ZAGREB - Koncern Agrokor namjerava izdati obveznice s pravom prvenstva, u iznosu od 475 milijuna eura, za potrebe refinanciranja postojećeg duga. Za glavne aranžere izdanja Agrokor je odabrao BNP Paribas, JP Morgan i Uncredit. Obveznice će se izdati s rokom dospijeća za 7 godina, odnosno do 2020. godine, a bit će denominirane u eurima ili američkim dolarima, ili u kombinaciji obje spomenute valute. Planirani ukupan iznos izdanja obveznica je 475 milijuna eura, s mogućnošću povećanja iznosa izdanja obveznica, ovisno o interesu potencijalnih ulagača i odluci izdavatelja, uvažavajući pritom uvjete postojećih financijskih aranžmana izdavatelja. Iz Agrokora nisu željeli komentirati detalje cijeloga posla. Jamci za obveze Agrokora bit će tvrtke iz njegova sastava, o čemu su te tvrtke izvijestile danas putem Zagrebačke burze. Agrokor će početi s predstavljanjem planiranog izdanja obveznica europskim i američkim ulagačima u ponedjeljak u Londonu, a sljedeća faza planirana je u SAD-u od 25. do 27. rujna. U travnju ove godine Agrokor je izdao obveznicu u iznosu 300 milijuna eura.
ZAGREB - Oko dvije stotine radnika RIZ Odašiljača okupljeno je ispred tvornice u Božidarevićevoj ulici u Zagrebu u znak solidarnosti sa suspendiranim kolegama kojima je jutros zabranjen ulazak u tvornicu, dok Uprava RIZ-a ističe da neće odustati od suspenzija navodeći kao razlog istragu štetne djelatnosti suspendiranih radnika tijekom proteklih mjeseci. Nakon što su jutros zaštitari, koje je angažirala Uprava, onemogućili ulazak u tvornicu 12 zaposlenih, mahom sindikalnih povjerenika, članova Radničkog vijeća i udruge branitelja, održan je sastanak sindikata i Uprave na kojem je sindikat ponudio povratak na posao svih prosvjednika u zamjenu za ukidanje suspenzija, ali Uprava je to, prema riječima predsjednika Sindikata metalaca Hrvatske Vedrana Dragičevića, odbila. Predsjednik Uprave RIZ Odašiljača Kamilo Vrana rekao je da je cilj nove Uprave opstanak tvornice uz što veći broj zaposlenih. Pozvao je radnike, koji samovoljno nisu na poslu, da se vrate na radna mjesta. Za razlog suspenzije je rekao da su to ozbiljna kršenja zakona proteklih mjeseci zbog čega je potrebno detaljno ispitati činjenice. Svo vrijeme suspenzije ti će radnici biti u radnom odnosu i primati plaće. Riječ je o privremenoj mjeri udaljavanja s radnog mjesta, a kad se utvrde razmjeri štete koju su suspendirani počinili, znat će se koje će mjere prema njima biti poduzete, kaže Vrana.
SPLIT - U sjedištu splitske Lučke uprave danas je potpisan ugovor o rekonstrukciji i dogradnji vezova 26 i 27 u Gradskoj luci Split za prihvat brodova u domaćem prometu te mogući alternativni prihvat trajekata i katamarana u međunarodnom prometu, projekt vrijedan 32,4 miljuna kuna. Ugovor su potpisali Joško Berket Bakota, privremeni ravnatelj splitske Lučke uprave, koja će financirati projekat, i Nikša Musulin u ime tvrtke Pongrad inžinjering koja će izvoditi radove, a nazočan je bio i ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić. Ukupna površina dva dograđena veza bit će 2.700 četvornih metara, a imat će i dvije ukrcajno-iskrcajne rampe širine po 30 metara, dok će dužobalna duljina oba veza biti 140 metara. Radovi bi trebali biti završeni u idućih devet mjeseci. Ministar Hajdaš Dončić je istaknuo kako je dogradnja ova dva veza samo prva faza cjelokupnog rješavanja ukupnih potencijala splitske Gradske luke. Najavio je gradnju dva nova vanjska veza koji će u splitskoj Gradskoj luci omogućiti pristanak kruzera do 320 metara dužine, vrijednost te investicije je oko 200 milijuna kuna, a radovi bi mogli početi sredinom iduće godine.
