ZAGREB - Hrvatski sabor danas je sjednicu počeo raspravom o prijedlogu zakona o provedbi Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o deterdžentima, kojim se hratsko zakonodavstvo usklađuje s propisima Europske unije u području zaštite zdravlja ljudi i sigurnosti deterdženata. Zamjenik ministra zdravlja Marijan Cesarik rekao je da stupanje na snagu zakona za države članice znači i provedbu učinkovitih mjera praćenja i nadzora sigurnosti deterdženata s obzirom da nepridržavanje mjera sigurnosti može štetiti ljudskom zdravlju i okolišu. Uredba također propisuje i mjere inspekcijskog te upravnog nadzora, kojima se, među ostalim, sanitarnom inspektoru u ovlast daje da privremeno zabrani stavljanje na hrvatsko tržište detedženta koji predstavlja rizik za zdravlje ljudi i životinja te okoliš. Stjepan Milinković (HDZ) je ustvrdio kako uza sve korisne momente, deterdženti imaju i štetne, pa ih, dodaje, moramo imati pod nadzorom. Boro Grubišić (HDSSB) također podržava usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s europskim u cilju zaštite zdravlja ljudi, ali smatra da bi se veća pozornost trebala dati i zaštiti okoliša jer deterdženti nakraju ipak završe u prirodi.
ZAGREB - Izmjenama Zakona o državnim službenicima, o kojima danas raspravljaju zastupnici u Hrvatskom saboru uvodi se, među ostalim, kategorija službenika koji bi "dolazili i odlazili s ministrima". Riječ je o službenicima koji bi dolazili i odlazili s mandatom ministra, premijera ili potpredsjednika vlade, pojasnio je zamjenik ministra uprave Zoran Pičuljan. Ministrima bi se dala mogućnost da ih zapošljavaju u svojim kabinetima te oni ne bi mogli biti raspoređeni na druga radna mjesta u državnoj upravi. „Ministrima treba dati mogućnost da stručno ojačaju svoje kabinete“, mišljenja je Pičuljan. U praksi često postoji potreba za premještajem državnih službenika po potrebi službe, a sadašnje zakonske odredbe ne omogućavaju premještaj na radna mjesta više ili niže kategorije od kategorije u kojoj je utvrđeno radno mjesto na koje je pojedini državni službenik raspoređen. Stoga bi se predloženim zakonskim izmjenama takav premještaj omogućio.Sindikalni povjerenici u državnim tijelima uživaju posebnu zaštitu, rekao je Pičuljan. Dodao je kako obzirom da je za pokretanje postupka zbog povrede službene dužnosti protiv sindikalnog povjerenika potrebna suglasnost sindikata, a ta suglasnost se često uskraćuje, zakonskim se izmjenama predlaže utvrditi mogućnost traženja suglasnosti za vođenje postupka od nadležnog upravnog suda.
ZAGREB - Zastupnici HDZ-a i HDSSB-a neće podržati prijedlog izmjena zakona o državnim službenicima i namještenicima, jer ga ocjenjuju skandaloznim, dok iz SDP-a poručuju da tim izmjena čelnici preuzimaju veću odgovornost. Zoran Vinković (HDSSB) je u raspravi uputio niz kritika na račun Vlade rekavši da je Hrvatska, umjesto ispunjenjenja velikih očekivanja, od izbora do danas, dobila "tri mjeseca lutanja, nesnalaženja i bauljanja" i rušenje rekorda u broju nezaposlenih, radnika koji ne primaju plaću, umirovljenika koji ne mogu živjeti od mirovine itd. "Rekao bih da danas ljudi više ne žive od kruha i mlijeka, nego od kruha i vode", rekao je Vinković. Na primjedbu predsjedavajućeg, potpredsjednika Sabora Nenada Stazića, da bar jednu rečenicu kaže o prijedlogu izmjena zakona o državnim službenicima, Vinković mu je odgovorio da je to samo uvod u zakon po kojem će se "u državnu i javnu službu odsada zapošljavati samo oni koji imaju partijsku ili stranačku knjižicu, isto onako kako je to radio HDZ na Hrvatskim autocestama: 'Halo kume, imam tri mjesta u Ministarstvu za istraživanje ruda i gubljenje vremena - glasnogovornik, pomoć ministra i tajnik, samo se javi i upiši u SDP'".
