao je Laslo, Stožer će se ponovno sastati i donijeti odluku o daljnjim akcijama. Na jučerašnjoj sjednici Savjeta za mlijeko u Ministarstvu poljoprivrede, koja je trajala više od deset sati, do prije ponoći, nije postignut nikakav konkretan dogovor pa proizvođači nastavljuju s obustavom isporuke mlijeka i ne isključuju mogućnost blokade granica. Predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka Davorin Blažić nakon sastanka je izjavio da nije prihvaćeno ništa što su seljaci predlagali. "Zahtijev za otkupnu cijenu mlijeka od 4,05 kuna po litri spustili smo na 3,5 kuna, nije prihvaćeno, prerađivači nude 2,43 kune što je seljacima neprihvatljivo", kazao je.

ZAGREB - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) uputila je Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu suglasnosti s hrvatskim Ustavom Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona koji se odnosi na objavljivanje podataka o poreznim dužnicima, izvijestili su iz HUP-a. Prema mišljenju poslodavaca, Zakon o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona koji je stupio na snagu 21. srpnja ove godine nije sukladan s Ustavom. U HUP-u smatraju kako su propisivanjem objektivnih uvjeta (evidentirani porezni dug određenog iznosa) kao uvjeta za automatsko objavljivanje osobnih podataka tzv. "poreznih dužnika" bez pravnih jamstava zaštite povrijeđene odredbe Ustava koje jamče zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Objava osobnih podataka na "stupu srama" Porezne uprave spornija je tim više jer zakonodavac nije razmotrio činjenicu da "porezni dužnici" imaju zakonsku mogućnost predmetno dugovanje po osnovi poreza osporavati na sudu te da postoji mogućnost da sporno porezno rješenje bude pravomoćno poništeno, napominju iz HUP-a. Osim toga, Zakonom se odlučivanje o tzv. "proboju pravne osobnosti" i nastanku obveze poreznog jamstva izmješta iz sudske nadležnosti u nadležnost upravnih tijela. Uvođenje paralelnog sustava koji odlučivanje o pravima i obvezama građanskopravne i parnične prirode pozicionira izvan sudske vlasti, osim što je u suprotnosti s Ustavom, dovodi i do pravne nesigurnosti, navode iz HUP-a.

ZAGREB - Ministarstvo gospodarstva danas je u kontekstu aktualnih rasprava o kašnjenju privatizacije Brodosplita, priopćilo da bi sklapanjem ugovora o prodaji Brodosplita DIV-u, taj ugovor postao ovršna isprava na temelju koje bi kupac imao pravo namiriti svoja potraživanja na teret državnog proračuna. Zbog toga, pojasnili su Hini iz Ministarstva, prije potpisivanja ugovora mora se pronaći "mjesto i novac" u državnom proračunu inače bi kupac mogao ovršiti državu. Ugovor se potpisom solemnizira kod javnog bilježnika, čime on postaje ovršna isprava. Da je ugovor potpisan, onog trenutka kada bi kupac aktivirao potrebu isplate potpore za restrukturiranja, a da za to u proračunom nisu osigurana sredstva, imao bi pravo ovršiti ugovor na teret državnog proračuna, kaže se u priopćenju Ministarstva. Ministarstvo gospodarstva ističe da prema zakonu, korisnici državnog proračuna mogu preuzeti obveze na teret državnog proračuna samo za namjene i do visine utvrđene državnim proračunom. Podsjeća da je 16. srpnja ove godine prijedlog ugovora o prodaji Brodosplita poslan Europskoj komisiji zajedno s izmjenjenim Planom restrukturiranja u dijelu koji se odnosi na dinamiku financiranja troškova restrukturiranja. Mjesec dana kasnije, u Vladu je stiglo pozitivno mišljenje Europske komisije.

ZAGREB - Sustav određivanja plaća u javnom sektoru ne proizvodi dobre rezultate i ne djeluje poticajno, a državni proračun opterećuje sve većim izdacima, rečeno je na današnjem okruglom stolu "Utjecaj politike plaća na tržište rada" u organizaciji Instituta za javne financije i Matice hrvatskih sindikata. Povećanje izdataka javnog sektora nikad nije popularno pa ni u dobra vremena za ekonomiju, no upravo su se u takvom razdoblju u Hrvatskoj zaobilazno, putem raznih dodataka na plaće, ti izdaci povećavali, rekao je pomoćnik ministra rada i mirovinskog sustava Marko Krištof. Po njegovoj računici, ostane li na snazi aktualni sustav plaća, trošak za mase plaća u javnom sektoru svake godine povećava se za 200 milijuna kuna pri čemu najveći utjecaj na porast, u iznosu od 130 milijuna kuna, ima isplata dodatka od 0,5 posto po godini staža. Sanja Blažević s Ekonomskog fakulteta u Puli smatra da je zakon o minimalnoj plaći neprecizan i dvosmislen pa tako Državni zavod za statistiku, sindikati i poslodavci imaju vlastite izračune minimalca koji još uvijek službeno iznosi 2.814 kuna. Takvu plaću prima oko 5 posto zaposlenih, ali ima i dosta onih čija je plaća ispod zakonskog minimuma. Prema istraživanju koje je provela, na minimalcu je više žena nego muškaraca, a prevladavaju zaposleni u malim poduzećima, s osnovnom ili srednjom školom, a dosta je i radnika sa sela.

