LONDON - Europska agencija za banke (EBA) odgodila je u utorak objavu iznosa za dokapitalizaciju pojedinih europskih banaka, planiranu za ovaj tjedan, u kontekstu razgovora europskih ministara financija o jačanju povjerenja u cijeli financijski sustav. "Ecofin će nastaviti raspravu o tome i, nadamo se, dati zeleno svjetlo", kazala je glasnogovornica EBA-e. Rasprava će biti na dnevnom redu ministara financija Europske unije u srijedu i ako postignu dovoljnu suglasnost, EBA-in nadzorni odbor odobrit će objavu konačnih brojki, vjerojatno idući tjedan. EBA je prošlog mjeseca objavila da očekuje da će iznosi potrebnog dodatnog kapitala za svaku pojedinu banku od ukupno njih 70 biti objavljeni u studenom. Agencija će također objaviti smjernice za banke koje planiraju hibridne obveznice kako bi do sredine iduće godine dosegnule povišenu stopu adekvatnosti kapitala od devet posto.
LJUBLJANA - Slovenski sindikat zaposlenih u trgovini u utorak je izrazio protivljenje prodaji trgovačkog lanca Mercator, te najavio akcije protiv Nove Ljubljanske banke (NLB) ako ta banka, kao koordinator postupka prodaje natpolovičnog paketa dionica najvećeg slovenskog trgovačkog lanca, bude inzistirala na nastavku pregovora s Agrokorom. Predstavnici sindikata zaposlenih u Mercatoru i predstavnici strukovnog sindikata trgovine rekli su da su zabrinuti praksom koja je pokazala kako banke dionice što su ih zaplijenile slovenskim kompanijama žele što prije prodati, čime se ugrožavaju radna mjesta i izazivaju stečajni postupci. Ulazak Agrokora u Mercator podupiru neki jaki lobiji u Sloveniji, rekli su. Agrokor je ponudio zaposlenima u Mercatoru sastanak na kojima bi iznio svoju strategiju u vezi radnih mjesta, ali da do sastanka neće doći prije nego sindikat dobije "kvalitetne informacije" o postupku prodaje. Dionice Mercatora na Ljubljanskoj burzi u utorak su izgubile 1,16 posto vrijednosti i trenutačno vrijede 170,50 eura po dionici. Prema medijskim informacijama Agrokor je na javnom natječaju za Mercatorove dionice ponudio premiranu cijenu od 221 eura za dionicu.
LONDON - Britanska vlada snizila je u utorak prognozu gospodarskog rasta u 2012. zbog dužničke krize u eurozoni i objavila je ambiciozan program gradnje infrastrukture vrijedan 30 milijardi funti. Očekuje se da će britansko gospodarstvo u idućoj godini porasti za 0,7 posto, dok je u ožujku rast procijenjen na 2,5 posto, objavio je nezavisni Ured za proračunsku odgovornost. U ovoj godini očekuje se BDP-a za 0,9 posto, što je otprilike upola manje no što je procijenjeno u ožujku. Za 2013. predviđaju rast BDP-a za 2,1 posto, a za 2014. rast po stopi od 2,7 posto. "Čini se da velik dio Europe sada ide prema recesiji zbog kroničnog nedostatka povjerenja u sposobnost zemalja da riješe problem dugova", kazao je u priopćenju britanski ministar financija George Osborne.
MILANO - Italija mora uravnotežiti proračun u 2013. ako želi vratiti vjerodostojnost i poboljšati srednjoročne izglede za rast i hitno bi trebala uvesti fiskalne mjere vrijedne 11 milijardi eura, prenosi talijanski tisak dokument o Italiji koji će biti predstavljen eurogrupi. Rizik bankrota može se rapidno povećati ako izostanu odgovarajuće mjere, piše u utorak La Repubblica, pozivajući se na dokument koji je potpisao europski povjerenik za gospodarsku i monetarnu politiku Olli Rehn. Odgovarajuće mjere još su moguće budući da povećanje prinosa na talijanske državne obveznice u kratkom roku ima ograničen utjecaj na proračun, tumači Rehn u tom dokumentu. Italija je u utorak platila rekordan prinos od gotovo osam posto kako bi prodala trogodišnje dužničke papire, što se smatra neodrživom razinom na dulji rok. Prinos na nove državne obveznice s rokom dospijeća od tri godine poskočio je na najvišu razinu od uvođenja eura od 7,89 posto.
