LONDON - Iako je pad poslovnih aktivnosti u privatnom sektoru eurozone u ovome mjesecu blago usporio, recesija se i dalje čini neizbježnom s obzirom na goleme teškoće perifernih gospodarstava, zaključuje se u najnovijem izvješću londonske tvrtke Markit. Ukupni indeks menadžera nabave (PMI), kojim se mjere aktivnosti tisuća kompanija u eurozoni, u prosincu je uvećan drugi mjesec zaredom, na 47,9 bodova, sa 47 bodova u prethodnom mjesecu. Vrijednost ukupnog PMI ipak je i dalje znatno ispod granice od 50 bodova, koja dijeli rast od pada aktivnosti. U izvješću Markita kao najzaslužnije za blago poboljšanje toga pokazatelja izdvajaju Francusku i Njemačku. Kao posebno svjetlu točku u ukupnom indeksu PMI izdvajaju indeks zapošljavanja, koji je uvećan na 50,9 bodova, nakon 50,1 boda u studenome. PMI za sektor usluga uvećan je na 48,3 boda u prosincu, sa 47,5 boda. No, indeks poslovnih očekivanja je i dalje na niskih 53,5 bodova. Za sektor proizvodnje PMI je također blago poboljšan na 46,9, nasuprot 46,4 boda u studenome, no peti se mjesec zaredom drži ispod granice od 50 bodova.
ZAGREB/LUXEMBOURG - Godišnja stopa inflacije u eurozoni zadržala se u studenom na 3 posto, a u cijeloj Europskoj na 3,4 posto, koliko je iznosila i u listopadu, objavio je u četvrtak europski ured za statistiku Eurostat, potvrdivši time prvu procjenu. U prošlogodišnjem listopadu stopa inflacije iznosila je 1,9 posto u eurozoni, te 2,3 posto u 27-članoj Uniji. U odnosu na prethodni mjesec inflacija je u studenom ubrzala za 0,1 posto na području 17-člane eurozone, te za 0,2 posto na području EU27, izračunali su u Eurostatu. Najniže godišnje stope inflacije bilježile su u studenom Švedska (1,1 posto), Malta (1,5 posto) i Irska (1,7 posto), dok su najviše bile u Slovačkoj i Britaniji (obje 4,8 posto), te Estoniji, Litvi i Poljskoj (po 4,4 posto).
ZAGREB/LUXEMBOURG - Broj zaposlenih u eurozoni u trećem je tromjesečju pao za 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca a u istom postotku smanjio se i u EU27, objavio je europski statistički ured Eurostat. U drugom tromjesečju broj zaposlenih povećao se za sezonski prilagođenih 0,2 posto u eurozoni, te za 0,1 u Europskoj uniji, dok je u trećem prošlogodišnjem tromjesečju uvećan za 0,2 posto u eurozoni dok je u EU27 bio manji za 0,1 posto. U 27 članica Europske unije u trećem je ovogodišnjem tromjesečju zaposleno bilo 222,9 milijuna građana, od čega 146,9 milijuna u eurozoni. Među pojedinim sektorima najveći pad zaposlenosti zabilježen je u sektoru razvoja nekretnina, za 1,2 posto u eurozoni odnosno za 0,8 posto u EU27. Povećana je samo u administraciji i ostalim javnim ustugama, za 0,1 posto u obje zone, i u industriji, za 0,1 posto u eurozoni dok je u EU27 stagnirala.
MADRID - Španjolske vlasti na današnjoj su aukciji državnih obveznica bez teškoća prikupile 6,03 milijardi eura, zahvaljujući velikom odazivu ulagača unatoč neizvjesnostima u vezi dužničke krize u eurozoni. Potražnja je bila gotovo dvostruko veća od iznosa koji je Madrid ponudio na upis, s rokovima vraćanja 2016., 2020. i 2021. godine. Ministarstvo financija planiralo je prodati obveznice za najviše 3,5 milijardi eura. Prodano je tako 2,45 milijardi eura obveznica s rokom dospijeća 2016. godine, uz prosječan prinos od 4,02 posto. Daljnjih 2,18 milijardi eura prodano je s rokom otplate 2020. godine, uz prinos od 5,2 posto, a za prodaju 1,4 milijardi eura s rokom vraćanja 2021. godine prosječan prinos dosegnuo je 5,54 posto. Riječ je o drugoj po redu uspješnoj aukciji španjolskog duga nakon prošlotjednog summita EU-a na kojem je postignut napredak u smjeru jačanja fiskalne integracije.
