BRUXELLES - Godišnja stopa inflacije u eurozoni u studenome se zadržala u visini tri posto treći mjesec zaredom, pokazale su prve procjene europskog ureda za statistiku Eurostata. Statistički ured EU-a objavio je da su potrošačke cijene na godišnjoj razini porasle za tri posto u studenome, po istoj stopi kao u rujnu i listopadu. Godišnja inflacija u eurozoni u skladu je s očekivanjima ekonomista koji su sudjelovali u anketi Reutersa. Najnoviji podaci sugeriraju da će Europska središnja banka (ECB) sada možda morati razmotriti odgodu daljnjeg smanjenja kamatnih stopa, nakon što ih je u studenome snizila za četvrtinu postotnog boda, na 1,25 posto. Prije toga ih je u ovoj godini bila povećala u dva navrata, u travnju i srpnju, za po pola postotna boda, nakon čega su dosegnule 1,5 posto. Najnovija Eurostatova procjena sada navodi na zaključak da bi ECB ipak mogao pričekati s novim smanjenjima kamatnih stopa zbog nepopustljivo visoke inflacije, uvelike iznad ciljane razine u središnjoj banci od 'blizu ali ispod' dva posto.
LUXEMBOURG - Stopa nezaposlenosti porasla je u listopadu u eurozoni i Europskoj uniji, na 10,3 odnosno 9,8 posto, pokazali su u srijedu podaci Eurostata, statističkog ureda Europske komisije. U rujnu je iznosila 10,2 posto u eurozoni, te 9,7 posto u 27-članoj Uniji. U prošlogodišnjem listopadu eurozona je bilježila stopu nezaposlenosti od 10,1 posto a EU27 od 9,6 posto. Bez posla je u prošlom mjesecu u EU bilo 23,554 milijuna građana, od čega 16,294 milijuna u zoni primjene jedinstvene europske valute. Time je broj nezaposlenih u eurozoni uvećan u odnosu na prethodni mjesec za 126 tisuća, odnosno za 367 tisuća u odnosu na isti mjesec prošle godine. U EU uvećan je za 130 tisuća u odnosu na rujan, te za 440 tisuća u odnosu na prošlogodišnji listopad. Među pojedinim zemljama-članicama najnižu stopu ukupne nezaposlenosti bilježila je Austrija, od 4,1 posto. U odnosu na prošlogodišnji listopad stopa nezaposlenosti smanjila se u prošlom mjesecu u dvanaest članica, a povisila u njih petanaest. Najveći je pad stope bilježila Estonija, sa 16,1 na 11,3 posto u trećem tromjesečju.
NEW YORK - Agencija Standard & Poor's snizila je u utorak rejtinge 15 velikih banaka uglavnom u Europi i Sjedinjenim Državama u sklopu temeljitih izmjena metodologije ocjenjivanja boniteta. U skupini banaka čiji je rejting snižen za jednu razinu nalaze se JPMorgan Chase & Co, Bank of America, Citigroup, Goldman Sachs, Morgan Stanley, HSBC, Royal Bank of Scotland i UBS. Ujedno su potvrđeni važeći rejtinzi 20 banaka, uključujući UniCredit, Intesu Sanpaolo i Societe Generale, dok je podignut rejting Bank of China i China Construction Banka. S&P je izmijenio rejtinge u sklopu izmjene metodologije ocjenjivanja boniteta, kojim želi poboljšati usluge i popraviti ugled narušen pogrešnim ocjenama spornih vrijednosnih papira koji su bili epicentar financijske krize 2007.
