LJUBLJANA - Predsjednik slovenske vlade Janez Janša izjavio je da Slovenija ne može vratiti bivšim štedišama Ljubljanske banke novac koji nije dobila, najavivši mogućnost žalbe na presudu Europskog suda za ljudska prava o odgovornosti Slovenije za staru deviznu štednju štediša Ljubljanske banke izvan Slovenije. "Presudu ECHR-a proučavamo i kad donesemo pravnu procjenu bit će jasno hoće li Slovenija uložiti žalbu, odnosno na koji će način to učiniti", rekao je Janša u Mariboru, prigodom posjeta poplavljenim krajevima uz rijeku Dravu. Janša je izrazio uvjerenje da će se presuda, kojom je Slovenija proglašena odgovornom za isplatu deviznih ušteda troje štediša iz BiH, promijeniti u žalbenom postupku koji bi po njegovu mišljenju mogao biti presedan i za ostale slične slučajeve. "Nije moguće od nekoga zahtijevati da vrati nešto što nije dobio", rekao je Janša. Presuda koju je sud u Strasbourgu objavio u utorak postat će pravomoćnom ako se na nju u iduća tri mjeseca ne žali ni jedna strana. Žalbu Slovenije još je u utorak najavio slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec.
BRUXELLES - Eurozona bi sljedeće godine trebala izići iz recesije ali s vrlo malim rastom od 0,1 posto, a na razini cijele Europske unije gospodarski rast bi trebao iznositi 0,4 posto dok se nešto snažniji rast očekuje u 2014., stoji u jesenskim ekonomskim prognozama koje je u srijedu objavila Europska komisija. Komisija je snizila svoje prognoze u odnosu na proljeće, kada je za sljedeću godinu predviđala rast u eurozoni od 1 posto, a u cijeloj Uniji 1,3 posto. Za 2014. predviđa se rast od 1,4 post u eurozoni, a cijeloj Uniji 1,6 posto. "Europa prolazi kroz teško razdoblje makroekonomskog uravnoteživanja koje će još neko vrijeme trajati. Prema našim predviđanjima, perspektiva rasta postupno će se poboljšavati od početka sljedeće godine", izjavio je povjerenik za ekomomske i monetarne poslove Olli Rehn. "Europa mora nastaviti s kombiniranjem zdrave fiskalne politike i strukturnih reformi kako bi stvorila uvjete za održivi rast i kako bi smanjila neazposlenost sa sadašnje nedopustivo visoke razine", kaže Rehn. Ove godine eurozona će, prema prognozama ostvariti pad od 0,4 posto, a cijela Unija od 0,3 posto. Stopa nezaposlenosti dosegnut će skoro 11 posto u Uniji i 12 posto u eurozoni u 2013., s tim da će biti velikih razlika među zemljama članicama.
BRUXELLES - Grčka, Španjolska i Portugal, članice eurozone najteže pogođene krizom, trebale bi 2014. izići iz recesije, a Cipar bi trebao biti jedina članica EU-a koja će te godine biti u recesiji, stoji u ekonomskim prognozama koje je u srijedu objavila Europska komisija. Grčki BDP bi i sljedeće godine trebao pasti za 4,2 posto i nakon šest godina recesije, 2014. trebala bi zabilježiti rast od 0,4 posto, predviđa Komisija. Španjolsko bi gospodarstvo trebalo pasti za 1,4 posto sljedeće godine, a 2014. rasti za 0,8 posto. BDP u Portugalu sljedeće godine past će za 1 posto, a godinu poslije očekuje se rast od 0,8 posto.
LJUBLJANA - Slovenija će ove godine zabilježiti pad BDP-a od 2,3 posto, a iduće godine od 1,6, posto, dok bi ponovni gospodarski rast od 0,9 posto mogla imati tek 2014. godine, snižene su prognoze Europske komisije objavljene u srijedu, u jesenskoj prognozi za sve zemlje Europske unije. Uz to, Bruxelles predviđa da će Slovenija u idućoj godini ostvariti deficit od 3,9 posto BDP-a, što je slabije od plana vlade premijera Janeza Janše da se on smanji na ispod tri posto BDP-a. Europska komisija tako je snizila prognoze iz svog izvješća iz svibnja ove godine, kad je jednoj od manjih članica EU-a i eurozone predviđala ovogodišnji pad BDP-a od 1,4 posto, a u idućoj godini 0,7 posto. Direktor ureda za makroekonomske analize (UMAR) slovenske vlade Boštjan Vasle izjavio je u srijedu na konferenciji za novinare u Ljubljani da UMAR za sada ostaje pri svojoj zadnjoj prognozi o padu BDP-a od 2 posto u ovoj i padu od 1,4 posto iduće godine, ali je priznao da se makroekonomski okvir pogoršava, kako u Sloveniji, tako i u širem okruženju te da postoje rizici za daljnje produbljivanje recesije.
