PARIZ - Francuska će u ovoj godini srezati proračunski manjak na zacrtanih 4,5 posto BDP-a, zahvaljujući dodatnim uštedama bez kojih bi on dosegnuo pet posto BDP-a, kazao je ministar financija Pierre Moscovici. Ako se uzme u obzir vrijednost francuskog BDP-a od oko 2.000 milijardi eura, to znači da je vlada pronašla načina da uštedi dodatnih 10 milijardi eura. Izvori kažu da vlada planira uvesti nove poreze bogatim građanima i velikim poduzećimaa, čime bi neto prikupili nekih 7,5 milijardi eura.
NIKOZIJA - Trojka potencijalnih kreditora, uključujući Međunarodni monetarni fond, Europsku uniju i Europsku središnju banku, počela je pregledavati financije Cipra kako bi procijenili koliki bi iznos hitne pomoći mogla ustrebati recesijom pogođena malena članica eurozone. Dva tima kreditora sastala su se odvojeno s predstavnicima ciparske središnje banke i ministarstva financija, kazali su ciparski dužnosnici. Prošlog je tjedna Cipar zatražio financijsku pomoć iz kriznog fonda EU-a kako bi podupro lokalne banke pogođene gubicima na grčkim obveznicama. Ukupan iznos koji bi Cipar mogao zatražiti još nije definiran. Nagađa se da bi pomoć mogla dosegnuti i 10 milijardi eura, više od polovice vrijednosti ciparskog gospodarstva.
STRASBOURG - Europska komisija i Europski parlament kritizirali su dogovor europskih čelnika o jedinstvenom europskom patentu, ocijenivši da posao na tom teškom pitanju nije završen. Kompromis je, "nažalost, postignut uz cijenu ukidanja važnih elemenata početnog prijedloga", rekao je u govoru pred Europskim parlamentom predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. "Zato je Komisija ostala rezervirana i tu sam rezerviranost jasno izrazio europskim čelnicima" na summitu EU-a, dodao je. Europski zastupnici odgodili su na neodređeno vrijeme glasovanje o tom prijedlogu zakona, predviđeno za srijedu. Ukidanje spornih članaka podrazumijevalo bi znatno smanjenu nadležnost Europskog suda pravde (ECJ) u sporovima oko patenata, upozorili su.
BRUXELLES - Europska komisija usvojila je strategiju za Arktik koja predviđa niz konkretnih mjera za poticanje istraživanja i održivog razvoja te regije te promicanje ekoloških tehnologija za održiv pomorski prijevoz i rudarenje. Brzo napredovanje klimatskih promjena i povlačenje leda otvaraju nove gospodarske prilike u toj regiji kao što su pomorski prijevoz, rudarenje, energetika i ribarenje, za što je potreban mudar i održiv pristup, ističe Komisija, podsjećajući da je u istraživanja Arktika u zadnjih deset godina uložila 20 milijuna eura godišnje, te da je od 2007. u održiv razvoj te regije uložila više od 1,14 milijarda eura.
BERLIN - Prodaja novih automobila u Njemačkoj, ključna mjera potražnje u jednom od najvažnijih sektora najvećeg europskog gospodarstva, porasla je u lipnju, nastavljajući prkositi krizi. Ukupno je u prošlom mjesecu registrirano 296.800 novih automobila, tri posto više nego u istom mjesecu prošle godine, izvijestilo je udruženje automobilske industrije VDA. U prvoj polovini godine prodaja je porasla 1,0 posto, na 1,63 milijuna vozila. "Njemačka automobilska industrija u boljem je stanju nego ona u ostatku zapadne Europe", zaključio je čelnik VDA Matthias Wissmann na konferenciji za novinare. Iz udruženja ipak napominju da je njemački izvoz automobila u razdoblju od siječnja do lipnja pao za 1,0 posto.
ATENA - Konzultantska tvrtka Roubini Global Economics prognozirala je na konferenciji u Ateni da će Grčka i Portugal najvjerojatnije izići iz eurozone. "Smatramo 85 posto vjerojatnim da će Grčka i Portugal izići iz eurozone", kazala je u kratkoj prezentaciji ekonomistica Megan Greene iz Londona, direktorica ekonomskih istraživanja eurozone te konzultantske tvrtke, koju vodi američki ekonomist Nouriel Roubini, koji je predvidio izbijanje financijske krize 2008. "Po mojem mišljenju, Grčka će biti prva država koja će izići iz eurozone", kazala je, dodajući da će se to dogoditi "već početkom iduće godine". "Mislim da ova vlada neće imati više sreće od prethodne u provedbi reformi", kazala je Greene u izjavi za novinare, ocijenivši da je Grčkoj dosta.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi ojačali su uz podršku rudarskih dionica u očekivanju novih poticajnih mjera vodećih središnjih banaka a u središtu pozornosti bile su i dionice britanske banke Barclays nakon što je odstupio i njezin izvršni direktor zbog skandala s liborom. Londonski Ftse indeks ojačao je 0,3 posto i iznosio je 5.658 bodova, a na sličnom dobitku je bio i pariški CAC, popevši se na 3.250 bodova. Frankfurtski DAX indeks bio je na dobitku 0,7 posto, dosegnuvši 6.541 bod.ikom globom zbog manipulacije liborom, prosječnom kamatom koju banke međusobno naplaćuju pri pozajmicama.
LONDON/NEW YORK - Euro je oslabio prema dolaru na međunarodnim deviznim tržištima koja očekuju da će Europska središnja banka smanjiti ključnu kamatnu stopu na ovotjednom zasjedanju, u okolnostima slabih gospodarskih pokazatelja i sumnji glede novog plana eurozone o pomoći posrnulim članicama. Euro je u takvim okolnostima oslabio 0,2 posto, na 1,2566 dolara. U sličnom postotku jedinstvena europska valuta bila je pak u plusu prema jenu i stajala je 100,21 jena. Dolar je ojačao i oko 0,4 posto prema jenu, dosegnuvši 79,80 jena. Aktivnosti na deviznim tržištima bile su relativno slabe pred sutrašnji američki praznik Dan državnosti, zbog čega su moguće i prenaglašene promjene tečajeva valuta, tumače trgovci.