BRUXELLES/LONDON - Pred Europom je deset ključnih dana za spas eurozone nakon što je postignut dogovor o povećanju zajmodavnih kapaciteta kriznog fonda, upozorio je povjerenik EU-a Olli Rehn uoči sastanka ministara financija EU-a. "Ulazimo u kritično 10-dnevno razdoblje u kojem treba zaokružiti i zaključiti odgovor Europske unije na krizu", naglasio je povjerenik EU-a za gospodarsku i monetarnu politiku. U utorak su ministri financija eurozone dogovorili detaljne planove za povećanje zajmodavnih kapaciteta kriznog fonda (EFSF), ali nisu mogli navesti za koji iznos s obzirom na naglo pogoršanje prilika na tržištu. Eurozona će tako osiguravati 20 do 30 posto novih izdanja obveznica zemalja koje imaju teškoća s financiranjem i osnovat će investicijske fondove kako bi privukla inozemne ulagače na kupovinu državnih obveznica članica eurozone. Oba programa bit će pokrenuta u siječnju, pri čemu će krizni fond staviti na raspolaganje oko 250 milijardi eura kao jamstvo za potrebe povećanja zajmodavnih kapaciteta zaduživanjem, kazao je predsjedatelj eurogrupe Jean-Claude Juncker. Cilj je da isti iznos izdvoji i Međunarodni monetarni fond, kazao je Juncker na konferenciji za novinstvo.
PEKING - Kineska vlada snizila je u srijedu razinu obveznih rezervi banaka kako bi oslobodila likvidnost za potrebe kreditnih plasmana i poduprla posustali gospodarski rast. Središnja banka objavila je da će od 5. prosinca iznos koje banke moraju držati u rezervi biti snižen za pola postotnog boda. Trenutno obvezna rezerva za najveće banke iznosi rekordnih 21,5 posto. Najnovijim potezom Peking je ukinuo još jedno u nizu ograničenja kojima je u protekle dvije godine nastojao ohladiti pregrijano gospodarstvo. Kineski čelnici sada strahuju da bi pad svjetske potražnje za kineskim izvozom s obzirom na dužničku krizu u Europi i probleme s manjkom u Sjedinjenim Državama mogao uzrokovati naglo usporavanje aktivnosti u svjetskom gospodarstvu.
BRUXELLES - Europska komisija je predložila seriju mjera čiji je cilj otvaranje revizorskog sektora konkurenciji, prije svega nametanjem obveze rotiranja tvrtki zaduženih za reviziju određene kompanije, te ograničavanjem aktivnosti najjačih revizorskih tvrtki. Cilj prijedloga je revidirati europsku direktivu o revizorima, koja datira iz 2006. a stupila je na snagu 2008., kako bi se smanjio utjecaj "Velike četvorke" koja dominira tržištem, a to su Deloitte, Ernst and Young, KPMG i PriceWaterhouseCoopers. Bruxelles podsjeća da "Velika četvorka" pokriva više od 85 posto tržišta revizorskih usluga u većini europskih država. Komisija svojim mjerama želi riješiti "slabosti revizorskog sektora u Europskoj uniji, uklanjajući mogućnost sukoba interesa, jamčeći neovisan i pouzdan nadzor i stimulirajući raznolikost u tom vrlo koncentriranom sektoru", rekao je povjerenik za financijske usluge Michel Barnier u priopćenju. Ako te mjere usvoji Europski parlament i zemlje članice EU-a, revizorskim tvrtkama bit će zabranjeno nuditi kompanijama druge usluge, poput aktivnosti savjetovanja. Europska komisija predlaže također stvaranje jedinstvenog tržišta revizorskih usluga u Europi.
PARIZ - Europa se suočava s pravom financijskom, a ne samo monetarnom krizom, s obzirom na poremećaje na cijelom tržištu financijskih usluga, izjavio je guverner francuske središnje banke Christian Noyer. Većina promatrača smatra da su uzrok previranja "fiskalne neravnoteže u rubnim gospodarstvima", ali one su možda bile samo okidač, upozorio je Noyer. "Sada svjedočimo pravoj financijskoj krizi, odnosno raširenim poremećajima na financijskim tržištima", zaključio je guverner Bank of France na financijskom forumu u Singapuru. "Stres na tržištima intenzivirao se. Tržišta obveznica u eurozoni ne funkcioniraju normalno", nastavio je francuski guverner i dodao da "gospodarstva izvan eurozone sada osjećaju posljedice povećane nesigurnosti, bilježe slabije izglede za rast i repatrijaciju kapitala".