ZAGREB - Nakon pada bruto domaćeg proizvoda za 2,2 posto u drugom tromjesečju analitičari Privredne banke Zagreb očekuju da će i treći kvartal donijeti pad BDP-a iako blažih razmjera od drugog kvartala, te na razini cijele godine očekuju pad BDP-a od 1,4 posto, dok trenutno procjenjuju da bi 2013. mogla donijeti blagi pozitivni rast BDP-a od 0,8 posto. Prva polovica godine završila je padom BDP-a od 1,7 posto na godišnjoj razini, ne ostavljajući baš previše manevarskog prostora za poboljšanje dojma u ostatku godine. Posebno zna li se da treći kvartal nije startao baš najbolje tj. da je srpanj zabilježio pad realnog prometa u trgovini na malo za 5,1 posto, pad industrijske proizvodnje za 5,5 posto, pad građevinske aktivnosti za 9,7 posto, napominje se u PBZ Tjednim analizama. Za 2013. analitičari PBZ-a trenutno procjenjuju da bi mogla donijeti blagi pozitivni rast BDP-a od 0,8 posto, s time da glavninu pozitivnih kretanja očekuju tek u drugoj polovici godine. Pri tome prvenstveno misle na prve 'rane' plodove najavljenih investicijskih projekata i stabilizaciju negativnih kretanja na tržištu rada čime bi se donekle zaustavio pad osobne potrošnje. Istodobno, upozoravaju na nekoliko izraženih rizika poput primjerice razine oporavka izvoznih tržišta (po svemu sudeći Italija će zabilježiti još jednu godinu pada BDP-a) i načina rješavanja promjene carinskog režima sa zemljama Cefte (primarno s BIH i Srbijom).
ZAGREB - Godišnji rast plasmana banaka poduzećima u Hrvatskoj usporio se s 4,9 posto u lipnju na 4,3 posto na kraju srpnja, ako se izuzmu krediti brodogradilištima i tečajne promjene, dok je pad kredita stanovništvu na godišnjoj razini na kraju srpnja iznosio 1,6 posto, isključujući utjecaj tečaja, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke. Smanjenje plasmana banaka nebankarskom sektoru od 1,4 milijarde kuna u lipnju i njihovo neznatno povećanje u srpnju upućuju na zaključak da u promatranim mjesecima nije došlo do jačanja kreditne aktivnosti usmjerene prema privatnom sektoru, napominju analitičari središnje banke u zadnjem Biltenu HNB-a. Na godišnjoj razini ostvaren je pad plasmana banaka nebankarskom sektoru od 1,8 posto. Međutim, treba imati u vidu da je u 2012. Ministarstvo financija preuzelo ukupno 6,3 milijardi kuna kreditnih obveza brodogradilišta prema domaćim bankama. Ako se isključe utjecaj preuzimanja kredita banaka brodogradilištima i utjecaj tečajnih promjena, zabilježen je blagi godišnji rast plasmana, od 0,6 posto.
ZAGREB - Građevinski radovi u srpnju su prema kalendarski prilagođenim indeksima u odnosu na isti mjesec prošle godine bili manji za 9,7 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Godišnje stope promjena izračunate iz kalendarski prilagođenih indeksa pokazuju da je u srpnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine pad građevinskih aktivnosti na zgradama iznosio 14 posto, a na ostalim građevinama 5,6 posto. Pad građevinskih radova na godišnjoj razini pokazuju i izvorni indeksi (kalendarski i sezonski neprilagođeni) po kojima je u srpnju ove u odnosu na srpanj prošle godine fizički obujam građevinskih radova pao za 7,9 posto. Prema desezoniranim indeksima, građevinski radovi u srpnju u odnosu na lipanj ove godine veći su za 1 posto.
ZAGREB - U mirnom prijepodnevnom trgovanju na Zagrebačkoj burzi najviše prometa ostvareno je dionicama Adrisa i Podravke, a kako nema važnijih korporativnih vijesti investitori uglavnom prate zbivanja na inozemnim burzama. Crobex indeks bio je oko podneva u plusu 0,06 posto, na 1.702 boda, a Crobex10 za 0,87 posto, na 953 boda. Redovni promet iznosio je blizu pet milijuna kuna. Najveći promet do podneva ostvaren je povlaštenom dionicom Adrisa, od 1,3 milijuna kuna. Cijena joj je porasla 1,28 posto, na 224 kune. Milijunski promet još je ostvaren i dionicom Podravke, pri čemu joj je cijena ojačala 1,21 posto, na 250,95 kuna. Dionici HT-a cijena je porasla 1,22 posto, na 199 kuna, uz promet od 728 tisuća kuna. Među likvidnijim izdanjima, po rastu cijene za 4,58 posto ističe se dionica Zagrebačke banke, dok se po padu cijene za 4,51 posto izdvaja dionica Ine.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke (HNB) u odnosu na tečajnicu od petka blago ojačala prema euru, za 0,05 posto, dok je oslabila prema drugim važnijim valutama. Srednji tečaj eura na danas utvrđenoj tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,390683 kune. Istodobno je kuna oslabila prema ostalim promatranim inozemnim valutama, prema američkom dolaru za 0,80 posto, britanskoj funti 0,40 posto, a prema švicarskom franku za 0,09 posto. Srednji tečaj dolara iznosi 5,723887 kuna, funte 9,277784 kune i franka 6,112043 kune.