ZAGREB - Glavna i odgovorna urednica časopisa "Jezik" i profesorica na osječkom Filozofskom fakultetu Sanda Ham izjavila danas iako se država obvezala pomagati i poticati niz kulturnih zbivanja koje bi trebale zapljusnuti Hrvatsku baš ovaj tjedan, tijekom Dana hrvatskog jezika, obilježavanja su, međutim, skromna, pretežito u školama i knjižnicama ili po ograncima Matice hrvatske, uglavnom predavanja ili izložbe o hrvatskome jeziku, i to je sve. O tridesetoj obljetnici Deklaracije, 1997., kako podsjeća Ham, Hrvatski je sabor donio odluku o proglašenju Dana hrvatskoga jezika spomen-tjednom i tom je prigodom odlučeno: "Dani hrvatskoga jezika obilježavat će se prigodnim priredbama, predavanjima i natjecanjima u javnom i kulturnom životu Republike Hrvatske, u spomen Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, a u svrhu promicanja čistoće hrvatskoga jezika u javnoj uporabi. Vlada Republike Hrvatske posebnom će odlukom utvrditi koje će se priredbe, predavanja i natjecanja financirati iz državnoga proračuna." (NN, br. 27., 1997.). "Već na prvi je pogled očito da je izostalo obilježavanje na višim razinama, a ipak je riječ o 45. obljetnici. Ni na mrežnim stranicama Vlade ili ministarstava nema ni riječi uz ove važne dane za hrvatsku kulturu", izjavila je Ham za Hinu.
ZAGREB - Bivši potpredsjednik vlade Slobodan Uzelac posvjedočio je danas na zagrebačkom Županijskom sudu da bivši premijer Ivo Sanader nije utjecao na njega kako da glasuje o izmjeni međudioničarskog ugovora s MOL-om koji je preuzeo većinski paket dionica u Ini. Uzelac, koji je na nastavak suđenja Sanaderu došao kao svjedok obrane, svoj je iskaz započeo pojašnjavanjem procedure kojom je vlada donosila odluke na sjednicama i sastancima užeg kabineta. Za razliku od dvojice ranije ispitanih Sanaderovih ministara, Damira Polančeca i Ivana Šukera, Uzelac je kazao da članovi vlade nisu morali glasovati u skladu s premijerovim očekivanjima. "Sjećam se svojih glasovanja koja su bila drugačija od većine, bilo je i nuđenja ostavki", kazao je Uzelac. No, takav slučaj nije bio uoči glasovanja o izmjeni međudioničarskog ugovora s MOL-om koji je preuzeo većinski paket dionica u Ini. "Odluku sam donio na temelju promišljanja i naravno da nitko pa ni tadašnji premijer nije na mene vršio pritisak kako da glasujem", kazao je Uzelac.
ZAGREB - Bivši član uprave Ine Jozo Petrović ustvrdio je na suđenju Ivi Sanaderu da kao osoba od premijerova povjerenja nije utjecao na bivšeg direktora Plinacroa Branka Radoševića kako bi ubrzao izdvajanje plinskog poslovanja iz Ine za što je Sanader od mađarske nafte kompanije MOL navodno primio 10 milijuna eura mita. Radošević je na sudu kazao da mu se Petrović predstavio kao osoba od Sanaderova povjerenja i rekao da će Sanader "biti ljut ako se posao ne dovrši čim prije". No, Petrović je te tvrdnje danas odbacio i ustvrdio da s Radoševićem nikada nije nasamo razgovarao. Petrovićevo svjedočenje odudaralo je i od iskaza krunskog svjedoka Roberta Ježića koji je svjedočio da je za Sanadera preko svojih švicarskih tvrtki primio polovicu od 10 milijuna MOL-ovog mita. Petrović je, suprotno od Ježića, kazao da tema jednog od sastanaka u premijerovu kabinetu na kojemu je bio i direktor MOL-a Zsolt Hernadi nije bila dogovor oko Sanaderove naknade nego opskrba etana Diokiju.
