ZAGREB - Premijer Zoran Milanović najavio je danas da će Vlada preuzeti na sebe odgovornost za poskupljenje grijanja, ističući da odgovornost za nužno poskupljenje ne želi prebacivati na leđa gradskih skupština i gradonačelnika. "Uskoro ćemo morati smanjivati troškove rada, da ne bi javna poduzeća propala i da ne bi porezni obveznici u Slavoniji i u Istri plaćala to grijanje", rekao je Milanović tijekom saborskoga aktualnog prijepodneva. Upozorio je da je cijena grijanja u Vukovaru tri puta skuplja nego u Zagrebu. "Ovdje se očekuje da HEP kupuje po pet i proda po dva. To ne ide. Međutim, da ne bismo odgovornost prebacivali na druge, na skupštine i gradonačelnike, da ne prigovaraju da su to kukuriku gradovi, mi ćemo tu odgovornost zakonski prebaciti na sebe", kazao je Milanović. Dodao je da će, u protivnom, cijenu grijanja platiti svi građani Hrvatske.
ZAGREB - Prvi potpredsjednik vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić izjavio je danas kako je najavljeno poskupljenje grijanja koje je zatražilo HEP-Toplinarstvo opravdano te najavio kako će zatražiti da HEP zajedno s ministarstvom socijalne skrbi za socijalno ugrožene građane definira program uvođenja brojila za očitanje potrošnje toplinske energije, a čime se mogu smanjiti troškovi grijanja. Naravno da su ta poskupljenja opravdana i sasvim sigurno da je socijalna politika nešto o čemu moramo voditi računa, kazao je novinarima u Hrvatskom saboru Čačić odgovarajući na niz pitanja vezano za zahtjev HEP-Toplinarstva za poskupljenjem grijanja za 37 posto u šest gradova - Zagrebu, Velikoj Gorici, Samoboru, Zaprešiću, Osijeku i Sisku. Naveo je i kako se u HEP-Toplinarstvu do ove godine akumulirao gubitak od milijardu kuna, prošle je godine gubitak bio 320 milijuna kuna. Smatra i kako je potpuno neprihvatljivo da HEP iz cijene struje pokrije gubitke Toplinarstva, odnosno da 95 posto građana kroz cijenu struje plaća toplinarstvo za pet posto građana. Također je ustvrdio kako će i uz najavljeno poskupljenje cijena grijanja u gradovima koje pokriva HEP-Toplinarstvo biti niža nego što je sada plaćaju građani u gradovima u kojima to vode lokalne toplane u vlasništvu tih gradova.
DUBROVNIK - Hrvatska ulazi u Europsku uniju vrlo dobro pripremljena, kazao je predsjednik Europske središnje banke (EIB) Werner Hoyer u današnjem razgovoru za Hinu, te ističe da još postoji prostora za djelovanje EIB-a u zemlji, moguće i u projektima za navodnjavanje, no nadasve je važno da projekti budu kvalitetni. "Od 2001. godine do sada Hrvatska je ostvarila nevjerojatan napredak u svom gospodarskom razvitku te ulazi u EU vrlo dobro pripremljena. U procesu pripreme zemlje za ulazak u EU tome je pridonijela i naša suradnja s financijskim institucijama u Hrvatskoj, posebice s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak", izjavio je Hoyer. S današnjim ugovorom o zajmu s HBOR-om za malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj, vrijednim 100 milijuna eura, a takvih će ugovora biti još, ukupno smo dosad odobrili Hrvatskoj tri milijarde eura. Ocjenjujući gospodarsku situaciju u EU, kao i u Hrvatskoj, Hoyer je rekao da je složena. Gledajući širu sliku, Europa je zaista u vrlo teškoj poziciji. Svi smo trenutno žrtve dužničke krize u eurozoni. Europska središnja banka i ostale institucije nedavno su poduzele poteze koji su eurozoni ustvari kupili vrijeme da provede nužne reforme. To vrijeme sada moramo iskoristiti, odnosno razviti državne i industrijske strukture, ojačati konkurentnost Europe i zaista uspostaviti istinsko unutarnje tržište sa što je moguće manje tržišnih iskrivljenja. Ako i Hrvatska odgovori na ta pitanja, bit će vrlo snažan partner, zaključuje Hoyer.