MILANO - Novi europski propisi kojima se od banaka traži da vrednuju državne obveznice prema njihovoj tržišnoj vrijednosti mogli bi uzrokovati novu nestašicu kredita i time paralizirati talijanske banke i gospodarstvo, upozorio je čelnik talijanskog regulatora tržišta kapitala. Zahtjev Europske agencije za banke (EBA) da banke vrednuju obveznice prema vrijednostima na tržištu jednostavno je problematičan, kazao je za rimski dnevnik La Repubblicu čelnik Consoba Giuseppe Vegas, dodavši da će podići to pitanje na europsku razinu. Upozorio je da talijanskom gospodarstvu prijeti paraliza s obzirom na nastojanja banaka da smanje imovinu i tako ojačaju kapital zbog mogućih gubitaka na državnim obveznicama. "Razgovaramo sa središnjom talijanskom bankom kako bismo potaknuli na preispitivanje te odluke i na razini ESMA-e (Europske agencije za vrijednosne papire i tržišta)", kazao je Vegas. "Novi EBA-ini propisi suočavaju nas s paradoksom da portfelji državne obveznicea postaju 'toksični' za talijanske banke, gori nego 'problematični zajmovi' za neke inozemne banke", pojasnio je.
ZAGREB/NUERNBERG - Desezonirani broj nezaposlenih u Njemačkoj u studenome je smanjen u odnosu na mjesec ranije, nakon što je u listopadu blago porastao, objavila je savezna agencija za rad. Usklađen za sezonske čimbenike, broj nezaposlenih u najvećem je europskom gospodarstvu tako smanjen za 20 tisuća, na 2,913 milijuna, pokazuju podaci iz najnovijeg mjesečnog izvješća agencije. Desezonirana stopa nezaposlenosti pritom je smanjena na 6,9 posto, sa sedam posto u listopadu. Time je došlo do zaokreta u odnosu na prethodni mjesec kada je, prema desezoniranim podacima, broj nezaposlenih uvećan za 10 tisuća u odnosu na mjesec ranije. U rujnu je pak smanjen za 22.000, a u kolovozu za sedam tisuća. Prema podacima savezne agencije koji ne uključuju sezonske čimbenike broj nezaposlenih u studenome je smanjen za gotovo 24 tisuće, na 2,713 milijuna. Odgovarajuća stopa nezaposlenosti pritom se spustila na 6,4 posto, sa 6,5 posto u prethodnom mjesecu.
ZAGREB/LONDON - Zaposleni u javnom sektoru u Velikoj Britaniji počeli su u srijedu jednodnevni štrajk zbog planirane reforme mirovinskog sustava, a predstavnici sindikata očekuju da će u njemu sudjelovati više od dva milijuna ljudi, javljaju mediji. Širom zemlje bit će organizirano više od 1.000 skupova i vjeruje se da će to biti najveći štrajk u posljednjih nekoliko desetljeća, javlja BBC. Štrajk je počeo ubrzo nakon ponoći, a među prvima su prestali raditi djelatnici jedne bolnice u Bristolu. Štrajk je pogodio škole, bolnice, aerodrome, luke, sudove, komunalne službe i vladine službe. Štrajk, koji su podržali svi veći sindikati, bit će najveći test za koalicijsku vladu Davida Camerona koja želi uštedjeti novac tako da zaposlenima u javnom sektoru podigne starosnu granicu za odlazak u mirovinu za koju bi radnici izdvajali više. Ako se usvoji postojeći plan mjera štednje, štrajkovi će se nastaviti u prvim danima sljedeće godine, najavio je čelnik sindikata Unison, Dave Prentis, a prenio je Reuters.