BERLIN - Sezonski prilagođena njemačka industrijska proizvodnja smanjila se u rujnu 1,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, izvijestilo je ministarstvo gospodarstva i tehnologije. U prethodnom se mjesecu proizvodnja je umanjena za revidiranih 0,4 posto. Analitičari su za rujan prognozirali pad proizvodnje za 0,7 posto. Na godišnjoj je razini kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u rujnu pala za 1,2 posto, neznatno sporijim tempom nego u kolovozu. Najviše se smanjila proizvodnja intermedijarnih proizvoda, za 4,8 posto a najveći je rast zabilježila proizvodnja u građevinskom i energetskom sektoru, za 4,0 odnosno 3,2 posto.
BEOGRAD - Srbija je zamolila Kinu za kredit od 1,8 milijardi dolara za gradnju energetske i prometne infrastrukturne, priopćeno je u srijedu u Beogradu, istoga dana kad je i srbijanska središnja banka priopćila da je ukupna devizna štednja građana početkom studenoga premašila osam milijardi eura. Kako je nakon razgovora sa zamjenikom kineskog ministra trgovine Yung Shanom na tiskovnoj konferenciji priopćio srbijanski ministar financija Mlađan Dinkić, molba kineskoj Eksim banci odnosi se na kredit koji bi Srbija iskoristila za već započete projekte autocesta i dogradnju termoelektrana. Dinkić je rekao i da bi u ovim projektima zajednički sudjelovala srbijanska i kineska poduzeća. Kina je Srbiji donirala milijun eura, što će se iskoristiti za projekte socijalne srkrbi. Srbijanska središnjab banka priopćila je u srijedu je u 2012. godini devizna štednja građana povećana za oko 400 milijuna eura, i u studenome je premašila osam milijardi eura.
STOCKHOLM - Švedski proizvođač opreme za mrežnu telefoniju Ericsson objavio je u srijedu da će ukinuti 1.550 radnih mjesta u matičnoj Švedskoj kako bi smanjio troškove, napominjući da je najveći dio ušteda planiran u ključnom odjelu mrežne opreme. Grupa u Švedskoj zapošljava oko 17.800 radnika i oko 100.000 u zemljama širom svijeta a danas je izvijestila da će uštede biti ostvarene u svim segmentima poslovanja, uključujući marketing, upravu, istraživanje i razvoj, nabavu i usluge. Prošlog je mjeseca Ericsson izvijestio o 43-postom padu neto dobiti u trećem tromjesečju, budući da su financijske teškoće potaknule telekomunikacijske operatere na pojačani oprez pri ulaganjima u mrežnu infrastrukturu.
LONDON/NEW YORK - Euro je u srijedu na međunarodnim deviznim tržištima pao na novu najnižu razinu u dva mjeseca prema dolaru, a veće gubitke zabilježio je i prema jenu, pod pritiskom loših vijesti iz gospodarstva eurozone i u očekivanju glasovanja grčkog parlamenta o mjerama štednje. Euro je u takvim okolnostima zabilježio najnižu razinu prema dolaru u posljednja dva mjeseca od 1,2749 dolara, pa je u odnosu na prethodno zatvaranje na gubitku oko 0,5 posto. Jedinstvena europska valuta prema jenu je oslabila oko jedan posto i njome se trgovalo po 101,96 jena. I dolar je oslabio prema jenu, oko 0,58 posto, spustivši se na 79,88 jena. Euro su pogodile redovne jesenske prognoze rasta Europske komisije prema kojima bi eurozona sljedeće godine trebala izići iz recesije ali s vrlo malim rastom od 0,1 posto. Lošim vijestima za euro pridružuje se i podatak o oštrom padu njemačke industrijske proizvodnje. Dolar je pak bio na dobitku prema nizu značajnih valuta zbog okretanja ulagača sigurnim utočištima budući da su u fokusu ponovno izbili problemi na fiskalnom planu u SAD-u, zasjenivši predsjedničke izbore koji su ovih dana plijenili veću pozornost.