ZAGREB - Pitanje treba li Hrvatskoj proizvodnja je retoričko jer se potvrdan odgovor nameće sam po sebi, zaključili su sudionici današnjeg poslovnog kluba održanog u organizaciji tjednika Lider. Kad Hrvatska ne bi ništa proizvodila, svijet to s obzirom na snagu njezine ekonomije ne bi ni osjetio, ali Hrvatska mora proizvoditi zbog poboljšanja standarda svojih građana, smatra predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić. Uvjet reindustrijalizacije prema njegovom mišljenju je oblikovanje industrijske politike. Sadašnji makroekonomski uvjeti, smatra Jurčić, nisu povoljni za proizvodnju i izvoz. S tim se slaže predsjednik Crome Vladimir Ferdelji, ali ne i s Jurčićevom procjenom minornosti hrvatske industrije u međunarodnim okvirima. Na primjeru tvrtke koju vodi (Elektrokontakt) pokazao je da i hrvatske tvrtke mogu imati značajne udjele na svjetskoj razini i da bi se njihov nestanak itekako osjetio. Ferdelji smatra da se u zadnjih 15 godina u Hrvatskoj provodi antiindustrijska i antiizvoznička politika. Vlasnik Zubak Auta Pavo Zubak žali se na nedostatak kadrova sposobnih za vođenje proizvodnje koji su iščezli u deindustrijalizaciji. Slovenski konzultant i profesor ekonomije Andrej Vizjak smatra da hrvatske tvrtke mogu biti uspješne kombinacijom dobrog proizvoda i ispravno postavljenih ciljeva. Među četiri tipa "pobjednika" u globalnoj ekonomiji, tvrtkama iz zemalja kao što je Hrvatska, preporuča strategiju "lokalnog specijalista" ili "regionalnog heroja". Riječ je u osnovi o kompanijama koje grade konkurentnost na lokalnom ili regionalnom tržištu koristeći posebnost svojih proizvoda i mogućnost brze prilagodbe.
ZAGREB - Koordinacija sindikata Zračne luke Zagreb za sutra najavljuje štrajk upozorenja koji će se održati između 11 sati i 16 sati, jer je Uprava Zračne luke odbila potpisati novi Kolektivni ugovor (KU) koji bi zaštitio postojeću razinu prava oko 1050 radnika u slučaju moguće koncesije. Glasnogovornik četiriju sindikata Ante Dujić izjavio je Hini da su sindikalci spremni odustati od štrajka ako Uprava prihvati novi KU s ugrađenim zaštitnim elementima, odnosno da se prava zaposlenih koja su sada regulirana s ukupno 28 ugovora, pravilnika, sporazuma i odluka ugrade u KU, kako ih budući koncesionar ne bi mogao jednostrano mijenjati. Nije istina da sindikati traže "nerazborito povećanje svih materijalnih prava", kako tvrdi Uprava, već se protivimo ovako zamišljenoj koncesiji nakon koje će Zračna luka Zagreb prestati djelovati kao poduzeće, a sve naše usluge će obavljati netko drugi. U takvoj situaciji sudbina radnika je krajnje neizvjesna, i to je glavni uzrok štrajka, kaže Dujić dodajući kako "ne žele završiti kao radnici 'Đakovštine'". Sindikati su najavili štrajk u tri faze - prvo će sutra održati petosatni štrajk upozorenja, potom za ponedjeljak, 21. studenog, najavljuju jednodnevni štrajk, a na kraju će u ponedjeljak, 28. studenog, organizirati štrajk do ispunjenja zahtjeva.
ZAGREB - Rok za predaju konačnih ponuda za dodjelu koncesije za Zračnu luku Zagreb produljen je sa 21. studenoga na 12. prosinca, priopćeno je danas iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Stručno povjerenstvo za koncesiju novog putničkog terminala Zračne luke Zagreb (ZLZ) usvojilo je zahtjev natjecatelja za dodatnim produženjem roka za dostavu ponuda za dodjelu koncesije za ZLZ, navodi se u priopćenju. Novi rok za predaju konačnih ponuda je 12. prosinca 2011. do 14 sati, kada će biti i javno otvorene u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, dok je prethodni rok bio 21. studeni. Ministarstvo je dosad odgovorilo na oko 200 pitanja koja su postavili natjecatelji u drugom krugu nadmetanja, ističu iz Ministarstva. Predmet koncesije je izgradnja novog putničkog terminala ZLZ te upravljanje postojećim i novoizgrađenim terminalom ZLZ i pripadajućom infrastrukturom, a koncesiju daje Vlada Republike Hrvatske na rok od 30 godina. Najnovije produljenje je drugo produljenje roka za predaju konačnih ponuda za koncesiju za ZLZ, s obzirom da je prvi rok bio 31. listopada, potom je taj rok produžen na 21. studenoga, a sada na 12. prosinca. U Ministarstvo mora u prvoj fazi nadmetanja za javno privatno partnerstvo za ZLZ stiglo je deset ponuda, a u drugi je krug, prema ranije objavljenim neslužbenim informacijama, ušlo njih šest.