MADRID - Španjolski proizvođači lijekova spremni su prihvatiti vrijednosnice tijela lokalne uprave, utemeljene na državnim jamstvima, kako bi se podmirilo 5,83 milijarde eura neplaćenih računa za lijekove isporučene bolnicama. Zdravstvena skrb i obrazovanje spadaju u nadležnost španjolskih tijela regionalne uprave koja imaju teškoća s plaćanjem dobavljača nakon sloma tržišta nekretnina i posljedičnog pada poreznih prihoda i zamrznutog pristupa tržištima kapitala. "Industrija je spremna razmotriti rješenje (za neplaćene dugove) u vidu izdanja vrijednosnih papira za koje bi vlada dala jamstva", objavilo je u srijedu industrijsko udruženje Farmaindustria. Grčka je već prisilila proizvođače lijekova da prihvate plaćanje pojedinih računa u državnim obveznicama. Farmaindustrija predstavlja poduzeća poput španjolskih podružnica Pfizera, Rochea, Novartisa i AstreZenece. Izvršni direktor Farmaindustrije Humberto Arnes kazao je novinarima da svako poduzeće i svaka regija moraju sami donijeti odluku o podmirivanju preostalih dugova. Tijela regionalne uprave trenutno kasne s plaćanjem računa u prosjeku 468 dana. Prije godinu dana kasnila su 390 dana, pokazujju podaci Farmaindustrije.
PEKING - Kineska proizvodna aktivnost ponovo se smanjila u prosincu dok su izravna inozemna ulaganja pala prvi put u 28 mjeseci, pod utjecajem krize u Sjedinjenim Državama i u Europi, pokazali su najnoviji podaci. Preliminarni indeks menadžera nabave (PMI) koji izrađuje HSBC iznosio je u prosincu 49 bodova, nakon što je u studenom kliznuo na 47,7 bodova, što je bio prvi pad proizvodnje u 33 mjeseca. Konačni podaci bit će objavljeni 30. prosinca. Kinesko ministarstvo trgovine odvojeno je priopćilo da su izravna inozemna ulaganja u Kinu u studenom pala za 9,76 posto u odnosu na godinu ranije, na 8,76 milijarde dolara, što je njihov prvi pad na godišnjoj razini za pojedini mjesec od srpnja 2009. U razdoblju od siječnja do studenoga Kina je privukla 103,77 milijarde dolara, što je 13,15 posto više nego u istom razdoblju godine ranije, ali i rast ipak sporiji nego u 10-mjesečnom razdoblju, kada su na godišnjoj razini uvećana za 16 posto.
LJUBLJANA - Slovenski sindikati u četvrtak su ponovo izrazili protivljenje prodaji trgovačkog lanca Mercator, te zatražili da se preko državnih fondova u njegovu vlasničku strukturu jače uključi država. "Država bi morala osigurati veću moć upravljanja u Mercatoru", rekao je na konferenciji za novinare u Ljubljani Dušan Semolič, predsjednik najveće sindikalne središnjice. "Kupcima i prodavačima Mercatora žuri se jer žele iskoristiti vrijeme kad vlade praktički nemamo i kad za taj posao nitko ne mora preuzeti odgovornost", rekao je Semolič dodavši da uvjeti koje vlasnicima nudi Agrokor nisu dobri za zaposlene i da Mercator ne bi smio u potpunosti kontrolirati interes kapitala. Sindikati su za idući utorak najavili prosvjed pred sjedištem vlade u Ljubljani, te zaprijetili da će njihovo članstvo u slučaju prodaje Mercatora bojkotirati usluge Nove Ljubljanske banke (NLB) koja prodajom svojih dionica navodno želi zaštititi samo svoje "kratkoročne interese". Slovenski mediji navode da se prodaji Mercatora Agrokoru protivi i vladina agencija za upravljanje državnom imovinom (AUKN), koja razmišlja o rješenju prema kojemu bi država u vlasničku strukturu ušla i preko državnih fondova.
MOSTAR - Trinaest lakovjernih bosanskohercegovačkih radnika, žrtava prevaranata koji su im obećali da će u Kazahstanu imati dobru zaradu, nalaze se mjesec dana u svojevrsnoj izolaciji u toj državi, a tek je jedan od njih medijima javio da žive u teškim uvjetima, prenijeli su u četvrtak tiskani mediji u BiH. Ni mjesec dana nakon okončanja drame bosanskohercegovačkih državljana koji su bili prevareni i zatočeni u Iraku, sličan scenarij ponovio se sa skupinom radnika u Kazahstanu. U Kazahstan ih je po navodima, doveo jedan poduzetnik iz Sarajeva koji im je obećao dobar posao i zaradu. Nakon što su jedan mjesec radili, nisu im isplaćene plaće. Posljednjih dvadeset dana su bez ikakvih prihoda i sredstava za život pa se ne mogu vratiti iz Kazahstana u BiH. U ponedjeljak su kontaktirali veleposlanstvo Bosne i Hercegovine u Moskvi, koje im je obećalo pomoć kako bi se vratili kući.