LJUBLJANA - Uprava Mercatora u srijedu je objavila da je i dalje suzdržana prema pristupu koji im je u pregovorima s Agrokorom krajem prošlog tjedna ponovo predložio konzorcij banaka i Pivavarne Laško (PL), koji želi prodati svojih 52 posto dionica, te je predložila nove moguće pristupe u pregovorima. U odgovoru prodajnom konzorciju što ga vodi Nova Ljubljanska banka (NLB), a koji je objavio na web-stranicama Ljubljanske burze, direktor Mercatora Žiga Debeljak ponavlja da je Agrokor regionalni konkurent Mercatora, te da bi mu uprava slovenskog trgovačkog lanca bila spremna omogućiti dubinski pregled poslovanja samo u ograničenom opsegu i uz uključivanje Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) te Međunarodne financijske korporacije (IFC) u te pregovore. Debeljak zato zbog konstruktivnosti predlaže nekoliko drugih pristupa u pregovorima, koje bi prihvatila i uprava Mercatora ako bi njima bili zadovoljeni interesi Mercatora kao tvrtke. Prema tvrdnjama poslovne "Finance" u upravi Mercatora, koja nije sklona prepustiti tvrtku regionalnom konkurentu, u zadnje se vrijeme pojavila ideja da bi se vlasnička struktura kompanije mogla popraviti da dio Mercatora ponovo uđe u vlasništvo nekog od državnih fondova.
LJUBLJANA - Slovenski BDP u trećem kvartalu ove godine nominalno se smanjio za 0,5 posto, a realno (uvažavajući sezonski utjecaj i broj radnih dana) za 0,2 posto, u odnosu na drugi kvartal, objavio je statistički zavod. Pad BDP-a na godišnjoj razini iznosi nominalno 0,1 posto. To je prvi kvartalni pad BDP-a nakon pet uzastopnih kvartalnih razdoblja umjerenog rasta gospodarske aktivnosti. Na godišnjoj razini rast izvoza iznosi 5,6 posto, ali se usporava. Istodobno, domaća potrošnja ne pokazuje znakove oporavka i smanjena je za 1,9 posto u odnosu na treći kvartal 2010.
MUMBAI - Indijski gospodarski rast spustio se u razdoblju od srpnja do kraja rujna na najnižu razinu u više od dvije godine, kliznuvši na 6,9 posto, objavila je indijska vlada. Indijsko gospodarstvo pritišće presušivanje kredita iz europskih banaka zbog dužničke krize u eurozoni. Na europske banke otpada 150 milijardi dolara deviznih kredita, odnosno polovina iznosa kojim indijska poduzeća financiraju proširenje poslovanja. Visoka inflacija nagrizla je pak domaću potrošnju, pa je industrijska proizvodnja u prethodnom tromjesečju usporila na 2,7 posto, sa 7,8 posto u istom razdoblju prošle godine. Središnja je banka u 18 mjeseci podizala ključne kamatne stope čak 13 puta, i to u uvjetima smanjenih kreditnih plasmana i izvoza zbog posustajanja svjetskog gospodarstva. Analitičari predviđaju da će rast u tekućoj fiskalnoj godini iznositi oko 7,3 posto, u odnosu na 8,5 posto u protekloj godini. Za narednu očekuju dodatno usporavanje.
JERUZALEM - Izrael je u srijedu odlučio osloboditi porezna sredstva koja uskraćuje Palestincima otkako su prije mjesec dana ušli u UNESCO, organizaciju Ujedinjenih naroda za kulturu, priopćio je jedan predstavnik vlade. Uži kabinet premijera Benjamina Netanyahua pod međunarodnim pritiskom glasovao je za odmrzavanje sredstava, a riječ je o oko stotinu milijuna dolara na mjesec, koja Izrael prikuplja u ime Palestinske samouprave, rekao je. Taj novac, a riječ je o porezu na dobra uvezena na palestinske teritorije, važan je za isplatu plaća državnih službenika. Kao kaznenu mjeru nakon ulaska Palestine u UNESCO Izrael je 1. studenoga zamrznuo financijske transfere. Izrael i SAD inzistiraju na mirovnim pregovorima.