SPLIT - Policijskim očevidom utvrđeno je da oko 200.000 kuna iznosi materijalna šteta u požaru koji je prije četiri dana buknuo u Donjoj Rupotini kod Klisa, a policija je podnijela kaznenu prijavu protiv nepoznate osobe zbog izazivanja požara plamenom ili žarom. Vatra u Donjoj Rupotini buknula je u nedjelju oko 21,45 sati gdje je zahvatila većinom šumu, a u potpunosti je požar ugašen u utorak u 9 sati. Tom je prilikom izgorjelo 110 hektara površine od čega 30 hektara guste borove šume dok se preostali dio odnosi na suhu travu, te samoniklo raslinje, potvrđeno je u policiji. Policija je potvrdila da je u tom požaru nagorjelo i šest električnih stupova nadzemne električne mreže, te kombi vozilo „Reto-centra“ koje se ne koristi. Očevid je utvrdio da je uzrok požara toplinska energija izazvana otvorenim plamenom ili žarom i to iz nehaja ili iz namjere, izvijestila je policija.
ZAGREB - Osim sjemena pšenice, soje i nešto kukuruza, nemamo gotovo ništa domaćeg sjemena povrća, cvijeća, krmnoga i industrijskog bilja, ljekovitih, aromatičnih i medonosnih kultivara, što je alarmantno i znak da gubimo sluh za svoje korijene, identitet i suverenitet, kao da ćemo u Europskoj uniji jesti EU-zrak, a ne svoju hranu, izjavio je poznati hrvatski stručnjak za sjemenarstvo Ivan Kolak odgovarajući na pitanje o tome što se događa s domaćom proizvodnjom sjemena budući da se u prodavaonicama može kupiti samo strano. "Državni zavod za sjemenarstvo i Centar za poljoprivredu, hranu i selo iz Zagreba, koji su zajedno s ministarstvima poljoprivrede i gospodarstva trebali poticati i razvijati nacionalno sjeme, znatno su dokinuli domaću proizvodnju sjemena povrća, cvijeća, krmnoga i industrijskog bilja, ljekovitih, aromatičnih, medonosnih i drugih vrsta, a žitarice su smanjili", izjavio je za Hinu redoviti profesor zagrebačkog Agronomskog fakulteta Ivan Kolak.
VINKOVCI - Arheolozi vinkovačkog Gradskog muzeja, tijekom istraživačkih arheoloških radova na mjestu izgradnje poslovno-stambene zgrade u ulici Jurja Dalmatinca u Vinkovcima, pronašli su četiri groba iz rimskog razdoblja, potvrdio je voditelj arheoloških istraživanja na toj lokaciji, Hrvoje Vulić. Riječ je o prostoru sjeverne nekropole rimskog grada Colonia Aurelia Cibalae, koji je u rimsko doba kao trgovačko, obrtničko i upravno sjedište postojao na mjestu današnjih Vinkovaca. "Od četiri groba, naišli smo na dva koja su u potpunosti, a jedan djelomično uništeni, dok je četvrti ostao netaknut, a on nam je i najzanimljiviji. Radi se o dječjem grobu u koji je pokopana, vjerojatno djevojčica u dobi do 10 godina", kazao je Vulić. Pored skeleta djeteta, arheolozi su pronašli desetak brončanih novčića, staklenu posudu-balzamari, dvije keramičke posude te staklene perle od ogrlice. Prema Vulićevim riječima, grobovi su pronađeni na dubini od oko 80 centimetara, ukopani u rakama, a datiraju iz 4. stoljeća.
ZAGREB - Kratkometražni igrani film hrvatskog redatelja Slobodana Karajlovića "Uskršnja jaja" bit će prikazan u natjecateljskom programu kratkih filmova na Filmskom festivalu Tribeca u New Yorku, koji se održava od 18. do 29. travnja, izvijestio je HAVC. Natjecateljski program festivala Tribeca sastoji se od međunarodne selekcije nezavisnog igranog, kratkometražnog i dokumentarnog filma, a "Uskršnja jaja" odabrana su kao jedan od 60 naslova između 2800 prijavljenih za kratkometražni natjecateljski program. Dobitnik nagrade za najbolji kratkometražni film automatski se kvalificira za nominaciju za Oscara u kategoriji kratkometražnog filma. Radnja filma "Uskršnja jaja" odvija se tijekom 70-ih godina prošloga stoljeća u Jugoslaviji, a prati majku koja s djecom potajno slavi Uskrs, kako je ne bi primijetio njezin suprug, vojni dužnosnik i okorjeli komunist. Film je snimljen u Zagrebu, a redatelj priču opisuje kao osobnu, iako ne i autobiografsku.