LONDON/ZAGREB - Američka investicijska tvrtka W. P. Carey zaključila je s austrijskim građevinskim poduzetnikom BOP Immodevelopment 41 milijun eura vrijedan financijski aranžman o gradnji tri maloprodajna centra u Hrvatskoj koje će dati u zakup Konzumu. "Transakcija predstavlja naš drugi projekt financiranja gradnje nekretnina u istočnoj Europi u proteklih 12 mjeseci i našu treću tranšu dugoročnih ulaganja s Agrokorom", ističe izvršni direktor američke tvrtke Jeffrey Lefleur. Novoizgrađena tri maloprodajna centra bit će dana u dugoročni zakup Konzumu koji će osim zakupnine plaćati sve poreze, osiguranje i troškove održavanja proizišle iz korištenja nekretnine. Iz koncerna Agrokora su potvrdili da su dogovoreni dugoročni ugovori o najmu. Konzum koji je u Sesvetama otvoren u kolovozu ove godine financiran je po ovom principu, a u to su uključeni i centri u Požegi, čije se otvorenje predviđa do kraja godine, i u Delnicama, koji planiramo otvoriti u 2012. Ukupna bruto površina veća je od 20.000 četvornih metara, navode iz Agrokora. W. P. Carey je međunarodna tvrtka za upravljanje investicijama koja se bavi dugoročnim ulaganjima u nekretnine i financiranjem objekata građenih po specifičnim potrebama korisnika, a upravlja portfeljom od oko 12 milijardi dolara.
ZAGREB - Udruga Franak priopćila je danas da ne odustaje od tužbenih zahtjeva i priprema nove tužbe protiv banaka nakon što je Trgovački sud u Zagrebu zbog procesnopravnih razloga odbacio njenu tužbu protiv sedam poslovnih banaka kojom je tražena zaštita prava dužnika u kreditima s valutnom klauzulom u švicarskim francima. U rješenju Trgovački sud navodi da u Hrvatskoj još uvijek nije moguće podnijeti kolektivnu tužbu, koja će se moći pokrenuti po stupanju Hrvatske u EU, kaže se u priopćenju. "Franak" prema mišljenju suda nije mogao podići kolektivnu tužbu ni prema Zakonu o zaštiti potrošača jer nije među udrugama potrošača koje prema Vladinoj uredbi imaju to pravo. Iz udruge poručuju da ne namjeravaju odustati, te da im je rješenje Trgovačkog suda samo novi poticaj. Najavljuju i da su spremni pozvati sve svoje članove da predaju osobne tužbe protiv banaka. Udruga Franak podnijela je 30. rujna ove godine tužbu protiv sedam banaka radi zaštite prava 125.000 građana dužnika sa kreditima s valutnom klauzulom u švicarskim francima.
ZAGREB - Društvo za upravljanje fondovima Ilirika Investments najavilo je početak rada dva nova otvorena investicija fonda s javnom ponudom - Ilirika Indija te Ilirika Euro Cash. Za fond Ilirika Indija već neko vrijeme imaju licencu, a fond bi trebao startati u siječnju 2012., dok se za Ilirika Euro Cash do kraja godine očekuje licenca Hanfe, kazao je predsjednik Uprave Ilirika Investmentsa Ivan Ivin na susretu s novinarima. Time bi se broj fondova kojima u Hrvatskoj upravlja slovenska Ilirika povećao na šest. Postojeća četiri dionička fonda (Azijski tigar, BRIC, Gold i Jugoistočna Europa) trenutno upravljaju imovinom vrijednom oko 16 milijuna eura, a glavnina imovine uložena je u tržišta u nastajanju, ističu iz Ilirike. Ivin je kazao kako će Ilirika Indija biti prvi fond u Hrvatskoj koji će ulagačima omogućiti izravan pristup na indijsko tržište koje je, zbog tamošnje regulative, zahtjevno za ulagače.
ZAGREB - Redovan promet Zagrebačke burze danas je iznosio 6,1 milijun kuna, što je gotovo tri milijuna kuna manje nego jučer, a vrijednost Crobexa je blago pala, dok je vrijednost Crobexa10 porasla. Vrijednost Crobexa je pala treći dan zaredom, danas za blagih 0,06 posto, na 1.820,69 bodova, dok je Crobex10 trgovanje završio s rastom za 0,27 posto, na 1.004,18 bodova. Likvidnost tržišta i dalje je niska, a milijunski promet danas je imala tek dionica HT-a. Dionica HT-a protrgovano je za 1,5 milijuna kuna, a cijena im je ostala nepromijenjena i iznosi 243,50 kuna. Po ostvarenom prometu slijedi dionica AD Plastika sa 441,5 tisuća kuna. Cijena dionice AD Plastika je pala za 1,08 posto. Dionica Dalekovoda imala je promet od 412 tisuća kuna, a cijena joj je pala za 0,08 posto. Promet od 397 tisuća kuna ostvarila je dionica Đuro Đaković Holdinga, uz pad cijene od 1,01 posto.