LONDON - Cijene nafte pale su u srijedu na međunarodnim tržištima zbog neizvjesnosti u vezi planova za rješavanje krize u eurozoni ali je raspoloženje donekle popravila Kina ublažavanjem svoje monetarne politike. Barel sirove nafte pojeftinio je na tržištu u Londonu 49 centi, na 110,33 dolara. Na američkom je tržištu u gotovo istom iznosu poskupio, te se njime trgovalo po 100,27 dolara. Ministri financija eurozone nisu nakon sastanka u Bruxellesu mogli navesti za koji će iznos povećati zajmodavne kapacitete Europskog fonda za financijsku stabilnost, te bi od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) mogli zatražiti veću pomoć s obzirom na nastavljen rast talijanskih troškova zaduživanja. Smatra se da to ukazuje na ozbiljne strukturalne gospodarske probleme u zoni primjene jedinstvene europske valute. Raspoloženje tržišta popravila je Kina, koja je u srijedu ublažila monetarnu politiku, snizivši razinu obveznih rezervi za banke za pola postotnog boda kako bi poduprla gospodarski rast.
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europska tržišta dionica porasla su u srijedu nakon što je Kina snizila razinu obveznih rezervi za banke u nastojanju da podupre gospodarski rast. Indeks Londonske burze Ftse ojačao je 0,6 posto, na 5.370 bodova. Frankfurtski DAX bio je u plusu 1,2 posto, dosegnuvši 5.873 boda a pariški CAC dobio je na vrijednosti 0,8 posto i iznosio je 3.053 boda. Kina je snizila razinu obveznih rezervi za banke za pola postotnog boda. Taj je potez unio optimizam na europska tržišta dionica, a posebno se izdvajali rudari jer je Kina najveći potrošač metala u svijetu. Rudarski sektor u prosjeku je ojačao dva posto. Xstrata je bila na dobitku 7,3 posto, Antofagasta 6,6 a Kazakhmys 5,5 posto. Na značajnom dobitku, od 6,1 posto, bio je i njemački proizvođač čelika Thyssenkrupp. Proizvođači automobila BMW i Volkswagen ojačali 5,4 odnosno 6,1 posto a dobicima se izdvajao i njemački proizvođač kemikalija Bayer, koji je dobio na vrijednosti 6,0 posto. Ojačale su i banke, među kojima je Societe Generale bio u plusu 4,2 posto, Commerzbank 5,8, Intesa Sanpaolo 5,3 a UniCredit 5,1 posto. Ključni talijanski indeks poskočio je 3,6 posto.
TOKYO - Na većini azijskih burzi cijene su dionica jutros pale, dok je euro oslabio jer odluke ministara financija eurozone nisu uvjerile ulagače da će dužnička kriza uskoro biti savladana. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks bio u minusu 0,5 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Hong Kongu i Šangaju pale između 0,4 i 3 posto. Burzovni indeksi u Singapuru i Australiji blago su porasli, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio na gubitku 0,6 posto.
NEW YORK - Na Wall Streetu su u utorak Dow Jones i S&P 500 indeks porasli drugi dan zaredom, zahvaljujući boljim nego što se očekivalo podacima iz američkog gospodarstva i nadi u odlučnije rješavanje europske dužničke krize, no trgovalo se oprezno. Dow Jones indeks ojačao je 32 boda, ili 0,28 posto, na 11.555 bodova, a S&P 500 0,22 posto, na 1.195 bodova. Nasdaq indeks oslabio je, pak, 0,47 posto, na 2.515 bodova. Nakon snažnog rasta dan prije, jučer je S&P indeks financijskog sektora, čije kretanje ponajviše ovisi o europskoj dužničkoj krizi, oslabio 0,6 posto. Na Wall Streetu, American Stock Exchangeu i Nasdaqu vlasnika je jučer zamijenilo samo 6,7 milijardi dionica, znatno ispod prosječnog dnevnog obujma od oko 8 milijardi. Pritom je na NYSE odnos između dionica koje su izgubile i onih koje su dobile na vrijednosti iznosio 15 naprema 14.