BRASILIA - Brazilski i čileanski regulatori odobrili su spajanje dviju najvećih južnoameričkih zrakoplovnih kompanija, brazilskog TAM-a i čileanskog LAN-a, čime je omogućeno stvaranje najvećeg prijevoznika u regiji. Brazilski regulator priopćio je da je odobrio udruživanje dvije kompanije, predloženo 2010. godine. Vrijednost novog zrakoplovnog prijevoznika LATAM-a procjenjuje se u visini 14,5 milijardi dolara, a njegov će udio u svjetskom tržištu iznositi šest posto. Prošle su godine TAM i LAN prevezli više od 45 milijuna putnika i 754.777 tona tereta. Udružena kompanija letjet će na 115 odredišta u 23 zemlje svijeta, a imat će ukupno 40 tisuća zaposlenih.
PARIZ - Sedamdeset i jedan posto Europljana zainteresiran je za električni automobil, a više od polovice njih ga namjerava kupiti, prema istraživanju ureda Cetelem Automobile provedenom u deset europskih zemalja. Iako ga 84 posto Europljana drži najboljim budućim rješenjem za zaštitu okoliša, blizu polovice (49 posto) ne planira platiti puno više za električni automobil u odnosu na konvencionalno vozilo. Samo svaki treći Europljanin je rekao da je spreman platiti električno vozilo 10 posto skuplje od običnog auta. Istraživanje je vođeno u jesen 2011. na reprezentativnom uzorku od 6.000 ljudi u deset zemalja: Njemačkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Portugalu, Velikoj Britaniji, Belgiji, Poljskoj, Rusiji i Turskoj.
LONDON - Cijene sirove nafte stabilizirale su se u četvrtak na međunarodnim tržištima, poduprte slabijim dolarom i obnovljenim apetitom ulagača za rizikom nakon uspješne aukcije španjolskih obveznica. Barel sirove nafte poskupio je tako na tržištu u Londonu 31 cent, na 105,33 dolara, nakon što je prethodnog dana pojeftinio 4,48 dolara, zabilježivši najvećni dnevni postotni gubitak od 22. rujna. Na američkom je tržištu njegova cijena bila 27 centi viša i iznosila je 95,22 dolara, nakon što se jučer spustila za 5,19 dolara. Dolar se stabilizirao nakon jučerašnjeg snažnog rasta koji je potaknula potraga ulagača za sigurnim utočištima zbog bojazni da će europska kriza pogoršati izglede za svjetsko gospodarstvo. Dolarov je indeks tako u četvrtak oslabio 0,2 posto, pojačavši kupovnu moć imatelja ostalih valuta i time potaknuvši potražnju za naftom. "Jutros nafta reagira na promjenu sklonosti ulagača riziku, u skladu s kretanjem valuta", konstatirao je Gareth Lewis-Davies iz BNP Paribasa. Tržišta su odahnula i nakon uspješne španjolske aukcije obveznica, na kojoj je Madrid bez teškoća prikupio 6,03 milijardi eura, zahvaljujući velikom odazivu ulagača unatoč nesigurnostima u vezi dužničke krize u eurozoni. Potražnja je bila gotovo dvostruko veća od iznosa koji je Madrid ponudio na upis.
TOKYO - Na azijskim su burzama cijene dionica jutros oštro pale, dok je tečaj eura prema dolaru zaronio na novu najnižu razinu u 11 mjeseci jer se ulagači, u strahu od produbljivanja europske dužničke krize, povlače iz rizičnijih investicija. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 1,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Singapuru, Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 1,2 i 2,1 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je na gubitku 1,8 posto, pa je u odnosu na početak godine u minusu više od 20 posto, zaronivši u 'tržište medvjeda'. Japanski Nikkei indeks na gubitku je od početka godine 17,5 posto, pa je ovogodišnji pad cijena na azijskim burzama veći nego na ostalim razvijenim tržištima. Američki S&P 500 indeks oslabio je od početka godine samo 3,5 posto.
NEW YORK - Strahovanja od eskalacije europske dužničke krize izazvala su u srijedu na Wall Streetu pad burzovnih indeksa treći dan zaredom, a oštro su potonule i cijene sirovina, dok je tečaj eura, po prvi puta od siječnja, zaronio ispod razine od 1,30 dolara. Dow Jones indeks oslabio je 131 bod, ili 1,10 posto, na 11.823 boda, dok je S&P 500 pao 1,13 posto, na 1.211 bodova, a Nasdaq indeks 1,55 posto, na 2.539 bodova. Oštro su pale cijene dionica naftnih kompanija, pa je S&P indeks energetskog sektora skliznuo gotovo 3 posto. Cijena bakra pala je, pak, na najnižu razinu u tri tjedna, a aluminija najniže u 17 mjeseci, što je pritisnulo dionice u rudarskom sektoru. S&P indeks tog sektora oslabio je više od 1 posto.