ZAGREB - Unatoč naporima da se dođe do zadovoljavajućeg rješenja nije postignut dogovor o hrvatskom zahtjevu da se ukine zabrana izvoza šećerne repe iz Srbije koju susjedna država primjenjuje od početka rujna, izvijestili su iz vladinih Odnosa s javnošću u priopćenju o izvanrednoj sjednici Zajedničkog odbora CEFTA-e 2006. Izvanredna sjednica, održana jučer u Državnom uredu za trgovinsku politiku, sazvana je na zahtjev Republike Hrvatske zbog Uredbe o privremenom količinskom ograničenju izvoza određenih vrsta roba - soje, sjemena suncokreta i šećerne repe koju Republika Srbija primjenjuje od 8. rujna ove godine. Ovom zabranom izvoza, donesenom suprotno međunarodnim obvezama koje je preuzela Republika Srbija, pogođeni su hrvatski proizvođači šećera koji dio svojih potreba za šećernom repom namiruju ugovaranjem i financiranjem proizvodnje u Srbiji. Unatoč naporima da se dođe do zadovoljavajućeg rješenja, dogovor nije postignut dogovor o zahtjevu Hrvatske da se ova mjera ukine s obzirom da je Srbija ostala pri svojem stajalištu o zadržavanju ove zabrane izvoza. Hrvatska će u daljnjem postupanju u ovom pitanju koristiti ostale mogućnosti predviđene odgovarajućim odredbama CEFTA-e 2006.

ZAGREB - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) utvrdila je da Vipnet, Hrvatski telekom i Tele2 nisu narušili tržišno natjecanje na tržištu javno dostupne telefonske usluge u pokretnim mrežama, jer ne postoje dokazi da su razdoblju od srpnja do listopada 2009. usklađenim djelovanjem promijenili obračunske jedinice za pozive u pokretnim mrežama i time sklopili zabranjeni sporazum, objavljeno je danas iz Agencije. AZTN je postupak protiv triju mobilnih operatora pokrenula po službenoj dužnosti kako bi utvrdila jesu li te promjene rezultat izričitog međusobnog dogovora poduzetnika ili usklađenog ponašanja, ili je bila riječ o samostalnim odlukama svakog od njih. Od 1. kolovoza 2009. uveden je porez od 6 posto na telekom usluge, a od 1. listopada su kroz promjenu obračunskih jedinica povećane cijene za većinu tarifnih modela svih mobilnih operatora. "Međutim, iako su postajale indicije da se radi o dogovoru odnosno usklađenom djelovanju, Agencija nije pronašla izravni dokaz koji bi nedvojbeno upućivao na nedopušteni kontakt i dogovor među operatorima" navode iz Agencije i dodaju da sve činjenice o paralelnom postupanju koje su utvrđene nisu bile dovoljne da s potpunom sigurnošću zaključi da je postojao zabranjeni sporazum.

ZAGREB - Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrila je državnu potporu za sanaciju sadržanu u jamstvu koje je Grad Split dao nogometnom klubu Hajduk za kreditno zaduženje kod dvije banke, u ukupnom iznosu od 30 milijuna kuna, objavljeno je danas iz Agencije. Pojašnjavaju da je Agencija utvrdila kako su zahtjev za davanjem odobrenja za izdavanje jamstva Grada Splita Hajduku te ostala dostavljena dokumentacija, uključujući i Plan sanacije, izrađeni sukladno propisima o državnim potporama te je potporu odobrila uz određene uvjete. Radi provedbe nadzora nad izvršenjem ovoga rješenja Agencije, Grad Split Agenciji treba dostavljati redovita mjesečna izvješća o uvjetima i namjeni korištenja kredita za koje je jamstvo izdano kao i o načinu podmirenja ostalih obveza koje dospijevaju za vrijeme provedbe procesa sanacije, zaključuje se u priopćenju Agencije.

ZAGREB - Indeksi Zagrebačke burze oko podneva bili su u blagom minusu, a u inače mirnom trgovanju po dobitku za više od 16 posto ističe se dionica Istraturista. Crobex indeks oko podneva bio je u minusu 0,06 posto, na 1.772 boda, a Crobex10 0,02 posto, na 991 bodu. Redovni promet iznosio je oko 2 milijuna kuna. Očekivano, najveća dobitnica je dionica Istraturista, uslijed najave Zagrebačke banke da će ponuditi preuzimanje te kompanije po cijeni od 156 kuna po dionici. Cijena dionice Istraturista skočila je jutors 16,34 posto, na 152,5 kuna, uz promet od 35.520 kuna. Cijena dionice Zagrebačke burze, pak, stagnira na 38 kuna, uz promet od 16.000 kuna. Najveći promet do podneva je ostvaren dionicom HT-a, 331.000 kuna. Cijena joj je u blagom minusu od 0,16 posto, te iznosi 211,68 kuna. Nešto više trgovalo se i dionicom AD Plastika, kojoj je cijena ojačala 0,93 posto, na 106,4 kune, uz promet od 291.000 kuna.

ZAGREB - Na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB), u odnosu na jučerašnju tečajnicu, kuna je prema euru ojačala za 0,09 posto. Srednji tečaj eura na tečajnici središnje banke, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,551275 kuna. Prema jučerašnjoj su tečajnoj listi sniženi i srednji tečajevi švicarske i američke valute. Srednji tečaj franka niži je za 0,15 posto i iznosi 6,241239 kuna, dok je srednji tečaj dolara umanjen za 0,66 posto, na razinu od 5,804208 kuna. Srednji tečaj britanske funte je pak istodobno povećan za 0,30 posto i na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a iznosi 9,365342 kune.

(Hina) xggoj yds

An unhandled error has occurred. Reload 🗙