DUBROVNIK - Europska investicijska banka (EIB) i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) potpisale su danas Ugovor o zajmu za financiranje malog i srednjeg poduzetništva, te srednje kapitaliziranih poduzeća u visini od 100 milijuna eura. Ugovor su potpisali predsjednik EIB-a Werner Hoyer i njegov zamjenik Anton Rop te predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev i viši izvršni direktor HBOR-a Branimir Berković u Dubrovniku, gdje je Odbor direktora EIB-a danas održao svoju skupštinu. "EIB daje potporu za projekte u Hrvatskoj koji pomažu u njezinu ispunjavanju kriterija za pristupanje EU i usklađivanju s gospodarskim kretanjima u EU kako bi se brzo integrirala u Uniju. Ugovor koji je danas potpisan olakšat će pristup hrvatskih malih i srednjih poduzeća i srednje kapitaliziranih tvrtki dugoročnom financiranju koje se osigurava uz povoljne uvjete, čime se podupire provedba njihovih projekata te jača konkurentnost", izjavio je Hoyer na novinskoj konferenciji nakon potpisivanja ugovora o zajmu. Kako je dodao, to je već sedma kreditna linija EIB-a HBOR-u, u ukupnom iznosu većem od 860 milijuna eura. "Hrvatska uskoro ulazi u EU i važno je da poveća svoju sposobnost povlačenja novca iz europskih fondova, stoga EIB Hrvatskoj daje i pomoć u savjetovanju kroz inicijativu JASPERS kako bi odmah po ulasku u EU bila u poziciji početi iskorištavati fondove", rekao je Rop.
ZAGREB - Uprava TŽV Gredelj jučer je podnijela prijedlog Trgovačkom sudu u Zagrebu da utvrdi jesu li ispunjeni uvjeti za otvaranje stečajnog postupka s preustrojem, priopćeno je danas iz Gredelja. Prijedlog je podnesen zbog prijeteće nesposobnosti za plaćanje prema Stečajnom zakonu, a ta mogućnost iskorištena je zbog zaštite imovine TŽV Gredelja kao i zaštite vjerovnika među kojima su i radnici, navodi se u priopćenju. "Potrebno je naglasiti da je moj cilj spasiti 118 godina tradicije, proizvodnju željezničkih vozila i sva održiva radna mjesta te je stečaj s preustrojem trenutno za Gredelj jedino svjetlo na kraju tunela. Na taj način moći ćemo kroz restrukturiranje Gredelja spriječiti daljnje propadanje tvornice i osigurati egzistenciju određenog broja ljudi", izjavio je direktor TŽV Gredelja Robert Frdelja, prenosi se u priopćenju.
ZAGREB - Radnici Tvornice željezničkih vozila Gredelj okupili su se danas na skupu pod nazivom "Za spas Gredelja" prosvjedujući protiv najavljenog smanjivanja broja zaposlenih i podjele tvrtke na dva dijela kao i protiv mogućnosti otvaranja stečaja. Gredelj bi prema planovima uprave i vlasnika - HŽ Putničkog prijevoza, trebao biti podijeljen na dva društva - Gradnju vozila i Tehničke servise u kojima bi radilo po 350 radnika. Trenutno je u Gredelju 1.465 zaposlenih. Predsjednik Samostalnog sindikata radnika Gredelja Željko Starčević pred nekoliko stotina okupljenih radnika kazao je da se sindikati ne mire s takvim planovima te da bi za njih prihvatljiv bio model jedne tvrtke s dvije organizacijske jedinice, a ne podjela na dvije tvrtke. Kaže da su i sindikati svjesni kako u Gredelju ima viška zaposlenih, ali ne sedam stotina već da bi broj zaposlenih mogao biti smanjen na 1.100 do 1.150. Za teško stanje u Gredelju sindikalci okrivljuju Vladu i vlasnika. Po okončanju skupa izaslanstvo radnika otišlo je na sastanak s novim predsjednikom Uprave Gredelja Robertom Frdeljom koji je na tom mjestu zamijenio Krešimir Kranjčeca koji je podnio ostavku s obrazloženjem da ne želi voditi Gredelj u stečaj. Na sastanku, prema informacijama iz sindikata, nije ništa dogovoreno, odnosno i Uprava i sindikat ostali su na svojim stajalištima.