MADRID - Španjolsko ministarstvo financija objavilo je da je deficit opće države u listopadu bio niži 17 posto u odnosu na isto razdoblje lani. To je dobra vijest za članicu eurozone koja očajnički nastoji smanjiti deficit u uvjetima pogoršane dužničke krize u 17-članoj eurozoni. Zamjenik ministra financija Juan Manuel Lopez Carbajo kazao je u utorak da se smanjenje uglavnom pripisuje manjim iznosima doznačenima tijelima regionalne uprave. Po uzoru na središnju državu, i regionalne vlasti moraju srezati troškove kako bi Španjolska ostvarila ciljano smanjenje manjka u 2011. na oko 6 posto BDP-a. Ministarstvo je objavilo da su do konca trećeg tromjesečja regije postizale dobre rezultate u provedbi mjera štednje, ali je upozorilo da će važni biti i podaci iz četvrtog tromjesečja. Nova konzervativna vlada preuzet će u Španjolskoj vlast od 22. prosinca.
BRUXELLES - Gotovo tri četvrtine europskih građana ne očekuje brzi izlazak iz gospodarske krize, a više od trećine pribojava se za svoje radno mjesto, pokazuje istraživanje Eurobarometar. Velika većina, 71 posto anketiranih, pesimistična je oko skorog izlaska iz gospodarske krize, a 35 posto ih je zabrinuto za svoje radno mjesto. Međutim, pogledi europskih građana o društvu u cjelini ne odražavaju se na njihova gledišta kada ih se pita za njihove osobne perspektive gdje su puno optimističniji. Ove godine više je osoba koje su uvjerene da će zadržati svoj posao nego prije dvije godine, a više od 60 posto ih misli da će dosta brzo naći novi posao u slučaju da dobiju otkaz na sadašnjem radnom mjestu. Najzabrinutiji u vezi sa zadržavanjem svog radnog mjesta su Španjolci (72 posto), Grci (63 posto) i Litavci (61 posto).
LONDON/FRANKFURT/PARIZ - Europski burzovni indeksi blago su ojačali u utorak u slaboj trgovini budući da su investitori bili na oprezu uoči sastanka europskih ministara financija koji će raspravljati o mehanizmima za suzbijanje dužničke krize. Indeks londonske burze FTSE ojačao je 0,1 posto na 5.320 bodova, a na istom postotnom dobitku bio je i pariški CAC, dosegnuvši 3.016 bodova. Frankfurtski DAX bio je u nešto većem plusu, ojačavši 0,4 posto na 5.766 bodova. Europski ministri finanacija sastat će se danas i sutra kako bi dogovorili uvjete jačanja kriznog fonda radi sprečavanja širenja krize na tržište obveznica, na kojem su prinosi na talijanske i španjolske obveznice dosegnuli dugoročno neodržive razine. Banke, koje su zbog izloženosti postale barometar raspoloženja ulagača u razdoblju dužničke krize u eurozoni, u prosjeku su bile na gubitku 0,3 posto.
LONDON - Euro je u utorak na međunarodnim tržištima nakratko ojačao prema dolaru zbog olakšanja ulagača nakon što je Italija uspješno prodala državne obveznice, a da bi potom odustao od dobitaka zbog ECB-ovih podataka i dužničke krize. Euro je tako tijekom dana nakratko dosegnuo 1,3442 dolara, skočivši za gotovo jedan posto, da bi potom izbrisao dobitke i njime se trgovalo po 1,3321 dolara, što znači da je bio u tek neznatnom plusu. Dolar je oslabio prema drugim značajnim svjetskim valutama za 0,4 posto jer je raniji uzlet eura potaknuo jačanje ostalih valuta prema američkoj. Prema jenu je tako bio na gubitku 0,2 posto, kliznuvši na 77,77 jena. Nakon početnog uzleta euro je umanjio dobitke zato što je Europska središnja banka objavila da nije privukla dovoljno bankovnih depozita, potrebnih da bi se nadoknadile goleme kupovine obveznica posrnulih članica eurozone. ECB je tako prikupio 194 milijardi eura tjednih depozita banaka, što je manje u odnosu na 203 milijarde koje treba kako bi anulirala kupovine obveznica.