FRANKFURT - Europska središnja banka neočekivano je u četvrtak snizila ključne kamatne stope u eurozoni za četvrtinu postotnog boda, na 1,25 posto, a novi bančin predsjednik Mario Draghi kazao je da bi eurozona mogla do kraja godine kliznuti i u blagu recesiju. U prvom nastupu nakon preuzimanja kormila u ECB-u, prije dva dana, novi predsjednik je kazao da će inflacija u eurozoni u idućoj godini vjerojatno kliznuti na dva posto, dok će gospodarstvo rasti slabije no što se dosada očekivalo. "Očekuje se da će stope inflacije u 2012. nastaviti padati, ispod dva posto", ocijenio je Draghi. Prognoze rasta BDP-a eurozone bit će pak vrlo vjerojatno snižene idućeg mjeseca u ECB-ovim novim prognozama, dodao je. Vlade svih članica eurozone moraju "u potpunosti i što prije" ispuniti sve obveze koje su usmjerene na fiskalnu konsolidaciju i održive sustave mirovinske skrbi, a preuzele su ih na nedavnom summitu eurozone, naglasio je Draghi. Pozvao je također sve vlade da hitno ubrzaju provedbu ključnih reformi, kako bi ojačale konkurentnost i fleksibilnost svojih gospodarstava. Izdvojio je reforme tržiša rada kojima bi se povećala "fleksibilnost plaća" sukladno potrebama poduzeća. Te mjere moraju biti popraćene strukturnim reformama kojima bi se pooštrila konkurencija na tržištima, posebno u segmentu usluga, naglasio je.
CANNES - Krizu eurozone potrebno je hitno riješiti, te početi strategiju za jačanje svjetskoga gospodarskog rasta, suglasili su se u četvrtak prije početka sastanka G20 u Cannesu američki predsjednik Barack Obama i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy. "Najvažniji dio naše zadaće u ova dva dana summita je riješiti financijsku krizu ovdje u Europi", rekao je Obama. Europska unija predvođena Sarkozyjem i njemačkom kancelarkom Angelom Merkel pokušava riješiti krizu izazvanu odlukom Grčke da raspiše referendum o planu spašavanja grčkog duga koji je u korist Atene EU donio mukotrpnim pregovorima. Glavnina razgovora vodila se, međutim, oko jačanja svjetskog gospodarskog rasta potrebnog za "stvaranje radnih mjesta" i "stabiliziranje svjetskih financijskih tržišta", rekao je Obama. Sarkozy je pohvalio razumijevanje američkog predsjednika za zamisao uvođenja "poreza na financijske transakcije" iako mu se SAD protivi. Prema tom prijedlogu svaka bi se financijska transakcija oporezivala takozvanim Tobinovim porezom ili porezom solidarnosti. Tim bi se novcem, procijenjenim između 100 i 250 milijarda dolara godišnje, mogao financirati razvoj. Tobinovom porezu sklone su Francuska i Njemačka, zagovaraju ga Ujedinjeni narodi, filantropi poput Billa Gatesa, nevladine udruge i Vatikan. Unatoč njihovim apelima G20 da prihvati ideju, malo je vjerojatno da će porez zaživjeti jer mu se odlučno opiru SAD i Velika Britanija, ali i druge zemlje poput Kanade, Kine, Rusije. Zamisao o uvođenju poreza solidarnosti potječe iz "Tobinova poreza" 70-ih godina kojim se željela onemogućiti svaka spekulacija devizama.
ATENA - Grčka bi mogla odustati od predloženog referenduma o europskom planu izvlačenja zemlje iz dugova, ukoliko vladajuća stranka i oporba postignu dogovor u pogledu rješavanja političke krize u zemlji, kazao je suradnik premijera Georgea Papandreua u četvrtak. "Nema razloga za održavanje referenduma ukoliko se postigne konsenzus velikih stranaka", kazao je dužnosnik koji nije želio biti imenovan. Suradnici premijera kazali su, odgovarajući na novinarska pitanja, kako on ne namjerava odstupiti s dužnosti. "Premijer ne podnosi ostavku. Čekamo rezultate razgovora s Novom demokracijom (glavnom oporbenom strankom)", kazao je jedan od članova vlade koji je želio ostati anoniman. Čelnik grčke konzervativne oporbe Antonis Samaras u četvrtak je pozvao na osnivanje prijelazne vlade koja bi vodila zemlju do izvanrednih izbora i rekao da bi sadašnji parlament trebao ratificirati prošlotjedni sporazum o europskoj pomoći Grčkoj. Samaras, čelnik Nove demokracije, rekao je da bi šesta tranša pomoći koja bi spasila Grčku trebala biti dostupna što prije, i prije izbora.