ZAGREB - Zdravko Rogić i France Arhar, financijski stručnjaci koje su imenovale Vlade Hrvatske i Slovenije, na današnjem su sastanku u Vili Prekrižje započeli inventuru događaja koji su od vremena osamostaljenja dviju država utjecali na slučaj Ljubljanske banke, kako bi ponudili rješenje za problem tzv. prenesene štednje, tj. štednje koju su štediše filijale Ljubljanske banke u Zagrebu prenijele na hrvatske banke, a koju je poslije financirala hrvatska država. Inventuru smo započeli od 1989., kada je u sklopu tzv. "Markovićeve reforme" odlučeno da Ljubljanska banka u Zagrebu, koja je dotad imala pravnu osobnost, postane filijala Ljubljanske banke, rekao je nakon sastanka Rogić. Tada su i nastali problemi jer za sve obveze i prava filijale odgovara matična banka. Da je Ljubljanska banka u Zagrebu zadržala pravnu osobnost ne bi bilo nikakvih problema, ustvrdio je. U filijali Ljubljanske banke u Zagrebu 1989. je bilo čak 1.670.000 štednih uloga. Od toga je u hrvatske banke prenesena štednja u visini 545 milijuna njemačkih maraka, a nije preneseno 312 milijuna maraka. Potraživanja štediša koji nisu prenijeli svoju štednju u hrvatske banke, kao i potraživanja Ljubljanske banke prema klijentima u Hrvatskoj, u području su privatno-pravnih odnosa za koje su nadležni sudovi, pa se mi u to nećemo miješati, poručio je Rogić. Arhar je posebno istaknuo slovensku zainteresiranost da Hrvatska omogući nesmetan rad Novoj ljubljanskoj banci, koja je sljednica Ljubljanske banke, jer s ulaskom u EU mora ispuniti obvezu slobodnog kretanja kapitala.
ZAGREB - Izaslanstvo Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) boravit će od 19. rujna do 1. listopada u Hrvatskoj u okviru redovnih konzultacija po članku IV. Statuta MMF-a, a tijekom tog posjeta će, kako se doznaje, održati niz sastanaka s predstavnicima zakonodavne, izvršne i monetarne vlasti te predstavnicima financijskog i poslovnog sektora. Riječ je o posjetu u okviru redovnih konzultacija temeljem članka IV. kakve se svake godine obavljaju sa zemljama članicama MMF-a, a uobičajeno se tijekom tih posjeta članovi misije upoznaju s aktualnim gospodarskim i financijskim zbivanjima, s projekcijama monetarne i fiskalne politike za predstojeće razdoblje, kao i s mjerama koje se poduzimaju za prevladavanje krize i oporavak gospodarstva.
Tijekom posjeta članovi misije će razgovarati s predstavnicima Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija, s predstavnicima Sabora i Vlade te niza ministarstava. Tijekom redovne posjeta Misije MMF-a Hrvatskoj predviđeni su i sastanci u nekoliko većih banaka, u Državnom zavodu za statistiku, u Hanfi i HGK, kao i razgovori s predstavnicima Ekonomskog instituta i Instituta za javne financije, te u još nekoliko državnih institucija i udruga.
ZAGREB - Pet sindikalnih središnjica zatražilo je danas od Vlade da hitno povuče svoj zaključak s početka kolovoza o pokretanju pregovora za izmjene kolektivnih ugovora (KU) u trgovačkim društvima i ustanovama u većinskom državnom vlasništvu o smanjivanju materijalna prava zaposlenih u tim društvima u skladu s Kolektivnom ugovoru za državne službe i njegovim dodatkom, a ako Vlada to ne učini najavljuju mogućnost istupanja iz Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV). "Tražimo i očekujemo da Vlada RH povuče ovaj ishitreni zaključak i prepusti kolektivno pregovaranje socijalnim partnerima u trgovačkim društvima - upravama i sindikatima", navodi se u pismu upućenom premijeru Zoranu Milanoviću. Ako Vlada to ne učini u zadanom roku koji je dala nadzornim i upravnim tijelima, a to je 60 dana od usvajanja zaključka, sindikalne središnjice će svojim tijelima predložiti na usvajanje odluke o istupanju iz GSV-a jer bi daljnji ostanak u takvome tijelu bilo pristajanje na farsu koja se zove "tripartitni socijalni dijalog u Hrvatskoj", poručuju Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Matica hrvatskih sindikata, Hrvatska udruga sindikata i Udruga radničkih sindikata Hrvatske.
