WASHINGTON - Zaposlenost u Sjedinjenim Državama porasla je u siječnju najbržim tempom u devet mjeseci, a stopa nezaposlenosti spustila se na najnižu razinu u gotovo tri godine, podaci su američke vlade. Američki poslodavci u prvom mjesecu ove godine otvorili su 243 tisuće novih radnih mjesta, najviše od travnja prošle godine. Ujedno je sa 100 tisuća na 157 tisuća revidiran podatak za studeni, te s 200 tisuća na 203 tisuće za prosinac. Time se stopa nezaposlenosti smanjila na 8,3 posto, najnižu razinu u gotovo tri godine. Na kraju siječnja u Sjedinjenim Državama bez posla je bilo ukupno 12,75 milijuna ljudi, u odnosu na 13,09 milijuna koliko ih je bilo nezaposleno na kraju prosinca.
BRUXELLES - Vlade zemalja članica eurozone možda će morati osigurati i do 145 milijardi eura za Grčku u sklopu drugog programa hitnih zajmova, odnosno 15 milijardi eura više nego što se dosad očekivalo, doznaje se iz EU-a. Dodatni novac potreban je uglavnom za pomoć u dokapitalizaciji grčkog bankovnog sektora nakon što bude postignut dogovor o smanjenju vrijednosti obveznica koje su u posjedu vjerovnika u privatnom sektoru. Na korak do postizanja sporazuma nalaze se pregovori Atene s kreditorima u privatnom sektoru o 70-postotnom otpisu realne vrijednosti njihovih portfelja, čime bi se grčki javni dug smanjio za oko 100 milijardi eura. U MMF smatraju da bi se udio grčkog javnog duga u BDP-u morao smanjiti sa 160 posto na 120 posto BDP-a do 2020. kako bi ukupan teret dugova bio održiv.
MADRID - Španjolska vlada u petak je odobrila plan reforme bankovnog sektora kako bi primorala tamošnje banke da na ime sredstava rezerviranja i rezervnog kapitala izdvoje daljnjih 50 milijardi eura za problematične zajmove u sektoru nekretnina. Ova reforma ima za cilj poboljšati povjerenje i kredibilitet španjolskog financijskog sektora, kazao je ministar gospodarstva na tiskovnoj konferenciji. Bankovni sektor opterećen je golemim iznosom problematičnih zajmova i nekretninama koje gube na vrijednosti nakon što je španjolsko tržište nekretnina doživjelo kolaps u 2008. Banke će biti pod pritiskom da se riješe imovine, poput zemljišta, nekretnina pod ovrhom ili onih neprodanih, i da ih prodaju po tržišnim cijenama. Cilj nove reforme je od posrnulih stvorile održive kompanije, pa će "čišćenje bilanci biti brzo i temeljito', poručeno je.
BUKUREŠT - Broj stanovnika Rumunjske pao je za čak 12 posto od 2002. godine zbog iseljavanja i niske stope nataliteta, prvi su rezultati popisa stanovništva. Potaknulo je to zabrinutost oko radne snage u zemlji i poreznih prihoda. Druga najsiromašnija zemlja Europske unije sada ima 19 milijuna stanovnika, što je za tri miljuna manje u odnosu na 21,7 milijuna prije deset godina, objavio je nacionalni ured za statistiku. Gotovo milijun Rumunja živi i radi u inozemstvu, privučeni bogatijim zapadnoeuropskim zemaljma poput Španjolske i Italije, a procjene sugeriraju i da bi broj rumunjskih radnika u inozemstvu mogao doseći čak tri milijuna. Odlazak radnika posebice je potaknuo zabrinutosti u zemlji u kojoj samo oko pet milijuna zaposlenika plaća poreze. Rumunjska vlada uvela je oštre mjere štednje, smanjivši plaće i povećavši poreze kako bi pod nadzor stavila proračun i zadržala pomoć Međunarodnog monetarnog fonda.
RIM - Američki fond Capital Research postao je najveći pojedinačni dioničar talijanske banke UniCredit. Capital Research povećao je udio u UniCreditu s 2,5 na 5,4 posto, dok je arapski stabilizacijski fond Aabar svoj smanjio sa 6,05 na 4,99 posto. Udio libijske središnje banke i državne investicijske agencije LIA smanjen je sa 7,6 na 2,59 posto. Najveći je talijanski dioničar UniCredita Zaklada Cariverona s vlasničkim udjelom od 4,2 posto. Talijanski mediji izvijestili su da je u sklopu dokapitalizacije nekoliko poduzeća za 20 do 50 milijuna eura kupilo udjele u UniCreditu. Među njima su navodno modni poduzetnik Diego Della Valle, vlasnik koncerna Tod's, i rimski građevinski poduzetnik Francesco Gaetano Caltagirone. Novi vlasnici udjela trebali bi nadoknaditi izostanak starih koji nisu iskoristili svoje opcije na kupovinu dionica u sklopu dokapitalizacije.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europske dionice porasle su u petak jer su ulagače obradovali podaci koji su nagovijestili da bi eurozona mogla izbjeći klizanje u recesiju a optimizam ulijeva i neočekivano snažan rast zaposlenosti u siječnju u Sjedinjenim Državama. Indeks Londonske burze FTSE porastao je 0,5 posto na 5.826 bodova, indeks Frankfurtske burze DAX za 0,2 posto na 6.671 bod, dok je pariški CAC bio u plusu 0,3 posto i iznosio 3.387 bodova. Tržišta je u petak oraspoložilo izvješće Markita, koje je pokazalo rast indeksa menadžera nabave eurozone (PMI) u siječnju na 50,4 boda, u odnosu na 48,3 boda u prosincu, signalizirajući da bi eurozona možda mogla izbjeći recesiju. U takvom su okruženju najveći dobitnici bile banke, pa je Societe Generale dobio na vrijednosti četiri posto a Banco Popolare 3,7 posto.
NEW YORK/LONDON - Dolaru je u petak poticaja za jačanje prema euru i jenu na međunarodnim tržištima pružio bolji od očekivanja podatak s američkog tržišta rada, dok je euro pritiskala neizvjesnost vezana uz grčke pregovore s kreditorima. Euro je tako na dnevnoj razini prema dolaru oslabio 0,4 posto i njime se trgovalo po 1,3091 dolar, nakon što se nakratko spustio na najnižu razinu u danu od 1,3075 dolara. Time se udaljio od prošlog tjedna dosegnute najviše razinu u šest tjedana od 1,3235 dolara. Na manjem dobitku bio je pak prema švicarskom franku, ojačavši za 0,1 posto, na 1,2057 franaka. Time je i dalje opasno blizu 1,2000 franaka za euro, razine koju će švicarska središnja banka, po riječima njezina privremena čelnika Thomasa Jordana, odlučno braniti.