WASHINGTON - Međunarodni monetarni fond (MMF) poručio je u četvrtak da namjerava nastaviti s isplatom pomoći Grčkoj sve dok Atena ispunjava postavljene uvjete a podupire i odluku Europske središnje banke o sniženju kamatnih stopa u eurozoni. Na konferenciji za novinstvo glasnogovornik MMF-a David Hawley nije želio izravno komentirati izvješća da bi grčka vlada uskoro mogla pasti ali je poručio da MMF sklapa kreditne programe sa zemljama a ne s njihovim vlastima. "Naši su programi (sklopljeni) sa zemljama. Ako vlasti pojedine zemlje nastave s provedbom programa, fond može nastaviti s realizacijom programa", pojasnio je Hawley. Ujedno je istaknuo da MMF u potpunosti podupire odluku Europske središnje banke o sniženju ključnih kamatnih stopa u eurozoni s 1,5 na 1,25 posto.
CANNES - Talijanski premijer Silvio Berlusconi sazvat će glasovanje o povjerenju kako bi se prihvatile nove gospodarske mjere dogovorene u njegovoj vladi, rekao je Berlusconi svojim europskim partnerima na skupu G20 u Francuskoj. Izvor iz talijanske vlade je Reutersu rekao da je Berlusconi uvjerio svoje partnere u Cannesu da će reforme, koje trebaju pojačati rast i smanjiti golemi talijanski javni dug, ubrzo postati zakon. Berlusconi je partnerima rekao da će glasovanje o povjerenju biti održano za 10 do 15 dana, te obećao i da će brzo započeti razgovore sa sindikatima o reformama tržišta rada, dodao je izvor.
LJUBLJANA - Predsjednik slovenske vlade Borut Pahor izjavio je u četvrtak da njegova zemlja neće uplatiti svoj udio u šestoj tranši lani dogovorene solidarne pomoći prezaduženoj Grčkoj u okviru eurozone bez odgovarajućih objašnjenja o referendumu što ga je najavila grčka vlada. Pahor je na konferenciji za novinare nakon sjednice vlade rekao da je "negativno iznenađen" odlukom grčke vlade da održi referendum o mjerama stabilizacije grčkih javnih financija i europskoj pomoći Grčkoj, te da su jednako tako iznenađeni i drugi šefovi država i vlada u EU i zemljama eurozone. Ne bude li Grčka dala zadovoljavajuća objašnjenja u pogledu referenduma, upitna je uplata šeste tranše pomoći Grčkoj, najavio je Pahor. U okviru pomoći prezaduženoj Grčkoj Slovenija bi inače u šestoj tranši toj državi morala isplatiti, u skladu s lanjskim dogovorom, novih 26 milijuna eura nakon što je do sada u taj fond već uplatila 233 milijuna eura.
LONDON/ZAGREB - Portugal se sprema od Europske unije i MMF-a zatražiti da razmotre izmjene uvjeta aktualnog, 78 milijardi eura vrijednog paketa financijske pomoći kako bi lakše izašao iz recesije, prenose europski mediji. Portugalski premijer Pedro Passos Coelho kazao je da će zatražiti "veću fleksibilnost" kako bi sredstva usmjerio prema poduzećima i time pomogao potaknuti rast posustalog gospodarstva, piše londonski financijski dnevnik Financial Times. Očekuje se da će portugalsko gospodarstvo ove i iduće godine zabilježiti pad od 4,9 posto, uz stopu nezaposlenosti od rekordnih 13,4 posto, nakon što je vlada uvela dodatne mjere štednje kako bi ispunila fiskalne ciljeve dogovorene u sklopu programa pomoći. Bank of Portugal, središnja banka, procjenjuje da će tamošnjim bankama trebati 7,8 milijardi eura kako bi udovoljile zahtjevima iz obveznog programa povećanja rezervnog kapitala dogovorenog u EU.
LONDON/NEW YORK - Euro je u četvrtak bio pod pritiskom u odnosu na većinu vodećih svjetskih valuta u opreznoj trgovini na međunarodnim tržištima valuta nakon što je Europska središnja banka neočekivano snizila kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, obrazlažući taj potez pogoršanjem dužničke krize. Eurom se u takvim okolnostima trgovalo po 1,37596 dolara, što znači da je tijekom dana bio u blagom plusu od 0,1 posto, nakon početnih gubitaka. Prema jenu zabilježio je pak isti postotni gubitak, kliznuvši na 107,25 jena, a oslabio je i prema funti, te norveškoj i švedskoj kruni. Dolar je također blago oslabio prema jenu i njime se trgovalo po 77,97 jena. U fokusu tržišnih sudionika ostaje sastanak 20 najrazvijenijih gospodarstava svijeta skupine G20, koji se održava u četvrtak i petak u Cannesu, kao i daljni razvoj situacije u Grčkoj s obzirom na spekulacije o njezinom izlasku iz članstva eurozone. Blagu podršku euru u kasnim poslijepodnevnim satima pružio je ipak grčki premijer, kazavši da članstvo Grčke u eurozoni nikad nije bilo dovedeno u pitanje. Dodao je i da je podrška oporbe planu spašavanja velika, što znači da bi Grčka mogla ustrajati i u izvršenju preuzetih obveza u sklopu dogovorenog paketa pomoći.