ZAGREB - Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja temeljem rješenja Građevinske inspekcije počelo je ovih dana rušenje bespravnih građevina izgrađenih poslije 21. lipnja prošle godine i van građevinskog područja, kojih se za sada ne zna točan broj, u idućih mjesec dana srušit će se 30-ak, a do kraja godine 60-ak bespravno izgrađenih objekata. Prvo se krenulo s rušenjem bespravnih građevina u primorskom dijelu Hrvatske, na dvije lokacije u Istri (Marčana i Medulin) te na otoku Braču (Bol i Milna), a nakon toga kreće se i u kontinentalni dio zemlje, kazali su na današnjem susretu s novinarima zamjenica ministra Ana Mrak Taritaš i pomoćnik ministra za inspekcijske poslove Davorin Oršanić. Bespravni graditelji su uporni, ali i mi smo, kazali su dodajući da time ostvaruju najave će ove jeseni krenuti u tu akciju, čime se želi unijeti reda u prostor Hrvatske. Rušenje će ići u tri vala, prvi je već krenuo s rušenjem građevina bespravno građenih poslije 21. lipnja 2011., na proljeće s onima u zaštićenim područjima tipa nacionalnih parkova i slično, a onda one čiji vlasnici nisu podnijeli zahtjev za legalizaciju za što je rok do kraja ove godine. Do kraja 2012. zahtjev za legalizaciju mogu podnijeti oni koji imaju rješenje građevinske inspekcije, takvih je oko 30 tisuća građevina, a svi ostali imaju rok za zahtjeve do 30. lipnja 2013. Do 15. kolovoza bilo je oko 15 tisuća zahtjeva, od kojih je riješeno oko 1.500. Kako je rečeno, ove je godine srušeno 150 objekata, za što je protrošeno 200 tisuća kuna iz proračuna, a za iduću godinu tražit će se oko 20 milijuna kuna.
ZAGREB - Gornja granica za izgradnju termoelektrane Plomin C je pet godina pa možemo očekivati da će biti izgrađena 2016. godine ili vjerojatnije 2017., poručio je danas prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić u saborskom aktualnom prijepodnevu. "To je najveća investicija u povijesti ove zemlje", istaknuo je Čačić u odgovoru na pitanje zastupnika bošnjačke manjine Nedžada Hodžića kako procjenjuje dinamiku izgradnje Plomina C. Čačić je kazao kako se ukupna vrijednost te investicije procjenjuje na jednu milijardu eura, od čega na uži segment otpada 800 tisuća eura. Za kraj rujna najavio je završetak odabira četiri tvrtke-ponuđača između njih sedam koje su od 70 prijavljenih zadovoljile kriterije, a kao jedan od glavnih kriterija naveo je "ročnost", sve kako bi Hrvatska što prije smanjila uvoz. "Jedan od važnih faktora je ročnost jer nam je važno što prije za dva i pol puta smanjiti uvoz", poručio je. Do polovice ožujka iduće godine, rekao je Čačić, odabrat će se jedan od četiri ponuđača, a do 1. travnja očekuje potpisivanje ugovora, te potom i početak radova.
ZAGREB - Na Zagrebačkoj je burzi Crobex indeks jutros pao, drugi dan zaredom, a kako nema ni domaćih ni stranih vijesti koje bi mogle oživjeti trgovanje, promet je mršav, pa se do podneva niti jedna dionica nije uvrstila na listu milijunašica. Crobex indeks bio je oko podneva u minusu 0,67 posto, na 1.704 boda, dok je Crobex10 oslabio 0,58 posto, na 934 boda. Redovni promet dosegnuo je oko 3 milijuna kuna, koliko je iznosio i jučer oko podneva. Nakon što je jučer bila najlikvidnija s prometom od 1,8 milijuna kuna, jutros je dionicom Ingre ostvaren promet od svega oko 110 tisuća kuna. Cijena joj je pritom pala za više od 6 posto, na 4,77 kuna. Pad cijene Ingre pokazuje da ulagači ne vjeruju da će Đuro Đaković Holding uspjeti u ponudi za preuzimanje prikupiti 95 posto dionica te građevinske kompanije. Naime, Đuro Đaković ponudio je otkup dionica Ingre po cijeni od 6 kuna po dionici, uz uvjet da prikupi najmanje 95 posto dionica Ingre. Nakon jučerašnjeg rasta, jutros je pala i cijena dionice Đure Đakovića, za 1,4 posto, na 70,70 kuna. No, tom je dionicom ostvaren promet od svega oko tri tisuće kuna. Najlikvidnija je do podneva bila dionica HT-a, a uz promet od oko 850 tisuća kuna, cijena joj je oslabila 0,4 posto, na 197,75 kuna.
ZAGREB - Kuna je na danas utvrđenoj tečajnoj listi Hrvatske narodne banke u odnosu na jučerašnju tečajnicu ojačala prema euru za 0,09 posto, dok je prema ostalim važnijim valutama oslabila. Srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a, koja se primjenjuje od sutra, iznosi 7,404366 kuna. U odnosu na jučerašnju tečajnicu kuna je oslabila prema ostalim važnijim valutama, prema američkom dolaru za 0,30 posto, švicarskom franku za 0,34 posto te prema britanskoj funti za za 0,36 posto. Srednji tečaj dolara na danas utvrđenoj tečajnici HNB-a iznosi 5,671236 kuna, franka 6,114763 kune, a funte 9,205975 kuna.