ZAGREB - Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić najavio je danas u Hrvatskom saboru kako se do kraja ove godine očekuje otvaranje široke rasprave, a početkom iduće i formiranje radne skupine koja će pisati prijedlog novoga Zakona o radu (ZOR). Široka javna rasprava sa svima koji imaju nešto reći o ZOR-u bit će, naglasio je, temelj za procjenu pravnih učinaka važećeg zakona te utvrđivanje područja koja treba mijenjati u zakonu. Istaknuo je kako i važeći zakon dopušta rad četiri sata dnevno i za više poslodavaca, ali da se ti instituti ne primjenjuju, dok je ugovor na određeno vrijeme postao pravilo iako je trebao biti iznimka, što je sada rad na neodređeno vrijeme. "Do sada smo sklopili oko 150 tisuća ugovora na određeno vrijeme i samo 10 tisuća na neodređeno. To govori da na tom području instituta ugovora o radu trebamo postići neka nova rješenja, a kakva će ta rješenja biti dogovorit ćemo zajedno sa socijalnim partnerima, strukom, ekonomskim stručnjacima i svima onima koji će nešto moći reći na tu temu", rekao je. Naglasio je kako će zakon ići za time da se lakše zapošljava, te napomenuo da ni važeći ZOR nije priječio otpuštanja, iako ga neki smatraju rigidnim, a potvrda toga je i više od 300 tisuća nezaposlenih.
ZAGREB - Posljednje u nizu ovogodišnjih akcija "Kupujmo hrvatsko" i "Vrijedne ruke", u kojima svoje proizvode predstavlja oko 400 izlagača, održana je danas na zagrebačkom Trgu bana Jelačića. Akcije su ove godine održane u 22 hrvatska grada, a počele su 12. svibnja u Bjelovaru. Predsjednik HGK Nadan Vidošević istaknuo je kako se danas Hrvatska predstavlja na središnjem zagrebačkom gradskom trgu proizvodima koji se odlikuju europskom i svjetskom kvalitetom. Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras je kazao kako su ovakve akcije važne te predložio organizatorima da se sljedeće godine akcija zove "Kupujmo hrvatsko, kupujmo europsko" s obzirom da će Hrvatska postati članica EU. Napominje i kako je važno da se domaći proizvođači uvezuju u klastere kako bi zajednički nastupali na europskom tržištu. Maras je rekao i kako ga veseli što je malo i srednje poduzetništvo u prvih šest mjeseci, unatoč recesiji, raslo za 1,3 posto.
ZAGREB - Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex danas je pao za 0,89 posto, na 1.700,27 bodova, a Crobex10 smanjen je za 0,60 posto, na 934,18 bodova. Redovni promet Burze iznosio je niskih 6,6 milijuna kuna pri čemu se najviše trgovalo dionicama HT-a, za 1,5 milijuna kuna. Cijena dionici HT-a pala je za 0,17 posto, na 197,68 kuna. Promet dionicama Valamar grupe u MTP-u iznosio je 571,4 tisuća kuna, uz rast cijene za 2,58 posto, na 80 kuna. Dionicama Ine ostvaren je promet od 537,1 tisuću kuna uz rast cijene od 2,44 posto, na 4.200 kuna, a dionica Valamar Adria Holdinga pojeftinila je za 2,81 posto, na 101,95 kuna, s prometom od 456,4 tisuće kuna. Za 2,45 posto, na 242,50 kuna porasla je cijena dionice Podravke, s prometom od 431,5 tisuća kuna. Dionici Ingre cijena je pala za 2,81 posto, na 4,84 kune, a imala je 411 tisuća kuna prometa.